Godina od jezivog ubistva Kašogija

Od ubistva saudijskog novinara Džamala Kašogija u saudijskom konzulatu u Istanbulu prošlo je godinu. Suđenje za 11 optuženih u Saudijskoj Arabiji odvija u tajnosti i još niko nije odgovarao za zločin, dok mnogi smatraju da je ubistvo naložio saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman.

Godinu poslije ubistva saudijskog novinara i kritičara režima u Rijadu Džamala Kašogija niko nije odgovarao za jeziv zločin u saudijskom konzulatu u Istanbulu, dok se suđenje optuženima u Saudijskoj Arabiji odvija u tajnosti, a Mohamed bin Salman pokušava da se vrati na svjetsku pozornicu nakon skandala koji je umrljao njegovu reputaciju reformatora i modernizatora, pišu svjetski mediji.

Jezivi snimci iz konzulata

Kada je Kašogi 28. septembra prošle godine prvi put došao u saudijski konzulat da traži dokumenta neophodna za vjenčanje, Saudijcima se ukazala priliku da “urade nešto” s Kašogijem, piše BBC, navodeći da je ubijeni novinar isprva bio dio saudijskog establišmenta i urednik provladinog lista, ali da je postepeno došao u nemilost vlasti, da bi mu do 2017. bilo zabranjeno da piše u Saudijskoj Arabiji. Tada je otišao u SAD gdje je počeo da piše oštre kolumne s kritikama bin Salmana.

Poslije prvog dolaska Kašogija u konzulat turska obavještajna služba je zabeležila telefonske razgovore između konzulata i Rijada u kojima je on označen kao tražena osoba, navodi BBC koji je razgovarao s dvije osobe koje su slušale snimke. Vjeruje se da je u prvom razgovoru obaviješten moćan saradnik princa – Saud al-Kahtani koji je već optuživan za učešće u pritvaranju i mučenju disidenta u Saudijskoj Arabiji. Sam Kašogi je u svojim pisanjima optužio Al-Kahtanija za vođenje “crne liste” za prijestolonasljednika.

Kašogi je pozvan 2. oktobra da dođe u konzulat po papire i tada se na snimcima mogao čuti forenzički patolog koji je navodno kasnije raskomadao tijelo žrtve. Iz njegovih riječi se moglo saznati da je znao šta se od njega očekivalo, rekla je britanska pravnica Helena Kenedi koja je bila u timu specijalne izvjestiteljke UN. “Moglo se čuti kako se smiju… Čekali su tamo znajući da će taj čovjek ući i da će biti ubijen i isječen”.

Kada je Kašogi došao u konzulat rečeno mu je da postoji poternica Interpola za njegovo hapšenje i da se mora vratiti u Saudijsku Arabiju, navodi BBC.

“Postoji trenutak kada se može čuti kako Kašogi od čovjeka koji je samouvjerena osoba, ide ka osećanju straha – povećanje nervoze, povećanje užasa – i onda saznanja da će se dogoditi nešto fatalno”, rekla je Kenedi.

Ona je navela da se na snimcima ne može čuti zvuk koji bi povezala s hirurškom testerom za kosti kojom je navodno raskomadano tijelo novinara, ali da se moglo čuti tiho brujanje. Turski obavještajni zvaničnici, ističe BBC, vjeruju da je to zvuk testere.

Na osnovu preslušavanja snimaka, Kenedi vjeruje da je operaciju vodio Maher Abdulaziz Mutreb koji je ranije redovno putovao u pratnji prijestolonasljednika kao dio obezbjeđenja.

“Mogao se čuti glas koji govori ‘Isjeci ga’ i zvučao je kao Mutreb”, dodala je ona.

Izvještaj Anjes Kalamar Savjetu UN za ljudska prava, podvlači BBC, imao je odlučan zaključak. “Ne postoje naznake po međunarodnom pravu da bi ovaj zločin mogao da se klasifikuje ni na koji drugi način osim kao državno ubistvo”.

Odgovornost i negiranje krivice

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan insistirao je u ponedjeljak da će Turska nastaviti da traži istinu iza ubistva Kašogija, navodeći da su neki od njegovih ubica izbjegli pravdu, prenosi Rojters.

Godinu pošto su Kašogija ubili saudijski agenti poslati iz Rijada, Erdogan je rekao da Turska i dalje želi da zna gdje je njegovo tijelo i ko je odobrio operaciju, sugerišući da su je izveli agenti “države u sjenci” u Saudijskoj Arabiji.

Jedanaest osumnjičenih Saudijaca je na suđenju u tajnovitom postupku, ali je tek nekoliko saslušanja održano. Izvještaj UN poziva na istragu protiv princa i drugih visokih saudijskih zvaničnika. Američka obavještajna služba CIA i neke zapadne vlade su, dodaje Rojters, izrazile vjerovanje da je princ naručio operaciju.

S druge strane, saudijski prijestolonasljednik je u televizijskom intervjuu rekao da kao lider zemlje preuzima “punu odgovornost” za jezivo ubistvo Kašogija, ali je negirao da je on to naložio, navodi agencija Asošiejtid pres (Associated Press).

