Planeta

Protesti u Hongkongu eskalirali zbog straha od autoritarne Kine

Foto: Twitter

Protesti u Hongkongu eskalirali su zbog spornog prijedloga zakona o ekstradiciji na dan kada je Velika Britanija prije 22 godine predala Kini upravu nad gradom, iz straha da će Peking uprkos obećanjima ukinuti građanske slobode i nezavisnost sudova u toj autonomnoj oblasti, pišu svjetski mediji.

Upad u parlament

Na godišnjicu prelaska uprave nad Hongkongom iz britanskih u kineske ruke, demonstranti su upali u zgradu parlamenta te teritorije, dok su na ulicama stotine hiljada mirno protestovale tražeći potpuno povlačenje predloga zakona o ekstradiciji, ali i ostavku šefice vlade Keri Lam (Carrie Lam), prenosi BBC.

Mada su hongkonške vlasti, pod pritiskom masovnih protesta već ranije na neodređeno vrijeme, povukle sporni prijedlog zakona koji bi omogućio izručenja osumnjičenih u kopneni dio Kine, protesti nisu prestali.

Kao i svake godine, na godišnjicu predaje uprave u Hongkongu se, ukazuje BBC, održavaju prodemokratski skupovi, a ove godine su demonstranti pokušali da ometu ceremoniju dizanja zastave u Centru za konvencije i izložbe kojoj su prisustvovali visoki zvaničnici Hongkonga. Demonstranti su blokirali nekoliko obližnjih ulica poslije čega je došlo do sukoba s policijom, oko 30 minuta prije ceremonije.

Kasnije tokom dana su demonstranti upali u zgradu parlamenta, gdje je uništen amblem Hongkonga, okačena stara britanska kolonijalna zastava, dok su zidovi ispisani porukama, a namještaj uništen, navodi BBC. Policija je na kraju, oko ponoći, uz upotrebu suzavca istjerala demonstrante iz zgrade parlamenta.

Strah za slobode

Kina je prije 1997. godine, kada je Velika Britanija predala upravu nad Hongkongom, obećala da će narednih pola vijeka održati model “jedna zemlja, dva sistema”, ali na 22. godišnjicu nedavni događaji sugerišu drugačije, zbog čega mnogi strahuju od gubitka sloboda, piše Njujork tajms (The New York Times).

Građani Hongkonga i dalje uživaju stepen sloboda na kojima im Kinezi u ostatku zemlje mogu samo zavidjeti – imaju slobodu okupljanja, slobodne medije i nezavisno sudstvo, ali, kako podvlači njujorški list, skoro svakog dana se pojavljuju novi dokazi da te slobode nestaju i da teritorija pada pod sjenku Pekinga.

Prema Osnovnom zakonu, koji je u suštini ustav Hongkonga, predviđeno je da šefa vlade i parlament biraju glasači. Peking je obećao da će biti direktnih izbora do 2017, ali se to nije desilo, već je te godine izabrana sadašnja šefica vlade preko izbornog odobra koji radi po nalogu Pekinga, ukazuje Njujork tajms i dodaje da nema naznaka da će se to promijeniti na izborima za parlament planiranim za sljedeću godinu.

Prema britansko-kineskoj Zajedničkoj deklaraciji iz 1984, Kina je nadležna za spoljne poslove i odbranu, dok su ostale nadležnosti na Hongkongu, ali, ocjenjuje list, posljednjih godina je sve jasnije da se te linije zamagljuju, posebno kad je riječ o oblasti pravde, dok je i sloboda medija pod znakom pitanja.

Hongkongško pravosuđe je jedno od najpoštovanijih lokalnih institucija sa sudijama, često obrazovanim u Engleskoj, koje presuđuju u prilog zaštite građanskih sloboda. Peking je obećao da će to poštovati, ali sada polako odustaje od toga, ističe Njujork tajms i navodi da je kineska centralna vlada jasno iznijela svoj stav o hongkongškim sudovima u dokumetu iz 2014. u kojem je sudije nazvala “administratorima” koji moraju biti patriote i za koje je “ljubav prema zemlji” osnovni politički zahtjev.

Nezadovoljstvo u gradu protesta

Protesti u Hongkongu su postali važan i efikasan način izražavanja stavova i zaštite političkih prava, pošto indirektni izborni sistem ne odražava želje javnosti, objašnjava u Vašington postu (The Washington Post) Jongšun Kai, profesor društvenih nauka na Hongkongškom univerzitetu nauke i tehnologije.

Kai navodi da je u Hongkongu široko rasprostranjeno protivljenje predlogu koji bi omogućio izručenje u kopneni dio Kine, Tajvan i Makau osumnjičenih za krivična djela kao što su silovanja i ubistva. Iako vlasti tvrde da neće biti izručivani ljudi optuženi zbog politike ili religije, mnogi u Hongkongu brinu da bi Peking mogao preći preko tih obećanja i sumnjaju u pravičnost kineskog pravnog sistema. U istraživanju javnog mnjenja 58 odsto je reklo da izručeni neće imati fer suđenje u Kini.

