Strahovi američke ljevice poslije svađe Sandersa i Voren

Oštar spor dvoje najprogresivnijih kandidata u trci za predsjedničku nominaciju američkih demokrata, Elizabet Voren (Elizabeth Warren) i Bernija Sandersa (Bernie Sanders), pobudio je strahove za šanse ljevice na izborima, dok u Demokratskoj partiji postoji šira zabrinutost da bi svađa mogle umanjiti izglede stranke da na izborima pobijedi predsjednika Donalda Trampa (Trump), pišu svjetski mediji.

Ko je lažov

Senatori Voren i Sanders, dvoje najprogresivnijih kandidata u trci za predsjedničku nominaciju demokrata, međusobno su iznijeli optužbe o laganju, što se moglo vidjeti, ali ne i čuti sve dok CNN nije objavio audio snimak žustre rasprave, navodi agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Razmirica je uslijedila poslije debate šest demokratskih kandidata dok se većina srdačno rukovala kada je vidno iznervirana Voren odbila da se rukuje sa Sandersom, ukazuje AFP, dodajući da se njihov pakt o nenapadanju raspao posljednjih dana, pošto je Voren potvrdila izvještaj prema kome joj je Sanders privatno rekao da ne vjeruje da žena može pobijediti na predsjedničkim izborima 2020.

Sanders je to negirao tokom debate poslije koje mu je Voren prišla i rekla: “Mislim da si me nazvao lažljivicom na nacionalnoj televiziji”. Sanders je potom rekao “Znaš, nemojmo sada o tome. Ako želiš o tome da razgovaramo, razgovaraćemo”, na šta je Voren rekla “u svako doba”. Sanders je na kraju rekao: “Ti si mene nazvala lažovom. Rekla si mi… u redu, nemojmo sada o tome”.

U debati su još učestvovali i bivši potpredsjednik Džo Bajden (Joe Biden), bivši gradonačelnik mjesta Saut Benda Pit Butidžidž (Pete Buttigieg), senatorka Ejmi Klobačar (Amy Klobuchar) i biznismen Tom Stajer (Steyer). Ulozi u debati su bili veliki, ocjenjuje AFP, budući da uoči prvih stranačkih izbora za predsjedničku nominaciju u Ajovi 3. februara, nijedan kandidat nema ubjedljivu prednost.

Strahovi demokrata

Dan poslije debate u javnosti je izbila žučna podjela među liberalnim demokratama, povećavajući strahove među stranačkim liderima o ponavljanju samodestruktivnih rasprava iz 2016. godine za koje mnoge demokrate smatraju da su doprinijele Trampovoj pobjedi, ukazuje Vašington post (The Washington Post).

Dvoje senatora su se oprezno zaobilazili više od godinu dana, pokušavajući da privuku a ne da otuđe glasače drugog, dok su mnogi u partiji i dalje traumatizovani razmiricama Sandersa i Hilari Klinton (Hillary Clinton) prije četiri godine, a sada se spor, ističe list, prelio na društvene mreže među pristalicama Voren i Sandersa.

Korisnici društvenih medija koji se identifikuju kao pristalice Sandersa koristile su znak zmije da pokažu tobožnju dvoličnost Voren i isticali njen republikanske korijene, navodi Vašington post, dok su pristalice Voren, mada manje agresivnim tonom, oživjele pitanje da li su mnoge Sandersovi sljedbenici seksisti i da li je on doprinio porazu stranke 2016.

S druge strane, ukazuje Vašington post, republikanci su, uvidjevši priliku, nastojali da potpale neprijateljstvo među demokratama. Tramp je stao na Sandersovu stranu kao i 2016. godine. “Ne znam ga, ne volim ga posebno, on je neprijatan lik – ali ne vjerujem da je to rekao”, rekao je Tramp na skupu u utorak.

Dok sve uznemireniji lideri na liberalnom krilu pokušavaju da pomire dvije strane, demokratski kongresmeni i stratezi su zabrinuti da bi spor Voren i Sandersa mogao izazvati podjelu u partiji i rascjep na ljevici, kao i da bi loši odnosi mogli omesti šanse partije da porazi predsjednika kojeg smatra toksičnim, piše Vašington post.

