Planeta

Mir u Južnom Sudanu pred mnogim izazovima

Predsjednik Južnog Sudana i vođa pobunjenika u toj zemlji postigli su dogovor o vladi jedinstva za okončanje višegodišnjeg građanskog rata u kojem je ubijeno skoro 400.000 ljudi a milioni ostali bez domova, premda u najmlađoj i najsiromašnijoj zemlji na svijetu preostaju brojni izazove, dok dvojica rivalskih lidera poslije više neuspjelih pokušaja ponovo nastoje da vladaju zajedno, pišu svjetski mediji.

Novi pokušaj za mir

Zaraćene strane u Južnom Sudanu u subotu su obrazovale “vladu jedinstva” s vođom pobunjenika Rikom Mačarom (Riek Machar) kao potpredsjednikom zemlje, u najozbiljnijem pokušaju posljednjih godina za okončanje nemilosrdnog rata u kojem je broj ubijenih skoro kao u Siriji, ali za manje vremena, ukazuje Vašington post (The Washington Post).

Dogovor Mačara i predsjednika Južnog Sudana Salve Kira (Kiir) uslijedio je poslije dva neuspjela pokušaja prethodnih godina koja su završila obnovom rata, ali se, kako ističe američki list, međunarodni pritisak na dvojicu lidera povećao posle isticanja roka za postizanje mira prošle godine. Ključni ustupci napravljeni su prošle nedjelje, što je omogućilo dogovor.

Sporazum zavisi od dvije ključne tačke, ukazuje Vašington post. Prvi je Mačarov zahtjev da Južni Sudan smanji broj saveznih država sa 32 na 10, pošto je, kako smatra lider pobunjenika, Kir ranije povećao njihov broj i povukao granice novih saveznih država tako da pogoduju njegovoj etničkoj grupi Dinka.

Kir je, s druge strane, insistirao da se Mačaru ne dozvoli da dovodi lične bezbjednosne snage u prijestonicu Džubu u strahu od obnove nasilja koje je potreslo taj grad u julu 2016. kada je propao posljednji mirovni dogovor.

Posljednjih mjeseci, regionalni lideri iz Ugande, Etiopije i Sudana su se sastajali s Kirom i Mačarom da usaglase dogovor, dok su SAD, koje su imale ključnu ulogu u nezavisnosti Južnog Sudana, uvele sankcije članovima Kirove vlade kako bi mirovni proces napredovao, ukazuje list iz Vašingtona.

‘Nova zora’

Južni Sudan je otvorio novo poglavlje u krhkom izlasku iz građanskog rata kada su rivalski lideri obrazovali koalicionu vladu za koju se “mnogi posmatrači mole da ovog puta potraje”, piše Asošiejtid pres (Associated Press).

Poslije Mačarove zakletve, Kir je objavio “zvaničan kraj rata” i proglasio “novu zoru”, dodajući da mir “nikad više neće biti uzdrman” u toj zemlji. On je rekao da je oprostio Mačaru i da traži Mačarov oproštaj, takođe pozivajući njihove etničke grupe Dinka i Nuer da urade isto.

Najmlađa država u svijetu ušla je u građanski rat 2013, dvije godine pošto se izborila za dugo traženu nezavisnost od Sudana, sukobom pristalica Kira i Mačara, uglavnom po etničkim linijama. Brojni pokušaji za mir su propali, uključujući dogovor kojim je Mačar trebalo da se vrati na mjesto potpredsjednika 2016, samo da bi mjesec dana kasnije pobjegao iz zemlje usred novih bitki.

Intenzivni međunarodni pritisak uslijedio je poslije posljednjeg mirovnog dogovora 2018.

Papa Franjo je prošle godine, ukazuje AP, u dramatičnom gestu ljubio stopala Kira i Mačara pokušavajući da ih privoli da razlike ostave po strani, ukazuje AP. Ceremonija u subotu je počela prikazivanjem te slike kao podsjetnika, a dvojica lidera su zahvalila papi.

Kir je na svečanosti u subotu rekao da je s novom vladom jedinstva mir sada “neopoziv”, ali je ovo, ukazuje agencija Frans pres (Agence France-Presse), treći put kako ogorčeni neprijatelji Mačar i Kir pokušavaju da zajedno vladaju dok moraju da izglade mnoge razlike među sobom.

Vođa pobunjenika se vraća na mjesto potpredsjednika u prelaznoj vladi koja će postojati 36 mjeseci. Još četiri potpredsjednika iz sadašnjeg režima i opozicionih grupa će obrazovati vladu s 35 ministara.

Njih dvojica su počela kao predsjednik i njegov zamjenik kada je proglašena nezavisnost 2011, ali je, podsjeća AFP, Kir otpustio Mačara 2013. i potom ga optužio za pokušaj državnog udara, pokrenuvši rat koji je obilježilo etničko krvoproliće između Kirovih Dinka i Mačarovih Nuera.

