Kako je politički gaf umalo izazvao svjetski rat

Na današnji dan prije tačno 35 godina mogao je izbiti rat između Amerike i Rusije. I sve to zbog jedne nesmotrene šale američkog predsjednika Ronalda Regana. Ovladati javnim nastupom jedan je od najvećih izazova timova koji se brinu o imidžu političara.

„Moji dragi Amerikanci, drago mi je da vam kažem da sam potpisao uredbu koja će da stavi van zakona Rusiju, i to zauvjek. Počinjemo sa bombardovanjem za pet minuta“, našalio se sa novinarima prije jutarnjeg gostovanja na radiju Ronald Regan.

Kako je mikrofon bio uključen snimak je ubrzo čuo čitav svijet. Šala koja je mogla izazvati rat danas je antologijski primjer gafa jednog političara.

„Ušlo je u antologiju zato što se mora uzeti politički kontekst tog vremena, 80-ih to je taj trenutak završetka Hladnog rata i još je naravno vremena do pada Berlinskog zida. Blokovi na koje je sve podijeljen nisu baš u najboljim odnosima i onda imati takvu jednu izjavu ne ide u prilog onome ko ju je izgovorio“, rekao je marketinški stručnjak Ivan Kleut.

Braun, Tramp, Berluskoni

A šta će i kako političari izgovoriti o tome danas brinu čitavi timovi.

Ovladati javnim nastupom jedan je od najvećih izazova, baš kao i pronaći granicu između nonšalantnog i rigidnog ponašanja u medijima.

„Pričali smo sada o američkim političarima, vi kada pogledate njihove timove to su ozbiljni stručnjaci kojima su oni okruženi i koji ih savjetuju kako da se ponašaju u medijima, kako da se ponašaju u javnosti, kako da se obuku, kakvu gestikulaciju da imaju. Sve je to kreiranje jednog imidža. To postoji i kod nas, naravno ne u tolikoj meri, ali je činjenica da se političari sve više konsultuju kako da kreiraju i stvore najidealniju sliku sebe kao takvog“, objašnjava Kleut.

I, naravno, da provjere da li je mikrofon uključen. To nije učinio nekadašnji britanski premijer Gordon Braun koji je, zaboravivši da je ozvučen, izvređao simpatizerku laburista.

„Šta je rekla? Svašta, ona je od one vrste zadrtih žena, kaže da je laburistkinja, ali je sve presmiješno“, rekao je tada Braun.

Gafove koji se prepričavaju imali su i drugi evropski političari.

„Ja bih izdvojio svakako Silvija Berluskonija koji je prilikom izbora Baraka Obame za novog predsednika Amerike ocijenio ga kao mladog, lepog i preplanulog“, navodi Kleut.

„Donosim vam pozdrave od gospodina, koji kako se bješe zove? On je preplanuo i zove se Barak Obama“, izjavio je tada Berluskoni.

Kleut dodaje da ta izjava nije bila na mjestu naročito danas kada se trudimo da budemo politički korektni u govoru i naročito kada je riječ o diplomatiji.

„Tu zaista mora da se vodi računa da se odmjeri svaka riječ i zato su neophodne sve te pripreme kada javno nastupate“, dodaje Kleut.

Misli da i Donald Tramp sada tu zauzima neku poziciju.

„Kina ima apsolutno poštovanje za Donalda Trampa i njegov ooogroman mozak“, rekao je u jednom govoru predsjednik SAD.

Gafovi i biračko tijelo

I nisu samo strani državnici u pitanju, da dva puta promisle prije nego što kažu taj manir često nemaju ni pojedini domaći političari. Mogu li lapsuse u vidu minusa da pretvore u plus?

„To sve zavisi od biračkog tijela. Kod jednog dijela javnosti koji ne podržava neku političku opciju to će uvijek biti dočekano na nož i okrenuto ruglu i ismijevanju i podsmjehu. Onda najčešće mediji prenesu događaj na kome je učinjen nekakav gaf i nekakav ispad, a onda sa druge strane podržavaoci i simpatizeri određene političke opcije u tome ne vide problem, nego to umije da bude i neka vrsta otvaranja ka toj vrsti publike“, naveo je Kleut.

A sa biračkim tijelom sve češće se komunicira na internetu. Pa su uz javni nastup i časovi korišćenja društvenih mreža postali obavezni. Tamo gafovi ostaju trajno zabilježeni.