Kina ne želi da bude globalno dominantna, ali joj niko neće diktirati šta da radi, poručio je predsjednik Si Đinping na obilježavanju 40. godišnjice velikih ekonomskih reformi, koje su ovu zemlju promijenile iz korijena.
Zahvaljujući koracima koje je preduzeo bivši lider Deng Sjaoping, ka otvaranju do tada zatvorenog komunističkog sistema, od 1978. godine do danas, Kina se transformisala u drugu ekonomsku silu svijeta.
Četrdeset godina kasnije, vidi se ekonomski uspjeh unikatnog kineskog recepta: ”jedna Kina, dva sistema”.
“Niko ne može diktirati kineskom narodu šta da radi ili ne. Kina je posvećena zajedničkoj budućnosti čovječanstva i nikada se neće razvijati na štetu drugih nacija”, poručio je predsjednik Si Đinping.
Pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka, Kina je bila zemlja gladnih. Reforme su počele u poljoprivredi. Kina je danas najveći proizvođač, ali i prodavac hrane na svijetu, posjeduje najveće rezerve strane valute, privatni sektor ima slobodu, a modernizovana industrija je konkurentna na međunarodnoj sceni. Ipak, komunistička partija drži i dalje svu vlast.
“Treba konstantno da unapređujemo naučnu prirodu reformskih odluka. Moramo biti istrajni kao kada ostavljate otisak prstiju na gvožđu ili otisak stopala u kamenu, da bismo osigurali primjenu velikih reformskih mjera. Moramo jačati državnu ekonomiju i istovremeno ohrabrivati razvoj privatnog tržišnog sektora”, kaže Si Đinping.
Iskušenja su bila velika, a posebno poslije pobune naroda na trgu Tjenamen. Nekoliko stotina miliona građana je izvučeno iz siromaštva, ali posljednjih godina ona se suočava sa rastućim dugom i usporavanjem ekonomskog rasta.
U carinskom ratu sa SAD, Peking je pod pritiskom da se više otvori za strane investicije. Zapadni mediji komentarišu da Kina i dalje krši prava političkih neistomišljenika i ne dopušta etničke i društvene nestabilnosti.
