Gvaido nudi amnestiju Maduru ako napusti vlast

Opozicioni lider Venecuele Huan Gvaido izjavio je da će razmotriti amnestiju za predsjednika Nikolasa Madura ako on ustupi vlast.

Gvaido, koji se u srijedu proglasio privremenim predsjednikom, rekao je da se obraća svim institucijama, uključujući i vojsku, da okončaju krizu.

Maduro je započeo drugi mandat nakon što su izbori ometani bojkotom opozicije i tvrdnjama o namještanju glasanja.

Globalna zajednica je podijeljena oko priznavanja Madurove vlasti.

Međutim, za sada Maduro zadržava ključnu podršku venecuelanske vojske.

<<<Vojska ključ za svrgavanje Madura nakon Trampove podrške opoziciji<<<

Ko koga podržava?

Sjedinjene Američke Države, više od deset latinoameričkih zemalja, Kanada i Velika Britanija podržavaju Gvaida – koji je predsjednik Narodne skupštine – nakon što se proglasio predsjednikom.

Ali Rusija osuđuje inostranu podršku Guaida, dodajući da se na taj način krši međunarodno pravo, te da je riječ o „direktnom putu ka krvoproliću”. Kina, Meksiko i Turska takođe podržavaju Madura.

Državni sekretar Sjedinjenih Država Majk Pompeo zatražio je da se u subotu održi sjednica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija po ovom pitanju.

Organizacija američkih država je na sastanku u četvrak opisala Madurovu vladu kao „moralno bankrotiranu” i „nedemokratsku u srži”.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton rekao je da Trampova administracija radi na planu usmjeravanja sredstava Guaidu, koji je trenutno na nepoznatoj lokaciji.

Predsjednik SAD Donald Tramp je rekao da su „sve opcije na stolu”.

Šta je Gvaido rekao?

Gvaido i njegovi saveznici optužuju Madura za uzurpaciju moći putem nelegalnih izbora.

„Naš izazov je da obezbijedimo slobodne izbore i mi ih želimo što prije. Ali mi živimo u diktaturi”, rekao je Gvaido američkoj televiziji Junifižn.

<<<Ko je mladić koji se na ulici sam proglasio za predsjednika Venecuele<<<

On je ranije rekao za Fajnenšl Tajms: „Niko ne želi da živi ovako, bez obzira na njihovu politiku: ljudi su pet-šest mjeseci bez vode u domaćinstvima, nemaju ljekove, nemaju dovoljno novca da kupe hranu.”

Govoreći o mogućoj amnestiji za Madura, Gvaido je rekao da je sličan potez odigrao ulogu u demokratskoj tranziciji u Čileu.

„Ove amnestije su na stolu za sve one koji su spremni da obnove ustavni poredak”, rekao je on.

On je obećao da će održati slobodne izbore kako bi „se prevazišla ova kriza”.

Ranije je rekao da članovi u ustavu zemlje dozvoljavaju da privremeno preuzme vlast, jer su izbori bili lažni.

Kako se situacija razvijala?

U srijedu su protiv Madura organizovani veliki protesti – kao i kontraprotesti onih koji ga podržavaju.

Na demonstracijama u Karakasu Guaido se proglasio privremenim vođom zemlje.

Nakon samo nekoliko minuta, Tramp ga je priznao kao legitimnog šefa države. Brojne južnoameričke države, kao i Kanada i Velika Britanija, slijedili su taj primer.

Maduro je američke komentare označio kao „veliku provokaciju” i prekinuo diplomatske odnose.

<<<Maduro prekida političke odnose sa SAD: Diplomate za 72 sata da napuste zemlju<<<

On je u četvrtak naredio zatvaranje venecuelanske ambasade i konzulata u SAD. Međutim, Gvaido je pozvao venecuelanske diplomate u SAD da ostanu na svojim položajima.

Američko državno ministarstvo naložilo je da osoblje koje nije neophodno napusti Venecuelu.

Opservatorija za društveni sukob, nevladina organizacija sa sjedištem u Karakasu, saopštila je da je najmanje 26 ljudi do sada stradalo u demonstracijama.

Šta će Tramp sledeće da uradi?

SAD su već uvele niz sankcija u protekle dvije godine, koje su usmjerene na zvaničnike u Madurovoj vladi, ograničavaju pristup Venecuele tržištima američkog duga i blokiraju poslovanje sa onima koji su uključeni u trgovinu zlatom.

Međutim, do sada, Trampova administracija nije preduzela mjere direktno protiv uvoza nafte, koji su ključni izvor gotovine.

Koraci oko osoblja u ambasadi, mogli bi da dovedu i do toga.

Međutim, analitičari su upozorili da će sankcije oko nafte vjerovatno imati ograničen efekat na Madurov režim, koji bi mogao da je preusmjeri ka saveznicima kao što su Kina i Rusija, kriveći SAD za dodatne poteškoće.

Zašto ljudi protestuju?

Maduro vodi državu od 2013. i ovog mjeseca je započeo drugi mandat. Njegov reizbor u maju 2018. obilježili su bojkot opozicije i optužbe za lažiranje izbora.

Predsjednik se suočava sa kritikikama međunarodne i unutrašnje opozicije zbog kršenja ljudskih prava i upravljanja ekonomijom.

Uprkos tome što ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, venecuelanska ekonomija je u kolapsu već nekoliko godina.

Industrija je pretrpjela loše upravljanje, a prihodi od nafte su značajno opali.

Hiperinflacija i nedostatak hrane i ljekova pogodili su stanovništvo, uzrokujući da milioni građana emigriraju.

Strateški partneri, uključujući Kinu i Rusiju, uložili su u ekonomiju zemlje koja je u nevolji.

Moskva vidi Venecuelu kao jednog od njenih najbližih saveznika u regionu.