Američka demokratija, to je istina, nije fer. Čak pet puta u američkoj istoriji predsjednik je postao kandidat koji je na izborima imao manje glasova. Mnogi se pitaju kako je to moguće. Dvije riječi: elektorski koledž.
Pobjeda aktuelnog američkog predsjednika Donalda Trampa 2016. godine je najistaknutiji primjer manjkavog izbornog sistema u Americi. Da, Tramp je imao manje glasova od kandidatkinje Demokratske stranke Hilari Klinton, a svejedno je pobijedio.
Upravo se to dogodilo i 2000. godine kad su u trci za Bijelu kuću bili Al Gor i Džordž Buš. Gor je dobio pola miliona glasova više, ali Buš je imao elektore i na kraju je odnio pobjedu.
Kada je riječ o američkim izborima, ključna su dva koncepta: popular vote, odnosno glasovi građana, i elektorski koledž.
Glasanje u elektorskom koledžu u teoriji važi za čistu formalnost, ali se samo u posljednjih 20 godina dogodilo dva puta da elektori praktično nadglasaju birače.
Elektori: Ljudi koji stvarno biraju predsjednika Amerike
Svaka država u izborni kolegijum delegira onoliko elektora koliko joj pripada srazmjerno broju stanovnika. Elektora ima ukupno 538, što je broj koji odgovara broju kongresmena i senatora u američkom parlamentu.
Svaka od saveznih američkih država ima dva senatora, a broj zastupnika u Predstavničkom domu zavsi od broja stanovnika svake pojedine države.
Kalifornija je najmnogoljudnija američka država i ima najviše elektora (55), a slijede je Teksas (38), Njujork i Florida (po 29).
Na drugom kraju spektra slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delavera, Vajominga, ili Montane imaju po svega tri elektora.
Na izborima pobjeđuje onaj kandidat koji osvoji 270 elektora, odnosno aposlutnu većinu od 538.
Uz dva izuzetka, u saveznim državama vlada princip “pobjednik nosi sve” – kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, makar i najmanjom mogućom razlikom osvaja sve njene elektore. (Izuzeci su Nebraska i Mejn koji izbornike dijele srazmjerno broju osvojenih glasova.)
I demokrate i republikanci imaju savezne države koje su im tradicionalna čvrsta uporišta i koje praktično ne mogu da izgube. To su takozvane “sigurne” države. Izborni rezultati tamo se znaju unaprijed, ili je makar tako bilo donedavno.
Neizvjesnost se zato suštinski svodi na swing states, odnosno “neodlučne” države u kojima se ne zna ko bi mogao da dobije.
Prvi grijeh Očeva osnivača
Elektori su Donaldu Trampu dodijelili 304 glasa, a Hilari Klinton je dobila 224.
Tramp je dobio oko tri miliona glasova manje od Hilari Klinton. Statistički, ovo je najgori predsjednički rezultat od 1876. godine.
Dan nakon što su elektori rekli svoje, američka javnost počela je da dovodi u pitanje izborni sistem star 230 godina.
Nazivali su i tada bizarnim i anahronim, a Njujork tajms je pisao da veliki broj Amerikanaca – bilo da su demokrate ili republikanci – želi da o predsjedniku odlučuju građani, a ne elektori. Da, Tramp jeste pobijedio po zakonima i prvi put, ali vrijeme je da se oni promijene kako bi predsjednički izbori odražavali volju Amerikanaca.
Njujork tajms i ove godine insistira na tezi da je elektorski koledž jedan od “prvobitnih grijehova” osnivača Amerike.
U robovlasničkom periodu, južnjačke države bile bi u “nepovoljnom” položaju da se predsjednik birao na osnovu glasova građana, zbog velikog broja obespravljene populacije. Robovlasničke države koje su po Ustavu robove brojale kao 60 odsto bijele osobe, imale su više elektorskih glasova.
Danas koledž prebacuje prednost na manje države. Glas stanovnika Vajominga računa se 3,6 puta više nego glas glasača iz Kalifornije. A zbog toga što gotovo sve države imaju “pobjednik uzima sve” sistem, izbori se odlučuju u desetak država, što ostavlja volju desetine miliona Amerikanaca po strani.
