Prije nego što je bio izabrani predsjednik i prije nego što je bio potpredsjednik SAD Džo Bajden je proveo 36 godina u američkom Senatu, predstavljajući saveznu državu Delaver. Značajan dio tog vremena je bio član Odbora za spoljne odnose, uključujući dva mandata kao predsjedavajući.
To mu je dalo istaknutu poziciju da zastupa svoje gledište o mjestu Sjedinjenih Američkih Država u svetu: nazovite to internacionalizmom, transatlanticizmom, liberalnim intervencionizmom, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Očekuje se da će se ta politika drastično razlikovati od pristupa predsjednika Donalda Trampa, koji je, između ostalog, ismijavao saveze poput NATO-a, povukao SAD iz velikih sporazuma o kontroli naoružanja, kao i nuklearnih sporazuma i narušio odnose s najvećim američkim trgovinskim partnerima.
Bajdenova karijera u Senatu takođe mu je pružila mogućnosti za opsežna putovanja u inostranstvo. Po jednoj računici, obišao je desetine i desetine zemalja. Vašington post (The Washington Post) je procijenio da se sastao s mnoštvom stranih lidera i velikodostojnika iz skoro 60 zemalja i teritorija, bilo u inostranstvu ili u SAD.
I to je sve bilo prije nego što je u januaru 2009. godine ušao u Bijelu kuću kao potpredsjednik.
“Zbog svih njegovih putovanja, (Bajden) je predstavljao SAD na toliko različitih načina, tokom različitih perioda”, rekao je za RSE Piter Čejs (Peter Chase), bivši američki diplomata koji je sada u Briselu pri Nemačkom Maršalovom fondu.
“On istinski oličava spoljnu politiku SAD poslije Drugog svjetskog rata na jačanju vladavine prava. To je radio tokom cijele svoje karijere.”
To je istakao i sam Bajden u prvim danima predizborne kampanje.
“Bez obzira da li sam u pravu ili ne, o američkoj spoljnoj politici znam koliko bilo ko drugi, uključujući čak možda i Kisinedžera”, rekao je na skupu za prikupljanje sredstava u maju 2019, misleći na legendarnog gurua američke spoljne politike Henrija Kisindžera (Henry Kissinger). “Kažem to zato što sam to radio čitav dio svog života kao odrasle osobe.”
Bajdenov tranzicioni tim, zadužen za pripremu za stupanje na dužnost u januaru, nije odgovorio na upit za spisak njegovih putovanja u inostranstvo.
Američki Senat ima relativno stroga pravila prijavljivanja kada i kako senatori mogu putovati u inostranstvo da bi se spriječili etički prekršaji ili lobiranje. Ured istoričara Senata SAD, međutim, ne vodi evidenciju o inostranim putovanjima senatora – što po zakonu moraju da objave – više od šest godina poslije njihovog prijavljivanja.
To znači da je teže doći do Bajdenovih putovanja u prethodnim decenijama. Ipak, koristeći kongresne zapise i javne izvore, RSE je sastavio listu nekih od najznačajnijih Bajdenovih inostranih putovanja, posebno u istočnu Evropu, južnu Aziju, Sovjetski Savez i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza.
Bajden je ušao u Odbor za spoljne odnose samo dvije godine pošto je prvi put izabran u Senat 1973. godine. S kontrolom naoružanja među svojim glavnim interesima, Bajden je u avgustu 1979, nedugo pošto Senat nije uspio da ratifikuje Sporazum SALT II, otputovao u Moskvu da se sastane sa sovjetskim ministrom spoljnih poslova Andrejom Gromikom.
“Mislim da su izgledi sovjetsko-američkih odnosa dobri, ali da bismo otvoreno govorili o tome, važno je da prvo usvojimo dogovor SALT II koji će ih poboljšati, i, drugo, da odmah radimo na SALT III i pitanju evropskih snaga – vaših i naših”, rekao je Bajden u intervjuu.
Takođe je spomenuo sovjetsku politiku za emigraciju, koja je u to vrijeme bila pod kritikom SAD, posebno zbog ograničenja sovjetskim Jevrejima da napuste zemlju.