Izvještaj UN tvrdi da Saudijska Arabija snosi odgovornost za ubistvo i da treba istražiti moguću ulogu princa Mohameda. Kongres SAD je naveo da vjeruje da je prijestolonasljednik “odgovoran za ubistvo” u operaciji u kojoj su učestovali agenti koji su mu direktno podređeni. Princ Mohamed, međutim, rekao je za televiziju CBS da je nemoguće da zna šta svakodnevno radi tri miliona ljudi koji rade za saudijsku vladu.

Od poštovanja svijeta do parije

Godinu dana poslije ubistva Kašogija, Saudijska Arabija pokušava da se vrati na globalnu pozornicu, ali ju je kriza oslabila i podrila ambiciozne reforme koje je pokrenuo njen de fakto lider, prenosi agencija Frans pres ocjene analitičara.

Prije užasnog ubistva u saudijskom konzulatu, ističe AFP, bin Salman je kao modernizator konzervativne kraljevine uživao poštovanje globalnih lidera i poslovnih džinova, ali je poslije ubistva nasljednik najmoćnijeg arapskog trona postao parija, dok je ubistvo bacilo sjenku na njegove reforme, stavljajući ljudska prava u njegovoj zemlji pod mikroskop, ali i iskušavajući stara savezništva sa zapadnim silama.

Princ je od tada pokušao da poboljša svoju umrljanu reputaciju, pokrećući PR kampanje da opet pridobije strane investicije dok ubrzava, kako analitičari nazivaju, “naginjanje ka istoku”, ka manje kritičnim saveznicima poput Kine i Indije. To je, međutim, imalo ograničen uspjeh, ističe AFP.

Otkrića izvjestiteljke UN Anjes Kalamar i transkripti razgovora u konzulatu povećali su pritisak na zapadne saveznike da suspenduju prodaju oružja kraljevini, što je udarac za Rijad usred povećanih tenzija s Iranom, ocjenjuje AFP. Mada je predsjednik SAD Donald Tramp pružio podršku Rijadu, predsjednica Predstavničkog doma Nensi Pelozi je navela ubistvo Kašogija pri protivljenju napadima na Iran kao odmazdu za napade na saudijska naftna postrojenja.

“Ne vidim nikakvu odgovornost da štitimo i branimo Saudijsku Arabiju”, rekla je ona.

Ubistvo Kašogija je povećalo rizik po reputaciju zapadnih firmi koje posluju sa Saudijskom Arabijom, čak i pošto globalni bankari i direktori opet prisustvuju atraktivnim investicionim konferencijama, ističe AFP. Skandal je takođe omeo bin Salmanove ekonomske reforme koje treba da smanje zavisnost Saudijske Arabije od naftnih prihoda i povećaju investicije u privatnom sektoru. Između ostalog odložen je planirani izlazak na berzu saudijskog naftnog džina Aramka (Aramco).

Pomoć Trampa

S druge strane, ocjenjuje Vašington post, Tramp je pomogao povratak na svjetsku pozornicu princa Mohameda što je pokazao i ljetošnji skup Grupe 20 u Japanu gdje se saudijski prijestolonasljednik rukovao i smijao s ostalim svjetskim liderima.

Prihvatanje Mohameda je jasan znak da mladi princ, za kojeg su CIA, saveznici SAD i istražiteljka UN rekli da je odgovoran za divljačko ubistvo Kašogija, opet dobrodošao, ako i nerado, ističe Vašington post, uz konstataciju da to ne bi bilo moguće bez podrške Trampa i njegovog državnog sekretara Majka Pompea.

Za Trampa se vrijednost odnosa svodi na dolare, dodaje list, navodeći da predsjednik SAD nije uljepšavao jezivu prirodu ubistva novinara, ali je više puta opisao Bliski istok kao “opako” mjesto, opravdavajući Kašogijevo ubistvo kao nesrećan događaj zbog kojeg ne vrijedi odustati od unosnog tržišta. “Ako oni ne posluju s nama, znate šta će uraditi? Poslovaće s Rusima i Kinezima”, rekao je Tramp u julu.

Pompeo je obećao da će SAD istražiti Kašogijevu smrt i privesti krivce na odgovornosti. Poslije sastanka u januaru sa saudijskim kraljem i prijestolonasljednikom, Pompeo je rekao da su oni ponovili posvećenost objektivnom procesu, ali je to obećanje ostalo neispunjeno. Suđenje za 11 saudijskih zvaničnika, koje je počelo u januaru, otaljava se, ističe Post. Novinarima i javnosti je zabranjen pristup, dok strane diplomate mogu da prisustvuju uz uslov da ne otkrivaju detalje postupka.

Saudijska vlada nije imenovala optužene. Do njihovih imena je došla Kalamar, ali među njima nije Al-Kahtani, bivši visoki saradnik Mohameda koji je optužen za planiranje operacije ubistva.

Ipak, mada je kratkoročno Mohamed izgleda spreman da se vrati na svjetsku scenu, dugoročni izgledi za Saudijsku Arabiju su klimaviji, ocjenjuje Vašington post. Sjećanje na Kašogija nije izbledjelo – njegovo ubistvo ostaje poziv aktivistima za ljudska prava, dok njegova priča i dalje fascinira novinare i filmske stvaraoce. Tramp možda želi da zaboravi na Kašogija, ali ne i svijet, zaključuje list u kojem je Kašogi pisao kolumne.