Sedamdeset godina nakon što je osnovan kako bi se suprotstavio Sovjetskom Savezu, Rusija se vratila na vrh dnevnog reda NATO-a. No savez je suočen s još jednim problemom, ovaj put unutrašnjim – kritikama američkog predsjednika.
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora sa svojih današnjih 29 zemalja članica proslaviće svoj 70. rođendan sastankom ministara spoljnjih poslova u srijedu i četvrtak u Vašingtonu, gdje će, u reminiscenciji na hladni rat, Rusija biti glavna tema.
Američki državni sekretar Majk Pompeo rekao je uoči godišnjice da će ministri raditi na tome da “NATO bude tu i idućih 70 godina” i kritikovao je Rusiju zbog ankesije ukrajinskog poluostrva Krima 2014.
Ali ako je suprotstavljanje Rusiji poznata uloga za NATO, njegova aktuelna unutrašnja dinamika nije. Američki predsjednik Donald Tramp neprestano kritikuje i grdi svoje saveznike
Tramp od početka mandata vrši pritisak na države članice da ispune zajednički zadani cilj o izdvajanju dva posto BDP-a na odbranu. Čak se i podrugljivo zapitao ima li smisla braniti male države NATO-a, kao što jeCrna Gora.
Evropljani ne vole da troše novac na odbranu
“Kada razgovaram sa svojim kolegama, oni uvijek počinju s izjavom da ‘Amerika mora da uradi to i to.. jer Rusija predstavlja prijetnju'”, rekao je Pompeo forumu konzervativnog magazina National Review.
“Onda ih upitate: ‘Odlično, a recite mi što ste vi spremni da učinite?’ A oni odgovaraju da njihovi birači ne vole da troše novac na odbranu'”, kazao je Pompeo.
Čelnici NATO-a održaće godišnji samit u decembru u Londonu, ali neće biti upečatljivih proslava 70. godišnjice.
To je u velikoj suprotnosti s načinom na koji je obilježena 50. godišnjica 1999. godine. Čelnici država posjetili su Bijelu kuću u kojoj je tada stolovao Bil Klinton, u članstvo su primljene Češka, Mađarska i Poljska, a planiralo se i dalje bombardovanje Srbije.
Ove godine šefovi diplomatije govoriće u Anthemu, novoj i modernoj koncertnoj dvorani u američkom glavnom gradu.
Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg sastaće se s Trampom u utorak u Bijeloj kući, a idućeg dana govoriće pred oba doma Kongresa.
NATO je u četvrtak produžio mandat Stoltenbergu za dvije godine, do kraja 2022. Ako ostane do kraja mandata postaće drugi najdugovječniji šef NATO-a nakon bivšeg holandskog ministra spoljnih poslova Žozefa Lunsa koji je bio glavni sekretar od oktobra 1971. do maja 1984.
I Kina je izazov
Stoltenberg je popularan među saveznicima, a voli ga i Tramp koji ga smatra zaslužnim za povećanje evropskog izdvajanja za odbranu, rekle su diplomate.
Derek Kolet, savjetnik za odbranu bivšeg predsjednika Baraka Obame, rekao je kako očekuje da članice NATO-a naglase trajnu vrijednost saveza.
“Međutim, brigu izaziva Tramp”, rekao je Kolet. “Ljudi su zabrinuti da je osnivač saveza postao najmanje poduzetan član”.
Kolet je rekao da su zadnje godine pokazale da je Rusija i dalje glavna prijetnja NATO-u, ali je istaknuo da bi se savez takođe mogao više posvetiti izazovima koje svojim brzim napredovanjem izaziva Kina.
“Zapitajte se koliko Rusija i Kina imaju partnera koji su voljni da rade s njima i brane ih u duhu svi za jednoga, jedan za sve”, kazao je.
“Usprkos svojim problemima NATO je jedinstvena prednost koja nije postojala u istoriji i Sjedinjene Države trebaju biti srećne da je imaju”, rekao je Kolet.