Mirovni sporazum iz 2016. je vratio Mačara na mjesto potpredsjednika i prijestonicu Džumu, ali je dogovor propao u julu te godine i glavni grad Južnog Sudana je zahvatila brutalna bitka rivalskih vojski a Mačar je bio primoran da pobjegne, ukazuje AFP.

Potonji rat je uvukao u sukobe i druge djelove zemlje, dok su i druga lokalna sporenje izbila na vidjelo, ističe agencija, dodajući da je poslije šest godina rata ubijeno oko 380.000 ljudi, četiri miliona su napustila svoje domove, dok se više od polovine stanovnika suočava s ozbiljnom glađu.

Stručnjaci UN kažu da su i Kir i Mačar odgovorni za većinu nasilja počinjenog tokom rata, ukazuje AFP. Izvještaj UN objavljen prošle nedjelje ističe “predatorske i neodgovorne elite” koje “namjerno izgladnjuju” civile, pri čemu je usljed korupcije država ostala bez dragocjenih resursa dok se nekoliko zvaničnika ekstremno obogatila na uštrb miliona izgladnelih civila.

Izazovi siromašne zemlje bogate naftom

Ako dogovor Kira i Mačara opstane, mogao bi označiti novi početak u najnovijoj zemlji na svijetu, pošto je dosadašnji sukob gurnuo Južni Sudan u katastrofalnu humanitarnu krizu, ocjenjuje BBC.

Kir je izrazio nadu da će trogodišnji prelazni period do izbora utabati put za povratak izbjeglica i interno raseljenih ljudi svojim kućama, ali, kako ukazuje BBC, jedan od izazova koji je dosad otežavao situaciju, jeste međusobna nepovjerljivost dvojice lidera koji dolaze iz dvije najveće etničke grupe. Od njihovog prvog sukoba 2013, postignuto je više od 10 dogovora i primirja, ali njihova nesposobnost da održe dogovor i da dijele vlast, u srcu je sukoba.

Prema Međunarodnom monetarnom fondu, Južni Sudan je prema BDP-u po stanovniku najsiromašnija zemlja na svijetu, uprkos ogromnim potencijalima u prirodnim resursima, kao što su plodna poljoprivredna zemlja, zlato, dijamanti i nafta. U većem dijelu zemlje nema razvijene infrastrukture – u zemlji površine slične Francuskoj ima samo oko 300 kilometara asfaltiranih puteva, dok u većem dijelu izvan urbanih centara nema struje i tekuće vode.

U Južnom Sudanu je, prema podacima UN, tek trećina stanovništva pismena, a budućnost zemlje dodatno ugrožava i to što, ističe BBC, 70 odsto djece, odnosno oko 2,2 miliona, ne pohađa školu, što je najveći procenat djece van škole u svijetu. U zemlji s 12 miliona stanovnika, 4,3 miliona je raseljeno i 82 odsto živi s manje od jednog dolara dnevno.

Uprkos izraženom optimizmu na ceremoniji u subotu, naftom bogata ali siromašna država je suočena s velikim izazovima: bivši borci još nisu integrisani u jedinstvene oružane snage, više od polovine građana Južnog Sudana zavisi od pomoći u hrani, dok je zemljom raširena ekstremna korupcija, ističe Rojters (Reuters).

Piter Martel (Peter Mertell), koji je pisao o istoriju Južnog Sudana, rekao je za Rojters da je obrazovanje vlade jedinstva značajan korak, ali da vojska tek treba da se ujedini, dok brojne naoružane grupe, koje još nisu potpisale mirovni sporazum, treba obuzdati. Povratak izbjeglica i ekonomske reforme su takođe ključni za trajan mir, rekao je Džejms Okuk (James) iz Centra za strateške i političke studije u Džubi.

Južni Sudan u prihodima skoro u potpunosti zavisi od nafte, ali je, ocjenjuje Rojters, njegovo bogatstvo proćerdano, dok su naftna postrojenja oštećena, pa je proizvodnja pala na 180.000 barela dnevno s 250.000 pre izbijanja sukoba 2013.

Komisija UN za ljudska prava u Južnom Sudanu je prošle nedjelje u izvještaju ocijenila da je mir i dalje na klimavim nogama, ukazujući da su brojne grupe i dalje naoružane, dok se civili namjerno izgladnjuju.

Nova vlada mora brzo donijeti plan za ljudska prava, navela je direktorka za Afriku Hjuma rajts voča (Human Rigths Watch) Džehan Henri (Jehanne Henry), i istakla da to uključuje reformu nacionalne bezbjednosne službe koja je zloupotrebljavala svoje moći, oslobađanje civila koje su otele naoružane grupe i uspostavljanje suda za rate zločine u saradnji s Afričkom unijom.

Send this to a friend