Internet gigant Fejsbuk (Facebook), pod pritiscima da nešto uradi pošto je njegova društvena mreža iskorišćena za živi prenos terorističkog napada na Novom Zelandu, uveo je nova pravila, ali se postavlja pitanje da li su ona dovoljna da se ekstremisti spreče da uživo prenose nasilje, pišu svjetski mediji.
Dva mjeseca posle napada na džamije u Krajstčrču u kojima je ubijena 51 osoba, Fejsbuk je uveo nova pravila za opciju lajv strim (live stream) s obrazloženjem da su takve mjere mogle spriječiti masakr, prenosi CNN.
Korisnicima koji prekrše pravila Fejsbuka biće zabranjeno da koriste “Facebook Live” u određenom periodu, na primjer 30 dana, premda ta društvena mreža nije specifikovala sva pravila koja će koristiti u novom pristupu “jedna greška”, osim što je uputila na postojeće standarde koji zabranjuju širenje terorističke propagande, ukazuje američka televizija.
S novim mjerama napadač u Krajstčrču ne bi mogao uživo da prenosi masakr na svom nalogu, rekao je portparol Fejsbuka za CNN, mada nije naveo koja je pravila napadač prethodno prekršio.
Lajv strim, međutim, nije jedino sporno pitanje u vezi s video snimcima s kojima se suočavaju tehnološke kompanije kad je riječ o terorizmu, ocjenjuje CNN i ukazuje da se i pored napora Fejsbuka i ostalih tehnoloških kompanija da uklone snimke napada u Krajstčrču, kopije se i dalje mogu naći na velikim tehnološkim sajtovima.
Fejsbuk je saopštio da je pronalaženje delomično izmijenjenih ili montiranih zabranjenih video snimaka oblast koju treba dodatno istražiti, zbog čega će uložiti 7,5 miliona dolara u istraživačko partnerstvo s tri univerziteta kako bi se lakše uočili takvi snimci.
Konkretna, ali da li i dovoljna mjera?
Potez Fejsbuka je najkonkretniji odgovor te kompanije na pritisak da ograniči lajv strim posle masakra na Novom Zelandu, piše Volstrit džurnal (The Wall Streat Journal), ali i ukazuje na ocjene da nova mjera možda neće biti dovoljna.
Mjera Fejsbuka uslijedila je poslije odluke Jutjuba (YouTube) da opciju lajvstriminga ograniči na korisnike koji imaju više od 1.000 pratilaca, piše list.
Dok se tehnološke kompanije suočavaju s poteškoćama u uklanjanju terorističkog ili nasilnog sadržaja, lajv strim je posebno zabrinjavajući, ocjenjuje Volstrit džurnal, pošto društveni mediji tvrde da im je teže da ustanove šta se dešava u živim prenosima nego na prethodno napravljenim snimcima.
Nova mjera Fejsbuka nije dovoljna za sprečavanje lajvstriminga nasilja, prenosi list ocjenu profesora kompjuterskih nauka Alistera Nota (Alistair Knott) s Univerziteta Otago, jer oni koji su blokirani mogu jednostavno otvoriti novi nalog na Fejsbuku.
“To je najlakša stvar na svijetu”, kaže on i dodaje da bi efikasnije bilo da korisnici od Fejsbuka moraju tražiti dozvolu za opciju lajv strim.
Novozelandska premijerka Džasinda Ardern (Jacinda) ove nedjelje je u autorskom tekstu u Njujork tajmsu (The New York Times) ocijenila da se za sprečavanje nasilja kao što je bio napad na džamije u njenoj zemlji moraju preduzeti zajedničke mjere za suzbijanje terorističkih sadržaja na internetu i istakla da je živi prenos napada lajv strimom takođe oružje ekstremista.
