Planeta

Svijet kao slagalica: Nastupa nova era borbe SAD, Kine i Rusije, EU nespremna

Ilustracija, foto: Pixabay

Dosadašnji svjetski poredak se raspada. Preostali branioci liberalnih vrijednosti prolaze kroz fazu nesigurnosti. Ko će biti taj koji će imati snage i volje da sve djelove nađe i postavi na svoje mjesto?

Minhenska bezbjednosna konferencija se smatra najznačajnijim i najvećim svjetskim skupom ove vrste. Ove godine se očekuje dolazak 40 šefova država i 100 ministara – uključujući kancelarku Angelu Merkel, američkog potpredsjednika Majka Pensa i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. Kada u četvrtak dođu u bavarski glavni grad sa svojim delegacijama, zateći će ih “Munich Security Report (MSR)” – “Minhenski izvještaj o bezbjednosti”, koji sadrži 100 stranica, predlaže teme i postavlja pitanja o bezbjednosnom stanju u svijetu.

Sadržaj izvještaja je zabrinjavajući. Šef konferencije Volfgang Išinger u njemu navodi: “Nastupa nova era borbe za vlast između SAD, Kine i Rusije. Ona ide ruku pod ruku sa određenim vakumom vlasti, koji se odnosi na liberalni međunarodni poredak.”

SAD, sa predsjednikom Donaldom Trampom na čelu, pokazuju malo interesa za međunarodne sporazume, otvoreno stavljajući pod znak pitanja institucije kao što su NATO i UN. I što je još gore, SAD pod Trampom više ne žele da imaju ulogu vodeće sile u slobodnom svijetu. Za transatlantske saveznike, još je teško kada Tramp pohvali neliberalne vođe – bilo u Brazilu ili na Filipinima”, kaže se u izvještaju o bezbjednosti.

Nova rivalstva

SAD su, nastavlja se dalje u izvještaju, identifikovale “Kinu i Rusiju kao dva glavna strateška izazivača”. Novo suparništvo između tri velike sile ispoljava se sasvim drugačije nego u prošlosti. Sukob između Vašingtona i Pekinga trenutno se najviše odražava na ekonomska i trgovinska pitanja. Rusija i Kina se, s druge strane, osjećaju ujedinjeno u svom „savezu autokratija” kao protivgrači Zapada, ali su i međusobno konkurenti i pomno vrijebaju jedna drugu kada se radi o geopolitičkim pitanjima.

S druge strane, rivalstvo između Rusije i Sjedinjenih Država postoji prvenstveno u politici naoružanja. I ovdje izvještaj o bezbjednosti daje malo nade za brzo poboljšanje. Nakon raskida Ugovora o zabrani upotrebe nuklearnih raketa srednjeg dometa (INF), pod pitanjem su i drugi djelovi sporazuma. U ovom trenutku, čini se “malo vjerovatnim” da će Moskva i Vašington produžiti najnoviji sporazum o strateškom naoružanju poznat pod nazivom ” START “, čiji rok važenja ističe 2021. godine.

A šta radi Evropa, koja izgleda da nije prisutna u svim tim strateškim planskim igrama? Evropska unija je loše pripremljena za novo nadmetanje velikih sila, i to ne samo zbog rasprave o ” više strateške autonomije” za stari kontinent. Trenutno niko nema dobro osmišljen “plan B”, s kojim bi se Evropa bezbjednosno-politički mogla emancipovati.

Gdje su “čuvari liberalnog poretka”

I dok svjetski poredak ulazi u “novi interregnum” (op. red. međuvlašće), preostali branioci liberalnih vrijednosti muče se da prođu kroz ovu fazu nebezbjednosti i nestabilnosti. Neki kandidati, kako se primjećuje u Minhenskom izvještaju, imaju volje, ali ne i spremnosti da se pokažu kao čuvari liberalnog poretka, dok drugi koji bi to mogli, nemaju volje ili su nesposobni da pokažu svoje vještine”.

MSR detaljno razmatra kakav potencijal nude zemlje kao što su Kanada ili Japan. U posebnom poglavlju bavi se Velikom Britanijom kao zemljom koja je „doduše značajno uticala na formiranje liberalnih vrijednosti i koja bezbjednosno-politički ima puno toga da ponudi, ali koja sebe i svoje partnere izlaže bezizlaznosti Bregzita”. Iako su ljudi u Londonu, Parizu i Berlinu više puta rekli da bi saradnja trebalo da se nastavi i u budućnosti, već je sada jasno da će “proces Bregzita na obje strane kanala izazvati ozbiljne štete”.

Poziv na “Savez multilateralaca”

Dakle, ko treba da pokupi djelove polupanog svjetskog poretka? Pred svoje predstojeće pojavljivanje na Bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu, njemačka kancelarka Angela Merkel je u video poruci rekla da želi raditi na očuvanju međunarodnih institucija. To je, po njenim riječima, sada “u najmanju ruku jednako važno kao što je bilo tokom hladnog rata”.

Njemačka je posvećena liberalnom svjetskom poretku. Ministar spoljnih poslova Haiko Mas nedavno je pozvao na formiranje globalnog “Saveza multilateralaca”. Ali kako je tako nečem teško udahnuti život, pokazuje saradnja sa Francuskom, nesumnjivo najvažnijim partnerom Njemačke u Evropi.

Novo istraživanje fondacije Friedrih Ebert pokazuje da samo 42 odsto Francuza, ali zato 59 odsto Njemaca smatra da bi njihova zemlja na međunarodnom planu trebalo da ostane uglavnom neutralna. Vojne intervencije odbacuje mnogo više Nemaca (65 posto) nego Francuza (50 posto). To je odraz različitih političkih procesa i strateških kultura Berlina i Pariza.

“Trenutna kriza transatlantskog partnerstva je veći izazov za Njemačku nego za Francusku, koja je uvijek imala nezavisniji pristup”, kaže se u Minhenskom bezbjednosnom izvještaju.

Na koji način bi se te razlike mogle politički riješiti, Berlin i Pariz hitno moraju razmotriti. Ali, kancelarka Merkel i predsjednik Emanuel Makron za to u Minhenu neće imati priliku. Francuski šef države je prije nekoliko dana, na iznenađenje svih, otkazao svoje učešće na konferenciji – zbog “poteškoća sa terminima i unutrašnjih političkih ograničenja”.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!

Send this to a friend