Sadašnji talas protesta, koji je počeo 31. marta, podsjeća na demonstracije iz 2003. kada je pola miliona ljudi izašlo na ulice zbog prijedloga o nacionalnoj bezbjednosti i uspjelo da primora vladu da odustane od prijedloga. S druge strane, ukazuje Kai, protesti prije pet godina nisu uspjeli i kineske vlasti su odbile da prihvate da se šef vlade bira na izborima, iako su protesti trajali skoro 80 dana.

Ipak, dodaje Kai, sadašnji protesti se razlikuju od onih prije pet godina. Sporna odluka 2014. je došla iz Pekinga, dok su sada zakon o izručenju navodno smislile vlasti u samom gradu. Drugo, 2014. su tražena šira politička prava, dok se ove godine brani postojeće stanje. Prije pet godina demonstracije su predvodili poznati lideri i aktivisti od kojih su neki završili iza rešetaka, dok je je sadašnji protest pokrenulo udruženje nevladinih organizacija Front za građanska prava, i protesti odražavaju široki konsenzus o potrebi da se nešto uradi.

Izazov za kineskog predsjednika

Eskalacija protesta u Hongkongu predstavlja lični izazov za autokratsku vladavinu kineskog predsjednika Si Đinpinga, ocjenjuje Gardijan (The Guardian), ukazujući da se Si zasad distancirao od previranja u Hongkongu, ali da bi ga obim i istrajnost protesta mogli primorati da se uključi u rješavanje krize.

Nastavak protesta oko predloženog zakona o ekstradiciji, uprkos tome što je vlada djelimično popustila, ukazuje na dublje nezadovoljstvo nedostatkom punih demokratskih prava i atmosfere straha uslijed Sijevog agresivnog autoritarizma, ocjenjuje britanski list.

S druge strane, ukazuje Gardijan, Si mora da strahuje da će nezadovoljstvo u Hongkongu postati zarazno i da bi rast nezaposlenosti u Kini zbog usporavanja privrednog rasta mogao povećati socijalne nemire, pošto je i protekle godine bilo protesta i štrajkova zbog otpuštanja, loših vakcina, zagađenja vazduha, nedovoljnih penzija i drugih pitanja. Jedna od briga je i da bi Hongkong mogao biti uvučen u sve veće rivalstvo s Vašingtonom i njegovim saveznicima oko kontrole nad Južnim kineskim morem i Istočnim kineskim morem.

Ipak, Si nema mnogo razloga da brine da bi se američki predsjednik Donald Tramp (Donald Trump) mogao umiješati pošto on rijetko pokazuje interesovanje za ljudska prava ili prodemokratske borbe, a, dodaje list, ne treba očekivati ni oštriju reakciju Velike Britanije koja ne želi da pogorša odnose s Kinom, posebno poslije Bregzita.

Najveći strah je, ističe britanski list, da će ako se kriza u Hongkongu produbi, kineski lideri pribjeći goloj sili, kao na Trgu Tjenanmen prije 30 godina. Jedini razlog zašto Si želi da izbjegne tako nešto je da ne bi došlo do međunarodne osude i da se ne ugrozi moć, reputacija i privreda Kine. “Masakr na Tjenanmenu se dogodio pod praktičnom medijskom blokadom. Masovno ubistvo će sada biti teže da se sakrije”, zaključuje Gardijan.

Šefica vlade Hongkonga pod pritiskom sa svih strana

Šefica vlade Hongkonga Kari Lam suočena je s kritikama sa svih strana zbog načina na koji pokušava da razriješi krizu, mada je Peking stao uz nju, ocjenjuje CNN.

Lam je rekla da je ideja o izručenja njena ideja, a ne nalog Pekinga, i preuzela je odgovornost za brzo usvajanje prijedloga zakona uz objašnjenje da je potreban da bi se mogao izručiti čovjek osumnjičen za ubistvo na Tajvanu, mada je sam Tajvan odbio izručenje pod uslovima spornog zakonskog prijedloga, dodaje američka televizija.

Pored demonstranata, ukazuje CNN, i veći dio poslovne zajednice u Hongkongu, koja je tradicionalno konzervativna i nerado se miješa u politiku, istupio je protiv prijedloga zakona, dok su neke provladine figure kritikovale Lam što gura prijedlog mimo odgovarajuće procedure.

Lam je sada suočena s nastavkom demonstracija zbog prijedloga zakona i zahtjevima za njenom ostavkom, ali s povratkom pitanja s protesta 2014. godine, i zahtjevima da Hongkong sam bira svog lidera.

Ključni razlog što Peking i dalje drži Lam na čelu Hongkonga, čak i ako bi ona željela da podnese ostavku, jeste što bi onda u narednih šest mjeseci morao da bude izabran novi šef vlade Hongkoga. Takav proces ponovo bi pokrenuo žestoku političku debatu koja se može odložiti do 2022. kada ističe mandat Lam, ukazuje CNN, ali dodaje da to pitanje izgleda da ipak dobija na značaju, što povećava pritisak na Lam i stvara glavobolju njenim šefovima u Pekingu.

Send this to a friend