Planeta Pranje novca navodno uključivalo iskorištavanje djece

Horor priča iz bankarskog sektora u Australiji

Zbog skandala oko pranja novca, koji je navodno uključivao iskorištavanje djece na Filipinima, smijenjeno je rukovodstvo najstarije australijske banake Vestpak (Westpac) čija je reputacija vjerovatno nepovratno narušena.

Banka Vestpak (Westpac) našla se na udaru regulatora zbog više od 20 miliona spornih transakcija vrijednih preko 11 milijardi australijskih dolara, ali što je možda još gore po banku, zato što nije spriječila isplate koje su povezane sa seksualnim iskorištavanjem djece, pišu svjetski mediji.

Smijenjeni rukovodioci

Šef druge najveće australijske banke Vestpak (Westpac), izvršni direktor Brajan Harcer (Brian Hartzer), podnio je ostavku nakon što je obznanjeno da je banka upletena u skandal oko pranja novca s mogućim vezama sa seksualnim iskorištavanjem djece, piše BBC.

Australijski regulatori su prošle sedmice optužili Vestpak zbog 23 miliona isplata kojim su prekršile zakone o finansiranju terorizma i sprječavanju pranja novca (AML-CTF). Većina prekršaja odnosila se na zakašnjelo izvještavanje o međunarodnim transakcijama.

No, Australijski centar za izvještaje i analizu transakcija – Austrak (Austrac) saopštio je da su neke isplate potencijalno povezane s iskorištavanjem djece. Između ostalih propusta, regulator je naveo da najstarija banka u zemlji nije adekvatno nadgledala račune pojedinaca koji su osuđeni za seksualno zlostavljanje djece a koji su redovno slali novac na Filipine.

Austrak je napomenuo da svaki navodni prekršaj banke nosi maksimalnu kaznu od 21 milion australijskih dolara. Vestpakov konkurent, Komonvelt banka (Commonwealth Bank), prošle godine je platio novčanu kaznu u iznosu 700 miliona australijskih dolara za slične prekršaje.

Bankovni sektor nedavno je preispitivala Kraljevska komisija – najviša instanca javnog ispitivanja u Australiji – koja je naišla na niz nepravilnosti. Harcer je treći izvršni direktor od četiri velike australijske banke koji je smijenjen otkako je Kraljevska komisija započela istragu prošle godine.

Harcer je od Vestpak banke, u kojoj je od 2015. godine bio na poziciji izvršnog direktora, dobio otkazni rok od 12 mjeseci i za to vrijeme će mu biti isplaćena plata u iznosu od 2,68 miliona australijskih dolara (1,82 miliona američkih dolara), naglašava BBC.

Rasprostranjeno profiterstvo

Izvršni direktor australijske banke Vestpak odstupio je s pozicije u utorak, 26. novembra, zbog skandala s pranjem novca koji je navodno uključivao eksploataciju djece, samo dan nakon što je osoblju rekao da to nije “glavni problem” i da namjerava ostati na poslu, piše agencija Rojters (Reuters).

Brzi zaokret za Brajana Harcera ukazuje na političke i javno osjetljive nepravilnosti velikih banaka u Australiji u jeku velike istrage koja je otkrila “rasprostranjena profiterstva” u bankarskoj industriji.

Nakon što je Austrak prošle sedmice pokrenuo legalni postupak protiv Vestpaka, premijer Australije Skot Morison (Scott Morrison) bio je među onima koji su pozvali upravni odbor banke da razmotri budućnost svojih rukovodilaca. No, predsjednik uprave Lindsej Maksted (Lindsay Maxsted) rekao je tokom vikenda da će promjena na vrhu biti destabilizirajuća za banku.

Sve se to promijenilo u utorak, ukazuje Rojters, kada je Maksted najavio Harcerovo odstupanje s pozicije te odluku o svom odlasku u penziju naredne godine, iako je prije samo dva mjeseca rekao da nema namjeru ići u penziju.

Harcer je, kako navodi list Australija (The Australia) na sastanku šefova u ponedjeljak rekao da kriza “nije Enron ili Liman braders” (Lehman brothers) – problemi Enrona su pokrenuli pad na berzi 2001., a stečaj Liman bradersa je označio početak finansijske krize 2008. List je, ističe Rojters, citirao Harcera i kako osoblju govori da za većinu ljudi u Australiji to nije glavni problem i da ne treba pretjerivati.