Napad na Novom Zelandu dio je užasnog trenda koji se širi svijetom i smišljen je da bude emitovan na internetu, navela je Ardern i ukazala da je terorista cio događaj u trajanju od 16 minuta i 55 sekunde uživo prenosio na društvenom mediju što je gledalo oko 4.000 ljudi. U prvih 24 sata je 1,5 miliona kopija uklonjeno s Fejsbuka, dok je za isto to vrijeme na svaki sekund jedan snimak napada objavljen na Jutjubu (YouTube).
Prvi korak na Novom Zelandu je bilo ograničavanje oružja koje se može kupiti, ali drugo oružje teroriste je bio lajvstriming napada zarad širenja njegove gnusne vizije i ulivanje straha – želio je da njegova vjerovanja i postupci privuku pažnju i izabrao je društvene medije, istakla je Ardern.
Novozelandska premijerka je napisala da je s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom (Emmanuel Macron) pokrenula inicijativu da se okonča teroristički i nasilni sadržaj na internetu.
“To možemo uspjeti jedini ako sarađujemo”, poručila je Ardern u Njujork tajmsu.
Najveće tehnološke firme su u srijedu, na skupu u Parizu na incijativu Ardern i Makrona, obećale da će tražiti nove mjere za iskorjenjivanje nasilnog ekstremističkog sadržaja na internetu, ali je to “uveliko simbolična inicijativa”, ocijenila je agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Makronova kancelarija je saopštila da su se prvi put vlade, međunarodne organizacije, kompanije i digitalne agencije dogovorile o nizu mjera i dugoročnoj saradnji za bezbjedni internet.
U “Krajstčrč apelu”, koji su pored Fejsbuka potpisali Gugl (Google), Jutjub (YouTube), Tviter (Twitter), Vikipedija (Wikipedia), Dejlomoušn (Dailymotion) i Majkrosft (Microsoft), navodi se da širenje nasilnog sadržaja ima negativne posljedice po ljudska prava žrtava, kolektivnu bezbjednost i ljude širom svijeta.
Na tehnološkim kompanijama je da razviju specifična oruđa i mjera, piše AFP i dodaje da ta “uveliko simbolična incijativa” ima za cilj da održi pritisak na društvene medije koji su suočeni sa zahtjevima političara da spriječe da njihove platforme budu pozornica za emitovanje ekstremističkog nasilja.
Rješenje je u algoritmima?
Inicijativa Francuske i Novog Zelanda je ohrabrujući korak za suzbijanje ekstremističkog sadržaja na internetu, ocjenjuje kolumnista Blumberga Lionel Loren (Laurent), ali ukazuje da je ključ u razumijevanju i promjeni algoritama na kojima funkcionišu društvene mreže.
“Krajstčrč apel” je početak dugog procesa koji treba da balansira različita pitanja – od slobode govora do privatnosti, ali da bi imao ikakvog efekta, političari se moraju zavući “pod haubu softvera kompanija društvenih medija i razumjeti kako sadržaj dolazi do gledalaca na prvom mjestu”, ukazuje Loren.
Pitanje je, kako naglašava Loren, koliko će političari imati pristup pravom “tajnom sosu” tih kompanija – njihovim algoritmima koji su u srcu problema.
Gugl i Fejsbuk se bave oglašavanjem i sposobnost tih kompanija da privuku pažnju čini ih moćnim, ukazuje kolumnista Blumberga, navodeći da one znaju šta korisnici žele zahvaljujući finom podešavanju i obnavljanju algoritama koji diktiraju filtriranje, promociju i preporučivanje sadržaja, što dalje povećava reakcije i angažovanje korisnika.
Poseban je problem što postoji potencijalan poslovni sukob između maksimiziranja angažovanja korisnika – što žele oglašivači i dioničari, i minimiziranja ekstremističkog sadržaja – što žele političari.
Rješenje bi mogla biti veća transparentnost algoritama, moralniji pristup u njihovom osmišljavanju i mnogo jasnija podjela između oglašavanja i sadržaja, ukazuje Loren, ali ističe da bi time novi mediji izgledali više kao stari mediji, što može smanjiti njihovu vrijednost.