Moguće dalekosežne posljedice

Demokrate su više puta izražavale zabrinutost da bi svadljivi ton stranačkih izbora mogao oslabiti njihovog kandidata na izborima u novembru protiv predsjednika, što je zebnja koja potiče od usijane debate 2016. kada su se za nominaciju borili Sanders i Klinton, ukazuje Asošiejtid pres (Associated Press).

Spor Sandersa i Voren će izgleda ostaviti trag poslije debate, oživljavajući pitanje da li demokrate vjeruju da žena može pobijediti Trampa, što je, kako navodi AP, još jedna strijepnja koja proizilazi iz poraza Hilari Klinton 2016. godine.

Ukazujući na uzavrelu raspravu na društvenim medijima, CNN ocjenjuje da postoje realne posljedice tih sirovih osjećanja.

Sanders i Voren su dvoje najistaknutijih liberala u trci i da bi jedno od njih pobijedilo bivšeg potpredsjednika Bajdena u trci za demokratsku nominaciju, trebaće im podrška skoro cijele ljevice, ocjenjuje CNN i dodaje da je to prije nekoliko dana bila realna mogućnost, pošto su odbijali da se međusobno napadaju, dok su njihove pristalice uglavnom kritikovale Bajdena i Butidžidža.

Poslije debate u utorak uveče, ideje da bi Sandersove pristalice mogle stati iza Voren, ako bude bila liberalni kandidat s najboljim šansama, sada djeluje nerealno, ocjenjuje CNN, dodajući da to važi i za obrnuti slučaj.

Ono što se desilo u utorak uveče moglo bi odjekivati ne samo na izborima u Ajovi 3. februara, već i, kako ukazuje CNN, u široj borbi oko toga ko će biti liberalni izbor i da li je ljevica voljna da se ujedini oko te osobe.

Značaj posljednje debate

Proteklih mejseci je održano sedam demokratskih debata, ali je kod ove posljednje zaista postojao osjećaj važnosti, pošto je organizovana manje od tri nedjelje uoči prvog suočavanja kandidata s biračima, ocjenjuje BBC.

Pored spora sa Sandersom, BBC kao važan momenat u debati izdvaja dio kada je Voren govorila o šansama da žena pobijedi na izborima, ukazujući svoje izborne uspjehe, kao i pobjede Klobačar, a da su muški kandidati zajedno imali 10 poraza na izborima. Imajući u vidu da je Sanders kritikovan kao polarizujuća ličnost, da Butidžidž ne može da privuče značajniju podršku manjina, dok Bajden nema entuzijastičnu podršku, to je bio, ukazuje britanski servis, širok zahvat protiv tri kandidat s kojima dijeli prva četiri mjesta u anketama.

Na debati je, s obzirom na krizu u Iranu, spoljna politika prvi put bila prva tema, navodi BBC, dodajući da su Voren i Sanders pozvali na povlačenje američkih trupa s Bliskog istoka, dok su Bajden, Klobačar i donekle Butudžidž zalagali za nastavka smanjenog vojnog angažovanja u Iraku.

Po pitanju trgovine, Sanders je rekao da je protiv trgovinskog sporazuma SAD s Meksikom i Kanadom koji je dogovorila Trampova administracija, dok ga je Voren podržala kao “umjereno poboljšanje”. Između Voren i Sanders nema mnogo razlika o političkim pitanjime, ali je ovo bila jedna, ističe BBC, ukazujući da ankete pokazuju da je većina Amerikanaca, kao i demokrata, za trgovinske sporazume.

S druge strane, Bajden, koji je opet pokazao da nikada neće biti majstor debatovanja, mogao bi biti najveći pobjednik debate, pošto je mirno posmatrao kako se njegovi rivali međusobno svađaju, ocjenjuje BBC i ukazuje da u sezonu stranačkih glasanja bivši potpredsjednik izgleda ulazi s najbolje pozicije.