Tramp i Kina: Šta se krije iza nove američke strategije

Napetosti između Amerike i Kine traju već duži niz godina, a pandemija i predstojeći predsjednički izbori samo su pojačali taj rivalitet. Ove nedjelje, verbalni rat je dostigao novi vrhunac. Šta je američka strategija?

Predsjednik SAD Donald Tramp ove nedjelje je napravio zaokret u kampanji za reizbor 2020. godine.

“Kina će učiniti sve što može da izgubim ovu trku”, rekao je on novinskoj agenciji Rojters.

Njegova sve oštrija retorika protiv Pekinga obilježila je novu fazu u pokušajima da se preoblikuju izbori čiji je izgled izmijenila pandemija koronavirusa.

I najavila je burnija vremena za ionako buran odnos između dvije najveće svjetske ekonomske sile.

Trampova kampanja ispočetka je trebalo najviše da se bavi procvatom američke ekonomije, ali to je propalo. Aankete pokazuju sve manju podršku predsjedniku u odlučujućim izbornim državama zbog kritika na račun njegovog učinka u rješavanju krize izazvane koronavirusom.

I tu na scenu stupa Kina, izvor pandemije i zemlja optužena da je djelovala suviše sporo u zaustavljanju njegovog globalnog širenja.

Suprotstavljanje Pekingu

Republikanska strategija zapravo je da se napadne bivši potpredsjednik Džo Bajden, pretpostavljeni kandidat demokrata za izbore 2020. godine.

Trampovi saveznici u političkom odboru Akcije Amerike na prvom mjestu (AFA) izbacuju oglase u kojima napadaju „Pekinškog Bajdena“ zato što „predvodi juriš“ vašingtonske elite suviše spremne da ugodi grabljivoj Kini.

Bajden je uzvratio oglasom koji optužuje predsjednika da pokušava da izbjegne krivicu za vlastitu sporu reakciju na pandemiju i zato što je bio suviše povjerljiv prema prvobitnim informacijama koje su potekle iz Kine o virusu.

Zajednički element u ovim drastično različitim stavovima jeste da obije kampanje vjeruju da je dobar politički potez tvrditi da je njihov čovjek najjači da se suprotstavi Pekingu.

“Ukoliko pogledate najnoviju anketu Pjua i Galupa, nepovjerenje Amerike prema Kini, bilo da ste republikanac ili demokrata, na rekordno je visokom mjestu. To je opšte pitanje oko koga mogu da se slože i republikanci i demokrate – u otprilike dve trećine zemlje”, kaže Keli Sadler iz AFA-e.

Negativna percepcija

Do dramatičnog skoka u negativnom doživljaju Kine svakako je došlo otkako je Tramp preuzeo dužnost i pojačao trgovinski rat.

Kad je u pitanju odgovornost Pekinga za koronavirus, međutim, predsjednik je redovno lelujao, povremeno zasipajući hvalospjevima predsjednika Si Đinpinga, povremeno kritikujući „kineski virus“.

Ali sad je počeo da se služi tvrdim govorom u kampanji, zarekavši se da će natjerati Kinu da plati za nanijetu štetu.

Agresivna retorika gradi se na sve većem bijesu u administraciji i među brojnim zakonodavcima zbog odsustva transparentnosti kineske vlade o virusu koji je doveo do globalne katastrofe.

Državni sekretar Majk Pompeo prilično je direktan po ovom pitanju. On redovno izjavljuje da kineskoj Komunističkoj partija ne smije da se vjeruje. On pažnju usmjerava ka nesposobnosti Pekinga da zaustavi virus ubrzo nakon što se pojavio i sumnja u bezbjednost kineskih laboratorija, što su sve optužbe koje Kina energično odbija.

Vlada zabrinutost zbog ponašanja Kine u najširem političkom spektru, kaže Majkl Grin, koji je bio savetnik za Aziju predsednika Džordža Buša.

