Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan potpuno je okrenuo ploču kada je u intervjuu za albansku televiziju izjavio da je projekat “Velike Albanije” ne samo loš, već i opasan, piše Blic.
“Ovo su loše stvari. Vidite šta se dešava na Srednjem Istoku, u Iraku, Siriji… Ne želimo da se takve krize dese na Balkanu. Ima onih koji pokušavaju da dizajniraju takve planove na Balkanu, ali mi to ne smijemo da im dozvolimo. Mi poštujemo suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja i to mora biti jasno. Zato takve igre ne smiju više da se igraju u Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Albaniji, Srbiji”, izjavio je Erdogan, čime je rezočarao mnoge pristalice takozvane “Velike Albanije” među albanskim političarima.
Ova izjava stigla je kao hladan tuš samo tri dana prije održavanja parlamentarnih izbora u Albaniji.
Jedan od razloga zbog kojeg je Erdogan osudio albanski imperijalizam vjerovatno leži u činjenici da su lojalisti turskog propovjednika Fatulaha Gulena, kojeg režim u Turskoj označava kao organizatora prošlogodišnjeg vojnog puča, počeli da postavljaju više baza u Albaniji.
Problem broj jedan – Gulen
Gulen (80) trenutno nalazi u SAD gdje je pod zaštitom CIA odakle, kako tvrdi zvanična Turska, već decenijama sa svojom organizacijom utiče na stanje u matičnoj zemlji preko hiljada nevladinih organizacija koje su prisutne od školskog, preko obrazovnog, socijalnog do političkog sistema, pa čak i sporta i zabave.
Pod optužbama za terorizam, Ankara zahtijeva Gulenovo izručenje iz SAD, dok na domaćem terenu protjeruje i hapsi njegove pristalice i zabranjuje rad njegove organizacije. Erdogan je upozorio Albance da ne podržavaju Gulena i ne šalju svoju djecu u škole pod njegovom ingerencijom, međutim oni su se na to oglušili.
Problem broj dva – ISIS
Takođe, jedne od najvećih baza terorističke organizacije ISIS u Evropi nalaze se u Albaniji i na Kosovu. U trenutku kada je se cio svet bori protiv ISIS-a, Erdogan čiji je položaj u međunarodnim odnosima sve neizvjesniji, ne bi smio sebi da dozvoli da podrži državu u kojoj se nalaze baze svjetskog neprijatelja broj jedan.
Problem broj tri – Kurdi
U Siriji se nalazi između dvije vatre, nakon što je propao njegov plan da pomogne zbacivanje sirijskog predsjednika Bašara el Asada.
Podstičući haos u Siriji toliko je ohrabio sirijske Kurde da sada mnogi očekuju da će SAD podržati stvaranje države Kurda na teritorijama Iraka i Sirije, a poznato je da Erdogan Kurde smatra smrtnim neprijateljima.
Erdoganov imperijalizam možda se tako primakao kraju. Neuspjeh u arapskom svijetu i njegova osuda gulenista u Albaniji znače da je njegova pažnja sada daleko od Balkana, i usmjerena na unutrašnje probleme Turske, među kojima je na prvom mjestu obračun sa separatizmom Kurda.
Ovi koraci bi zapravo mogli da ga usmjere na Rusiju, koja je jedna od rijetkih zemalja koja ima dobre odnose i sa Sirijom i sa Kurdima i sa Turskom, kao i na Iran koji se takođe protivi stvaranju države Kurda.
Da bi obezbijedio dodatnu podršku Rusije, Erdogan mora da se povuče, bar privremeno, iz svih arapskih i balkanskih afera, gdje Moskva ima svoje jasne interese.
