Najbogatija žena Afrike iz siromašne Angole

Procurjeli dokumenti do kojih je došao međunarodni tim istraživačkih novinara otkrivaju kako je najbogatija žena u Africi i ćerka bivšeg predsjednika Angole Izabel dos Santos (Isabel) došla do bogatstva iskorišćavanjem svoje siromašne zemlje i korupcijom, pišu svjetski mediji, ukazujući da su njeno ogromno bogaćenje pomogle konsultantske kompanije sa Zapada.

Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) objavio je više od 700.000 dokumenata koji navodno pokazuju kako je Dos Santos preusmerila stotine miliona dolara javnih sredstava na ofšor račune, ukazuje agencija Frans pres (Agence France-Presse).

ICIJ, koji je već sarađivao sa svjetskim medijima 2016. u objavljivanju “Panamskih papira” o skandalu s poreskim rajem, saopštio je da istraga ističe slab međunarodni regulatorni sistem koji je omogućio uslužnim kompanijama da rade za moćne bez postavlja pitanja.

Ćerka bivšeg predsjednika Angole Žozea Eduarda dos Santosa (Jose Eduardo dos Santos) optužila je novinare da lažu, tvrdeći da je njeno bogatstvo izgrađeno na njenom karakteru, inteligenciji, obrazovanju i upornosti.

Izabel dos Santos, čije je bogatstvo časopis Forbs (Forbes) prošle godine procijenio na 2,2 milijarde američkih dolara, optužila je pojedine evropske medije za “rasizam i predrasude” koji podsjećaju na “kolonijalnu eru kada se Afrika nikada nije mogla smatrati ravnopravnom s Evropom”, dok je za dokumente rekla da su dio lova na vještice protiv nje i njenog oca.

Procurjeli dokumenti do kojih je došao ICIJ otkrivaju kako je najbogatija žena u Africi došla do poslovnog carstva u vrijednosti više milijardi dolara preko niza spornih poslova s državom tokom 38-godišnje vladavine njenog oca, ukazuje Blumberg (Bloomberg).

Dos Santos je došla do unosnih poslova s državnom naftnom kompanijom, dijamantima, zemljom, telekomunikacijama i fondovima preusmjerenim na ofšor bankovne račune povezane s njom i njenim suprugom Sindika Dokolom, navodi se u izvještaju nazvanom “Luanda Leaks”.

Posljednje dvije godine Dos Santos živi van Angole, pošto je pod pritiskom otkako je Žoao Lorenso (Joao Lourenco) zamijenio njenog oca na čelu zemlju, uz obećanje da će iskorijeniti korupciju i razmontirati uticaj svog prethodnika na ključne poslovne sektore, navodi Blumberg.

Predsjedničkim ukazima do milijardi

Veći dio bogatstva Dos Santos je zasnovan na udjelu u portugalskoj kompaniji Galp koji je od državne naftne kompanije Sonangol 2006. kupila jedna od njenih kompanija, ukazuje BBC. Dokumenta pokazuju da je morala da plati samo 15 odsto cijene, dok je ostalih 70 miliona dolara pretvoreno u zajam s malom kamatom od Sonangola. Sada njen ulog u Galpu vrijedi više od 750 miliona dolara.

Dos Sants je predsjedničkim ukazom oca došla na čelo Sonagola 2016, ali je nakon dolaska novog predsjednika Angole 2017. smijenjena poslije dva mjeseca. Tada se, kako navodi britanski servis, dogodio i jedan od najsumnjivijih poslova, pošto je po odlasku iz kompanije odobrila isplatu od 58 miliona dolara konsultantskoj kompaniji iz Dubaija koju je vodio njen poslovni menadžer i koja je bila u vlasništvu njenog prijatelja.

Slična priča, podvlači BBC, bila je i s poslovima s dijamantima. Njen suprug Dokolo 2012. je potpisao sporazum s državnom kompanijom Sodiam, prema kojem je trebalo da budu ravnopravni partneri u dogovoru za kupovinu švajcarske kompaniju za luksuzni nakit, ali je to finansirala državna kompanija.

Dokumenta pokazuju da je 18 mjeseci poslije dogovora Sodiam uložio 79 miliona dolara u partnerstvo, a Dokolo četiri miliona, pri čemu mu je Sodiam dao pet miliona dolara za postizanje dogovora, tako da nije morao da koristi svoj novac.

Procurheli dokumenti pokazuju da je Dos Santos kupila zemlju od države u septembru 2017. Opet je morala da plati samo mali dio za kvadratni kilometar zemlje u prestižnom dijelu Luande uz pomoć predsjedničkog ukaza, navodi BBC.

U ugovoru je navedeno da zemlja vrijedi 96 miliona dolara, ali dokumenta pokazuju da je njena kompanija platila pet odsto te sume pošto je pristala da investira ostatak u razvoj.

Takođe je imala veliki profit od telekomunikacione industrije, ističe BBC. Godinu dana pošto je njen otac 1999. dao licencu mobilnom operateru Unitelu, ona je kupila 25 odsto udjela u kompaniji od jednog visokog zvaničnika. Unitel joj je već platio milijardu dolara u dividendama a njen udio vrijedi još milijardu dolara.

To, međutim, nije sva njena zarada iz Unitela – uredila je da Unitel pozajmi 350 miliona dolara novoj kompaniji koju je osnovala i dokumenta pokazuju da je Dos Santos potpisala dokumente i kao strana koja daje zajam i kao strana koja uzima zajam, što je očigledan sukob interesa.

Bogatstvo u siromašnoj zemlji

Dok Dos Santos insistira da je njeno bogatstvo rezultat napornog rada i poslovne pronicljivosti, a njene pristalice kažu da je njen uspjeh inspirativna priča, posebno za afričke žene, kritičari kažu da je njeno ogromno bogatstvo sramno u jednoj od najsiromašnijih zemlja u svijetu i užasan primjer nepotističke korupcije koja je ostavila ožiljak u mnogim afričkim državama, ukazuje Gardijan (The Guardian).

Način na koji je stekla svoje bogatstvo je predmet sve veće pažnje, ističe list i dodaje da su tužioci u Angoli otvorili istragu o njenom djelovanju dok je bila na čelu Sonangola, a prije tri nedjelje je najavljeno zamrzavanje imovine Dos Santos i njenog supruga uz optužbe da su njeni poslovi s državnim naftnim i dijamantskim kompanijama oštetili državu za milijardu dolara.

Dos Santos je takođe imala sreće, pošto je ušla u mali i tajnoviti svijet poslovne elite Angole u vrijeme kada je zemlja bila na ivici velikog buma, ocjenjuje Gardijan, navodeći da su rast cijena nafte i povećanje proizvodnje podigli prihode s tri milijarde dolara u 2002. na 70 milijardi dolara u 2008, mada je malo toga stiglo do običnih žitelja zemlje.

Angola je takođe dobila velike zajmove od Kine i drugih. Iako je, kako, ukazuje Gardijan, dio novca potrošen na infrastrukturu, putevi i željeznička mreža su i dalje uveliko ruinirani, dok je snabdijevanje strujom nedovoljno. Suša je nanijela velike probleme i milioni žive u užasnim uslovima.

Čak i u Luandi, milioni žive bez prikladne sanitacije, stanovanja ili hrane i Svjetska banka je procijenila da dvije trećine stanovnika preživljava s manje od dva dolara dnevno.