Nepovratno narušena reputacija

Slučaj protiv Vestpaka oblikuje se kao najgora epizoda u više od 200 godina poslovanja banke, ocjenjuje australijski javni servis Ej-Bi-Si (ABC), ističući da je reputacija banke možda nepovratno narušena.

Prošlo je godinu dana od kako se Vestpak suočio s kraljevskom komisijom za bankarstvo. Tada se to činilo kao najmanje loša banka u velikoj horor priči četiri velike banke. Ali sada je Vestpak glavna horor priča, ističe ABC. Ne samo da će se finansijska bol zbog ovog slučaja povlačiti godinama, nego će se Vestpak upamtiti kao australijska banka koja je pedofilima omogućila finansijske transakcije za počinjenje zločina.

Noćna mora Vestpaka nastavljena je odbijanjem njenih šefova da prihvate odgovornost za propuste navedene u izvještajima Austrak da je banka godinama olakšavala transakcije koje omogućuju eksploataciju djece na Filipinima, ukazuje australijski javni servis. Navodno je više od 23 miliona transakcija kršilo zakone protiv pranja novca i finansiranja terorizma u vrijednosti od 11 milijardi australijskih dolara (7,5 milijardi američkih dolara), za što slijede novčane kazne.

Dio optužbe Austraka odnosi se na manje od pola miliona dolara sredstava koje je desetak klijenata Vestpaka uplatilo ljudima na Filipinima koji se povezuju sa seksualnim iskorištavanjem djece, što je banka trebala otkriti i zaustaviti.

Iako uprava Vestpka, koji je za propuste htjela okriviti mlađe osoblje, nije ozbiljno shvatila navode Austraka – svi ostali jesu, uključujući političke zvaničnike koji su to oštro osudili, ističe ABC. Sada su u toku istrage savezne policije, korporativnog regulatora (Australijska komisija za hartije od vrijednosti i ulaganja) i bonitetnog regulatora (Australijska agencija za bonitetnu regulaciju). Cijene dionica Vestpaka su pale, a vjerovatno slijede i masovne tužbe dioničara.

Nepoznat broj djece žrtava

Banke i druge finansijske institucije bi trebalo da imaju obuhvatne programe kako bi uočile transakcije koje mogu biti povezane s kriminalom ili terorizmom, a Austrakova tužba pokazuje banku koja godinama nije ispunjavala te zahtjeve i optužuje njen viši menadžment za “indiferentnost” po tim pitanjima uprkos upozorenjima zaposlenih da postoje problemi, ukazuje Gardijan (The Guardian).

Postoje bojazani da su Vestpakovi klijenti, uključujući 12 njih koje je identifikovao Austrak, koristili sistem te banke da plaćaju prenose uživo iskorištavanja djece na internetu, a možda i da kupuju djecu. Nije poznato koliko je djece uključeno, ističe Gardijan, ali dužina perioda u kojem su vršene isplate izaziva zabrinutost za broj djece i njihove sudbine.

Na primjer, “Klijent 1” je platio 136.000 dolara tokom pet i po godina, uključujući osobi na Filipinima optuženoj za iskorištavanje djece. Drugi klijent Vestpaka platio je 75.000 dolara tokom četiri godine i više puta je putovao u jugoistočnu Aziju.

Zasad nije poznato koliku će kaznu platiti Vestpak, ali će to vjerovatno biti u milijardama. Vestpak je sakupio 2,5 milijarde dolara od investitora ovog mjeseca, tako da se nada da će ispregovarati kaznu u tom ili manjem iznosu.

I druge banke su pod lupom, štaviše cio australijski finansijski sektor je na udaru, pošto je Austrak sve agresivniji poslije procjene međunarodne organizacije da su australijskom finansijskom sektoru potrebna značajna poboljšanja u više ključnih oblasti, naglasio je Gardijan.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
NHM
Gost
NHM

Samo jedan klijent potrošio više od 136 hiljada za 5 godina? Znate li vi koliko je to prihoda za banku samo na osnovu provizija, nisu ludi da smaraju klijente tamo nekim provjerama na šta se pare troše.

jevgenije
Gost
jevgenije

svaka banka to radi, svew zarad profita..trazili ste kapitalizam/imperijalizam, a komunizam/socijalizam vam je bio zlo….tako da je ovo ipak standard

Send this to a friend