Direktan glas bi tretirao sve Amerikance jednako, bez obzira na to gdje žive – što uključuje i republikance u San Francisku i demokrate u Korpus Kristiju, čiji su glasovi danas bezvrijedni.
Gotovo 138 miliona Amerikanaca izašlo je na izbore 2016. godine, ali Trampvu pobjedu osiguralo je nešto više od 80.000 glasova u Mičigenu, Pensilvaniji i Viskonsinu.
to je tako napravljeno da ne bi narod izabrao populiste, diktatore itd.
što znači da tim moćnicima iz sjenke odgovara tramp.
možemo da nagađamo razloge.
vjerovatno novac, u usa je novac no.1.
smanjio je poreze korporacijama, sad im obećava monopolski položaj.
stvarno je naivno misliti da takav masonski sistem dozvoljava realiti tipu kao tramp da vlada a da im nije interes.
Prevazidjeni izborni sistem od prije 200 godina. Jedino tako je Tramp mogao pobijediti. To Amerikanci moraju mijenjati, da bi se njihov izborni sistem mogao smatrati istinski demokratskim, jer ako njima može da vlada neko protiv koga je većina naroda, onda se i ne može reći da je sistem takav.
Džabe vam sva šuplja priča, Tramp predsjednik! Amerika tako bira predsjednika od kako postoji, i sad eto ispade da oni ne znaju kako treba nego da ih naučite vi koji ste 32 godine glasali istog diktatora. Ako Amerikancima tako odgovara i ne bune se, šta ih vi učite.
Neka ponovo pobijedi Donald Tramp! ✊🇺🇸
Globalni medijski industrijski kompleks se priprema za to da ospori pobjedu D.J Trump pa se izbacuju tekstovi ove vrste, navodno informativni.
Iiiiiiiiiiiiiiiiiiii
Citam komentare i placem od smijeha. Mi se nasli da tumacimo i kritikujemk Amercke izborne zakone…. E Ima li ovo idje? Sjete, obraza vi…
Ukratko, Elektori se mogu ,,kupiti:”!
Ne mogu se kupiti.
Država đe uvijek odlučuje krupni kapital, uostalom kao i svuda po svijetu. Danas je ostalo par istinskih demokratija na čitavoj planeti; Novi Zeland, Japan, Švedska, Norveška, Island, Danska, Finska, Kanada, Austrija, Švajcarska i Češka republika. Ostalo je sve po starom sistemu: Autoritarizam, hibridne demokratije, ili pak totalitarizam.
Predsjednika po ustavu biraju drzave a ne gradjani. Jeste, bilo bi pravednije i manje bacenih glasova kad bi sve drzave radile proporcionalno kao Nebraska i Maine, ali ko brani drzavama kao Kalifornija da tako urade? Ne brani im niko, nego same nece.
Znaci narod glasa u principu cisto da bi se vidjelo otprilike koliko naroda podrzava kandidate, a glasovi im nista ne vrijede. Ne znam ni sto izlaze na izbore kad se pitaju elektori. Ja ne bih.
Treba razumjeti pa komentarisati, a ne lupati ko Maksim po divizije…
I u CG je slično, zbog zaštićenog broja mandata nacionalnih manjina. I u čemu je problem? Meni je to u redu.
Nisi orginalan.Uzimaš tuđe.
Kome je namijenjeno razumjeće.
A upućeno je ovome što piše komentare pod tuđim
Najgluplji izborni zakon na svijetu. Ne mogu da vjerujem da nisu u stanju da naprave iskorak i da promijene tu nebulozu. Da je klasican izborni dan mnoge budale od predsjednika nebi dosli na mjesto koje im ne pripada.
Kao na primjer Klinton?
Ovo je naj mizerniji zakon na svetu ,to je jasno da se zeli manipulacija sa glasovima,za onog kandidata sa kojim ima drzava planove,tj,cia i pentagon odlucuju.
I onda se kaze da je USA “najdemokratskija” drzava na svijetu? Samo krupni kapital odlucuje!
A dje to ne odlucuje krupni kapital ?