Planeta

Klimatske promjene ili korona: Šta će pokrenuti finansijsku krizu

Foto: Pixabay

Hoće li sljedeću globalnu finansijsku krizu pokrenuti klimatske promjene? Ili će kriza stići kao posljedica pandemije virusa korona?

Banka za međunarodna poravnanja (BIS) – švajcarska organizacija poznata kao “banka svih centralnih banaka” – objavila je analizu budućnosti svjetske finansijske situacije ukoliko klimatske promjene budu “krive” za krizu.

U izvještaju autori koriste izraz “zeleni labud” da bi opisali šok za finansijski sistem koji izaziva događaj povezan s klimatskim promjenama.

To je posveta teoriji događaja zvanih “crni labud” koju je dvijehiljaditih osmislio ekonomista Nasim Nikolas Taleb da bi opisao neočekivane događaje velikih razmjera – od otkrića i tehnoloških napredaka do finansijskih kriza i velikih terorističkih napada, kao što je bio onaj od 11. septembra.

Izraz “crni labud” – koji se odnosi na drevni mit da labudovi te boje ne postoje – ušao je u široku upotrebu poslije globalne finansijske krize 2008. godine.

“‘Zeleni labudovi’ su događaji povezani s klimatskim promjenama s ekstremno uznemirujućim potencijalom sa finansijske tačke gledišta”, rekao je za BBC Luiz Pereira de Silva, zamjenik generalnog direktora BIS-a i koautor studije.

Pet rizika

Pereira de Silva objasnio je da su se u posljednjih nekoliko decenija događaji ekstremnih vremenskih prilika kao što su šumski požari u Australiji ili uragani u Karibima povećali po učestalosti i razmjerama, dovevši do sve veće i veće finansijske štete.

Ova šteta podrazumijeva smanjenje proizvodnje, nagle skokove cijena ili fizičko uništenje proizvodnih centara i može da ima direktnog uticaja na finansijsko zdravlje kompanija i finansijskih institucija.

Sljedstveno tome, masovne vremenske katastrofe mogu potencijalno da utiču i na ekonomski rast neke zemlje.

“Ukoliko po ekonomiju dođe do kaskadnog efekta, drugi sektori će takođe pretrpjeti gubitke. Sve to može da se završi finansijskom krizom”, kaže Pereira da Silva.

Ima i drugih rizika koje eksperti zovu “prelaznim”, a koji su takođe veoma opasni.

Na primjer, to može da se desi kad dođe do nagle promjene u vladinoj regulativi, kao što su nagle zabrane izvlačenja fosilnog goriva.

Šta možemo da uradimo da se zaštitimo od “zelenih labudova”?

Istina je da u finansijskim krugovima još nema odgovora na to pitanje.

Izvještaj BIS-a upozorava da trenutni prediktivni modeli nisu pravljeni tako da odgovore na prijetnje koje predstavljaju klimatske promjene.

To eksperte nagoni da razviju nove alate za bolju procjenu rizika povezanih s ekstremnim vremenskim prilikama.

Ali ekonomisti iz BIS-a upozoravaju i da će, ukoliko dođe do finansijske krize slične onoj koja se desila 2008. godine, centralne banke imati problema da spasu stvar.

U tom slučaju su centralne banke odigrale vitalnu ulogu u sprečavanju ekonomske katastrofe spustivši kamatne stope na istorijski nizak nivo.

Ali te stope su i dalje niske skoro deceniju kasnije, što ostavlja malo prostora za manevrisanje radi stimulacije ekonomije i podsticanja ekonomskog rasta.

BIS navodi i da trenutna regulativa koja od banaka traži da drže velike količine novčane rezerve u slučaju izbijanja velike krize neće biti dovoljne da ublaže efekte “zelenog labuda”.

Nova vrsta rizika

Ali sve je otišlo dalje od puke tehničke rasprave.

Lari Fink, izvršni direktor BlekRoka, najvećeg fonda za upravljanje imovinom na svijetu, upozorio je u januaru da će klimatske promjene izvršiti ogromne promjene na finansijskom sistemu.

“Nalazimo se na ivici fundamentalnog preoblikovanja finansija”, napisao je Fink u godišnjem pismu dioničarima.

On je tvrdio da su klimatske promjene postale odlučujući faktor u dugoročnim planovima kompanija.

“Klimatske promjene su gotovo uvijek glavno pitanje koje mušterije iz svih krajeva svijeta postavljaju BlekRoku”, napisao je Fink.

“Od Evrope do Australije, od Južne Amerike do Kine, investitori pitaju kako da modifikuju svoje investicione portfolije.”

A budući da BlekRok upravlja imovinom u vrijednosti od oko sedam triliona dolara, kad njegov direktor nudi savijet, ljudi ga slušaju.

“Prisustvovao sam nizu kriza i finansijskih izazova: skokovima inflacije sedamdesetih i ranih osamdesetih, azijskoj monetarnoj krizi 1997. godine, pucanju dotkom balona i globalnoj finansijskoj krizi”, dodao je Fink.

“Čak i kad su ove epizode trajale mnogo godina, bile su kratkoročne u širem smislu. Klimatske promjene su drugačije.”

Rasprava oko finansijskih i ekonomskih posljedica klimatskih promjena zauzela je istaknuto mjesto na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu – godišnjem sastanku globalne političke i finansijske elite.

Dva gosta među onima najvećeg profila bili su američki predsjednik Donald Tramp i švedska aktivistkinja Greta Tunberg, koji se nalaze na suprotnim polovima kad je u pitanju rasprava o klimatskim promjenama.

Uprkos upozorenjima naučnika i ekonomista, Tramp je još jednom tokom govora ponovio svoj stav, upozoravajući na “defetističke proroke”.

On je aktiviste borbe protiv klimatskih promjena nazvao i “izazivačima panike”.

Koordinisanje akcije

Poput Trampa, ima i drugih lidera koji ne priznaju klimatske promjene kao globalnu prijetnju i koji odbacuju upozorenja.

Taj stav, navodi izvještaj BIS-a, predstavlja pravi problem.

“Centralne banke same ne mogu da ublaže klimatske promjene”, rekao je ovaj tim ekonomista.

“Ovaj složeni problem zahtijeva koordinisanje akcija među mnogim akterima uključujući vlade, privatni sektor, građansko društvo i međunarodnu zajednicu.”

Send this to a friend