Šta pokušavaju demokrate i zašto su male šanse za Trampov opoziv

Funkcioneri američke Demokratske stranke žele da pokrenu proces opoziva predsjednika Donalda Trampa – takozvani impičment.

Ako bi taj postupak bio uspješan, zaista bi mogao da dovede do promjene na čelu države, ali radi se o nevjerovatno teškom procesu, pogotovo ako se uzmu u obzir političke podjele u Vašingtonu.

Proces je, u stvari, toliko težak da nikada kroz istoriju nije bio uspješan.

Nensi Pelozi, najviša funkcionerka demokrata i predsjednica Predstavničkog doma, prvobitno je odbijala ideju o procesu opoziva, možda i zbog straha da će to ugroziti šanse umjerenih demokrata za reizbor sljedeće godine, a time i većinu.

Mala je vjerovatnoća da će cijela zamisao uspjeti i može kao bumerang da se vrati demokratama.

Zašto je proces opoziva tako komplikovan i zašto su demokrate spremne da rizikuju?

Komplikovano

Teško je skloniti predsjednika sa funkcije zbog načina na koji proces funkcioniše – potrebno je da prođe kroz oba doma Kongresa.

„U Predstavničkom domu potrebna je prosta većina. Ako demokrate imaju kontrolu, svakako mogu da opozovu predsjednika, pogotovo republikanca ako dokažu da je počinio ozbiljan zločin ili prekršaj”, rekao je za BBC Džonatan Tarli, profesor prava na Univerzitetu Džordž Vašington.

Sljedeći korak je da Senat odluči da je predsjednik kriv. Ako se to desi, predsjednik će biti opozvan sa funkcije. Ali tu nije dovoljna prosta većina.

„Mala je vjerovatnoća da Senat, u kojem republikanci imaju većinu, proglasi krivim predsjednika Trampa. A pogotovo što u Senatu za opoziv mora da glasa dvije trećine ukupnog broja članova”, ističe profesor Tarli.

U brojevima – to je 67 od 100.

U sadašnjem sastavu republikanci imaju 53 predstavnika.

Kroz istoriju procedura za opoziv pokrenuta je protiv samo dva predsjednika – Endrua Džonsona 1868. i Bila Klintona 1998. Obojica su u Senatu oslobođena krivice.

Zašto se, onda, sada pokreće ova procedura?

Odbrana vladavine prava

„Vjerujem da je za jedan dio članova Kongresa jedini motiv – očuvanje vladavine prava. Odnosno, ideja da niko nije iznad zakona, pa ni predsjednik”, navodi za BBC profesorka Kimberli Nalder, stručnjakinja za politiku na Kalifornijskom državnom univerzitetu u Sakramentu.

„A ako nema reakcije iz Kongresa, to suštinski otvara vrata sadašnjem i budućim predsjednicima da slobodno krše ustav”, dodala je ona.

Kada je saopštila da će zvanično biti pokrenuta procedura za opoziv predsjednika, Nensi Pelozi je istakla da „niko nije iznad zakona” i da Tramp „mora da snosi odgovornost” za postupke.

Jednostavno poštovanje principa može da bude motivacija za pokretanje procedure, čak i ako su male šanse za uspjeh.

Tramp se, odmah po stupanju na dužnost, suočio sa brojnim kritikama.

„Priča o opozivu prati Trampa još od prvih dana na funkciji… Poslije svakog novog otkrića i optužbe stizali su zahtjevi da Kongres reaguje”, kaže Entoni Zurčer, reporter BBC Severne Amerike.

Najnovije kontroverze oko Trampovog telefonskog razgovora sa predsjednikom Ukrajine dodatno su uzburkale strasti.

„Ukrajinska priča i mogućnost da je Tramp iskoristio predsjedničku moć da izvrši pritisak na stranu vladu da našteti svom protivniku, među demokratama je stvorila voljni momenat da krenu u proceduru opoziva”, dodaje on.

To bi mogao da bude načelni motiv. Ali možda postoje i neki drugi.

Demokrate žele da izbace Trampa iz kolosjeka

Nema sumnje da ova tema i procedura u Kongresu mogu da utiču na položaj predsjednika jer on mora da uloži mnogo energija i da se skoncentriše na odbranu.

Posljednje dvije godine drugog Klintonovog mandata upravo je obilježio opoziv.

Mnogi Klintonovu vladavinu pamte, prije svega, po seks skandalu sa Monikom Levinski i svemu što je istraga o tome donijela. A ta priča pratila je Klintona i po odlasku sa funkcije.

BBC dopisnik Nik Brajant vjeruje da je taj slučaj nanio veliku štetu i Klintonovoj supruzi Hilari u predsjedničkoj kampanji 2016. jer „su birači razmišljali da li žele da opet budu svjedoci predsjedničkog mandata ljudi sklonih skandalima.”

A možda je cilj ometanje u predsjedničkoj kampanji

Tramp je već započeo kampanju za reizbor. Izbori za predsjednika Amerike održaće se 3. novembra sljedeće godine.

On je kampanju zvanično počeo 18. juna u Orlandu na Floridi.

Borba koju će morati da vodi tokom procedure opoziva svakako može da nanese štetu njegovim šansama za uspjeh.

Trampova aktivnost na Tviteru nagovještava da on provodi dosta vremena razmišljajući o optužbama.

Mnogi analitičari smatraju, međutim, da će i demokrate priča o opozivu primorati da se više bave ovim pitanjem, a manje drugim temama u predizbornoj kampanji.

Demokrate smatraju da će Tramp da popusti pod pritiskom javnosti

Iako zbog republikanske većine u Senatu, predlog opoziva možda neće proći, cijela procedura mogla bi da utiče na javno mnjenje.

U istraživanju koje je sproveo YouGov, čak 55 odsto ispitanika podržalo bi opoziv ako se potvrdi da je Tramp suspendovao vojnu pomoć Ukrajni kako bi izvršio pritisak na tamošnju vlast da pokrene istragu o Džou Bajdenu, koji slovi za prvog favorita među demokratskim kandidatima za predsjedničke izbore 2020.

Moguće je da ovo predstavlja samo grudvu koja može da se pretvori u lavinu i poziciju predsjednika učini neodrživom. A postoji istorijski presedan.

„Ako pogledate primjer Votergejta i predsjednika Niksona, kada su počela saslušanja u Kongresu, samo 19 odsto građana smatralo je da bi on trebalo da napusti funkciju”.

Ali kako je javnost vremenom saznavala sve više detalja o slučaju, taj procenat je rastao.

„Kada se procedura završila, Nikson je, u stvari, ostavkom izbjegao opoziv jer je 57 odsto građana bilo je za njegov odlazak”, rekla je Nadler.