Ali članovi Trampovog nacionalnog tima za bezbjednost imaju „stav prema odnosima sa Kinom u kontekstu igre sa gubitkom ili dobitkom i posebnu su usredsređeni na to da spriječe Kinu da izvuče korist iz bilo koje situacije.“

Kineska propaganda

Ponašanje predsjednika Si Đinpinga takođe je „mnogo agresivnije“ od onog njegovih prethodnika, kaže Grin, istakavši opsežnu kampanju kineske propagande koja je čak sugerisala da je virus potekao od američke vojske.

“Iz Kine dolazi ideološki i geopolitički spin o igri na dobitak ili gubitak sa Amerikom koji potiče iz vremena prije Donalda Trampa”, rekao je Grin.

Ali taj nacionalistički autoritarni zaokret sukobljava se sa nacionalizmom „Amerike na prvom mjestu“ Trampove administracije, pojačavši konfrontaciju i spriječivši onu vrstu saradnje koja bi mogla da se suprotstavi pandemiji i da spriječi novu.

Grin ističe da je prije nego što je predsjednik Tramp preuzeo dužnost bilo više od dvadeset američkih i kineskih stručnjaka iz Centra za kontrolu bolesti koji su „radili na ovim problemima“ u Pekingu.

U vrijeme kad je izbila kriza, bilo je ih je svega troje ili četvoro, mada on tvrdi da su obije vlade krive za to.

Eksperte za nacionalnu bezbjednost potiru „njujorški globalisti“ iz kruga Trampovih bliskih saradnika, koji tvrde da je SAD-u Kina potrebna zbog poslovanja i trgovine.

“Odnos između Kine i SAD-a će u budućnost biti veoma neujednačen”, kaže Geri Lok, Amerikanac kineskog porijekla koji je bio ambasador predsjednika Obame u Pekingu.

“Biće antagonistički na jednom nivou, ali će željeti da sklopi krupnu saradnju na ekonomskom planu, zato što veliki broj američkih farmera zavisi od Kine koja treba da kupi ono što oni proizvedu”, rekao je Lok.

Sokolovi i golubovi

Kako se približavaju izbori, Tramp nagovještava da će više slušati sokolove nego golubove iz svog kružoka oprečnih savjetnika. A podržaće ga veliki broj republikanskih zakonodavaca koji podstiču administraciju da se suprotstavi Kini.

Nekolicina je usvojila zakone ili predstavila ideje koje bi kaznile Peking zbog skrivanja ili izvrtanja informacija o koronavirusu. Države Misuri i Misisipi su preduzele neprikosnovene korake podnošenja tužbe radi odštete.

A najstroži kritičar Kine u Republikanskoj stranci, senator Tom Koton, otišao je do tolikog ekstrema da optuži kinesku vladu da je namjerno dopustila da virus pobjegne preko njenih granica, „zato što ako će već oni pretrpjeti ekonomske posljedice, neće dozvoliti da ostatak svijeta nastavi da napreduje.“

Ali njegov poziv da se granice snabdijevanja povuku u SAD izazvaće reakcije kod obije stranke, pošto je pandemija istakla u prvi plan američku zavisnost od Kine u pogledu ljekova i medicinske opreme.

Ključno, vlada zabrinutost da će anti-kineska retorika učvrstiti atmosferu ksenofobije koja već raste zbog pandemije, što će za posljedicu imati porast verbalnih i fizičkih napada na Amerikance azijskog porijekla.

“Samo zato što sam Amerikanac kineskog porijekla, to ne znači da sam zvaničnik kineske vlade”, prokomentarisao je Geri Lok svoje neočekivano pojavljivanje u Trampovom političkom oglasu koji napada Džoa Bajdena.

Bajdena je kritikovala i ljevica zato što je „nadtrampovao Trampa“ umjesto da ospori „rasističko nacionalistički“ diskurs.

Obje kampanje negirale su da potpiruju ksenofobiju. Ali Kina je nepogrešivo gurnuta u središte izbora u vrijeme kad su glasači bijesni i plaše se za primanja. Do novembra bi mogli da budu samo još bešnji i siromašniji.

Njihovi glasački listići pokazaće koga okrivljuju za to.