Broj ljudi koji gladuju u svijetu povećao se u posljednje tri godine, navodi se u izvještaju Ujedinjenih nacija.
Prema istraživanju, 821 milion ljudi širom svijeta je bilo neuhranjen tokom 2017. godine – skoro svaka deveta osoba.
Skoro 151 miliona djece mlađe od pet godina – 55 odsto svjetske populacije – ima problema sa rastom zbog loše ishrane.
Autori istaživanja kažu da ekstremne klimatske promjene mogu dijelom biti krive za ovakve rezultate i pozivaju na hitnu akciju.
Izvještaj takođe skreće pažnju da poteškoće u nabavci zdravih i hranljivih namirnica dovode do povećanja gojaznosti. Svaka osma osoba na svijetu – više od 672 miliona – klasifikovana je kao gojazna.
Autori ističu da su se ekstremne vremenske prilike – poplave, suše, oluje – udvostručile od početka devedesetih godina.
“Šaljemo jasnu poruku da klimatske promjene i kompleksne i česte ekstremne vremenske prilike prijete da unište napore da se okonča glad u svijetu i neuhranjenost”, stoji u izvještaju.
Problem gladi je znatno veći u zemljama čija je poljoprivreda osjetljiva na promjene u padavinama i sušnim danima i gdje mnogi ljudi zavise od prihoda od poljoprivrede.
Autori kažu: “Promjene u klimi i ekstremne situacije – gdje spadaju sukobi i nasilje u nekim djelovima svijeta – su glavni uzročnici porasti gladi u svijetu.”
Pozivaju na kontrolisanu svjetsku i lokalnu pomoć kako bi zemlje postale otpornije na prirodne katastrofe.
Komentarušući izveštaj, Robin Viloubi iz Oksfama kaže “Zastrašujuće je da, nakon decenije pada, ponovo imamo porast kada je glad u pitanju.”
“Neupitna je činjenica da klimatske promnene ne ostavljaju dovoljno hrane ljudima širom svijeta.”
“Glad je prisutnija u zemljama koje su pogodile teške suše i poplave. Toplije zemlje su istovremeno i gladnije.”
“Ljudima koji stoje iza ovih brojeva je hitno potrebna pomoć. Naši politički predstavnici moraju da udvostruče napore da smanje upotrebu fosilnih goriva i izdvoje sredstva za pomoć siromašnim zemljama u adaptaciji na klimatske promjene.”
Istraživanje su sprovele Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, Svjjetski program za hranu, Unicef, Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj.