Sporazum SALT II je na kraju odbačen i konačno je u posljednjim danima Sovjetskog Saveza zamijenjen sporazumom START I.
Bajden se vratio u sovjetsku prijestonicu u januaru 1988, dok su Vašington i Moskva nastojali da finalizuju još jedan ključni sporazum o kontroli naoružanja. Sporazum o nuklearnim projektilima srednjeg dometa (INF) potpisali su sovjetski lider Mihail Gorbačov i predsjednik SAD Ronald Regan (Reagan), a američki Senat se pripremao za raspravu i glasanje o njegovoj ratifikaciji koja je uslijedila u maju te godine.
U prilogu sovjetske informativne emisije “Vremja” nisu prenijete Bajdenove izjave, ali je tekst spikera uglavnom pozitivno predstavio posjetu.
“Sovjetsko rukovodstvo polazi od pretpostavke da će i američka strana postupiti u skladu s potpunim priznavanjem svoje velike odgovornosti”, rekao je voditelj.
Jugoslavija se urušila u ratni haos etničke mržnje do 1993. godine kada je Bajden posjetio Sarajevo, opkoljenu prijestonicu današnje Bosne i Hercegovine. Još u Vašingtonu, Bajden se priključio drugim republikanskim i demokratskim senatorima, zalažući se za mjeru koja bi omogućila slanje oružja u Bosnu kako bi se pomoglo u borbi protiv snaga koje je podržavala Srbija pod Slobodanom Miloševićem.
U govoru godinama kasnije, on je opisao kako je izgledao dolazak u Sarajevo.
“Sjećam se da sam 1993. doletio u ovaj grad, video velike kuće kako smo se približavali aerodromu i shvatio da su domovi postali prazne školjke, osim snajperista koji su se tamo smjestili”, rekao je on. “U gradu smo vidjeli uništene zgrade, raznesene krovove, zidove ispunjene mjecima.”
Tokom istog puta, Bajden je otišao u srpsku prijestonicu Beograd i sastao se s Miloševićem. U svojim memoarima “Promises To Keep”, Bajden je naveo da je otvoreno razgovarao s Miloševićem i da mu je rekao: “Mislim da ste prokleti ratni zločinac i trebalo bi da vam se sudi kao takvom”.
Bajden se 1994. godine vratio u Sarajevo s republikanskim senatorom Bobom Dolom (Dole) koji je bio jedan od vodećih predlagača mjere za ukidanje embarga na oružje koja je usvojena u Senatu 1995.
Ponovo je u Sarajevo došao 2001, kao i osam godina kasnije, nakon što je izabran za potpredsjednika Baraku Obami (Barack). Tada je takođe obišao Beograd, Prištinu i Skoplje.
U neobičnom obraćanju poslanicima BiH u maju 2009. godine, čestitao je zemlji na napretku koji je ostvarila od kraja rata. Bajden je, međutim, u govoru čija je neobična otvorenost odražavala njegov karakterističan stil, oštro kritikovao poslanike zbog “naglog i opasnog porasta nacionalističke retorike” posljednjih godina.
“Oprostite mi što ću to reći u vašem parlamentu, ali ovo mora prestati”, rekao je Bajden. “Da budem jasan: vaš jedini pravi put ka sigurnoj i prosperitetnoj budućnosti je pridruživanje Evropi kao Bosna i Hercegovina. Sada ste skrenuli s tog puta”, rekao je on.
Pošto su on i Obama pobijedili na izborima 2008. godine, Bajdenov poslednji put u inostranstvo kao predsedavajućeg Odbora za spoljne odnose bio je u Irak, Avganistan i Pakistan. Prema njegovoj računici, to je bio makar deseti put da je posjetio južnu Aziju.
Ipak, vrijeme putovanja, samo nekoliko nedelja prije Obamine i njegove inauguracije, izazvalo je podozrenje u Vašingtonu, gdje su neki posmatrači spekulisali o slanju mješovitih signala dok još nije došlo do promjene administracije.
Bajdenova senatska kancelarija insistirala je da je putovao u svojstvu predsjedavajućeg Odbora Senata.
“Delegacija za utvrđivanje činjenica staviće do znanja stranim liderima da nije došla da govori u ime vlade SAD ili da iznosi političke pozicije sledeće administracije”, navedeno je u saopštenju.
Dvije godine kasnije, Bajden se vratio u Kabul, gdje je nastojao da uveri Avganistance o nastavku američkog prisustva.
“Ne odlazimo 2014. Nadamo se da ćemo u potpunosti predati (bezbjednosne zadatke) avganistanskim snagama bezbjednosti da održavaju bezbjednost u zemlji”, rekao je Bajden poslije sastanaka s tadašnjim avganistanskim predsjednikom Hamidom Karzaijem. “Ali mi ne odlazimo ako vi ne želite da odemo. I planiramo da nastavimo da sarađujemo s vama i to je u obostranom interesu naše dvije nacije.”
Skok u 2020: Tramp je tražio da se povuku sve trupe SAD iz Avganistana, čak dok nasilje opstaje i talibani i dalje predstavljaju snažnu prijetnju slaboj centralnoj vladi u Kabulu.
Sa svoje strane, Bajden je rekao da američke snage moraju da se postepeno povlače pod odgovarajućim okolnostima i da će vjerovatno ostati dio snage da pomogne u osujećivanju potencijalnih terorističkih grupa.
Bajden se u velikoj mjeri oslanjao na svoje spoljnopolitičko iskustvo kada je preuzeo nadležnost za Ukrajinu tokom i poslije masovnih protesta 2013. i početkom 2014. koji su doveli do svrgavanja proruskog predsjednika zemlje.
Pošto je Rusija nasilno anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim u martu 2014. godine i podstakla rat na istoku Ukrajine, američka finansijska i vojna podrška Kijevu bila je od ključnog značaja da se spreči krah vlade. I Bajden je bio glavni čovjek.
U decembru 2015. došao je u Kijev, što je jedno od ukupno šest putovanja u Ukrajinu u svojstvu potpredsjednika od 2009. U govoru u ukrajinskom parlamentu on je pohvalio Ukrajince za borbu protiv snaga koje podržava Rusija.
Ali, takođe ih je kritikovao.
“Vi takođe imate bitku, istorijsku bitku protiv korupcije. Ukrajina ne može sebi da priušti da narod ponovo izgubi nadu. Jedino gore od toga da uopšte ne postoji nada jeste da nade narastu i da vidite kako se ponovo razbijaju o greben korupcije”, rekao je.
Bajdenovo insistiranje da Ukrajina očisti korupciju završilo se njegovim uspješnim zahtjevom za smjenu državnog tužioca za koga se smatralo da je neefikasan ili da je možda i sam korumpiran. To je dovelo do intenzivnih istraga američkih republikanaca koji su širili optužbe da je Bajden želio da zaštiti ukrajinsku gasnu kompaniju u čijem je odbor bio i njegov sin Hanter (Hunter).
Tramp je eventualno vršio pritisak na predsjednika Volodimira Zelenskog da pokrene istragu protiv Bajdena i njegovog sina. Otkriće detalja Trampovog razgovora sa Zelenskim dovelo je do impičmenta predsjednika u Predstavničkom domu SAD. Senat ga je oslobodio početkom ove godine.
U jednom od svojih posljednjih značajnih nastupa u inostranstvu prije pokretanja predsjedničke kampanje, Bajden je otišao u Njemačku da govori na godišnjoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji – velikom skupu evropskih, sjevernoameričkih i drugih međunarodnih zvaničnika i stručnjaka.
Trampov potpredsjednik Majk Pens (Mike Pence) govorio je prije Bajdena i kritikovao evropske saveznike zbog podrške iranskom nuklearnom sporazumu iz 2015. koji je napustila Trampova administracija 2018. godine.
S druge strane, Bajden je iskoristio svoje obraćanje da kritikuje Trampov opšti pristup NATO-u. Taj pristup je duboko zabrinuo evropske saveznike koji su strahovali da bi Tramp mogao u potpunosti da povuče SAD iz Alijanse.
“Amerika kakvom je ja vidim ne želi da okrene leđa svijetu ili saveznicima, našim najbližim saveznicima”, rekao je Bajden u govoru.
