Najava predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa (Trump) da su planirani pregovori s talibanima u Kemp Dejvidu otkazani dovela je u pitanje mirovni proces u Avganistanu koji treba da okonča najduže ratno angažovanje vojske SAD, što je bilo i jedno od predsjednikovih predizbornih obećanja, pišu svjetski mediji.
Tramp je u subotu preko Tvitera (Twitter) naveo da je bio zakazan sastanak s avganistanskim predsjednikom Ašrafom Ganijem i višim talibanskim zvaničnicima, ali da je samit otkazan pošto su islamistički ekstremisti priznali da su odgovorni za napad u kojem je ubijen američki vojnik.
<<<Tramp otkazao tajni sastanak sa Talibanima<<<
Neočekivani potez
Direktni sastanak s talibanima u predsjedničkom odmaralištu Kemp Dejvid, gdje su i ranije održavani mirovni pregovori, bio bi izvanredno neočekivan potez američkog predsjednika, posebno zato što bi se dogodio uoči obilježavanja godišnjice napada terorističke organizacije Al-Kaida na SAD 11. septembra 2001. godine, što je podstaklo invaziju na Avganistan, piše BBC.
Prethodno je prošle nedjelje glavni američki pregovarač Zalmaj Halilzad (Zalmay Khalilzad), rođen u Avganistanu, rekao da je poslije devet rundi razgovora načelno postignut dogovor s talibanima, ukazuje BBC i ocjenjuje da je Trampov tvit izgleda okončao skoro godinu dana teških pregovora u kojima nije učestvovala avganistanska vlada, jer talibani odbijaju da pregovaranju s njom, tvrdeći da je američka marioneta.
Prema predlogu dogovora, SAD bi od oko 14.000 vojnika u Avganistanu povukle 5.400 u roku od 20 nedelja, a zauzvrat bi talibani garantovali da Avganistan više neće biti baza terorista. Ipak, dodaje BBC, dogovor nema čvrstih garancija i uključuje samo posvećenost smanjivanju nasilja. Talibanski ekstremisti, koji sada kontrolišu više teritorije u Avganistanu nego ikada od invazije 2001, insistiraju da neće početi razgovore s avganistanskom vladom, dok se ne dogovori rok za povlačenje SAD.
S druge strane, dodaje britanski servis, postoji sve veći skepticizam, koji je izrazio i Tramp, da obaveze koje su prihvatile talibanski pregovarači u Dohi, neće poštovati komandanti na terenu. Istovremeno, u Avganistanu postoji strah da bi svaki dogovor podrio teško stečena prava i slobode, pošto su talibanski ekstremisti tokom svoje vladavine od 1996. do 2001. nametnuli stroge vjerske zakone i brutalno postupali prema ženama.
Senzacionalni diplomatski gambit
Iznenadni samit u Kemp Dejvidu s liderima pobunjeničke grupe koja je ubila hiljade Amerikanaca od invazije u oktobru 2001. u Avganistanu bio bi senzacionalni diplomatski gambit, na nivou Trampovog sastanka sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times) i ističe da je Trampovo saopštenje iznenađujuće iz više razloga.
Ipak, dodaje njujorški list, Trampovo saopštenje je, makar zasad, izgleda uništilo njegove nade da će ispuniti obećanje iz kampanje o povlačenju američkih trupa iz 18-godišnjeg rata koji je nazvao besciljnim trošenjem vremena i novca.
Otkazivanje sastanka je uslijedilo poslije tvrdog otpora mirovnom sporazumu unutar avganistanske vlade, ne samo iz bezbjednosnih razloga, već i zato što je Gani odlučan da se održe planirani predsjednički izbori 28. septembra, na kojima je favorit, dok su talibani insistirali da se izbori odlože da bi se pregovaralo s avganistanskom vladom.
Nekoliko ljudi upoznatih s razgovorima administracije i talibana bili su zbunjeni što je Tramp odlučio da se prekinu mirovni pregovori zbog pogibije jednog američkog vojnika, pošto talibani nisu ni pristali da obustave napade na Amerikance prije formalnog dogovora, piše Njujork tajms i ističe da se izgleda postavilo pitanje da li je Tramp tražio izgovor pošto su pregovori naišli na probleme. Tramp je pod sve većim pritiskom konzervativaca da ne izlazi prenagljeno iz Avganistana dok su mnoge vodeće demokrate rekle da podržavaju mirovne pregovore koji bi vodili ka američkom povlačenju.
Nije ni jasno da li je Trampovo odustajanje od pregovora trajno, ističe njujorški list i podsjeća da je predsjednik SAD u maju prošle godine naglo otkazao drugi sastanak s Kimom, ali je par dana kasnije sastanak opet zakazan. Ipak, kako dodaje list, nekoliko osoba upoznatih s avganistanskim razgovorima je reklo da će biti teško da se pregovori ponovo pokrenu.
Zgražavanje zbog mogućnosti dovođenja talibana u Kemp Dejvidu
Trampova najava zapanjila je mnoge u Vašingtonu i postavila pitanje budućnosti SAD u Avganistanu ako se pregovori ne nastave, ukazuje portal Politiko (Politico).
Pregovori u Kemp Dejvidu, da su održani, bili bi izvanredan trenutak u istoriji SAD i Avganistana, navodi američki portal i ocjenjuje da činjenica da je sastanak planiran u Kemp Dejvidu podvlači Trampovo vjerovanje da je majstor pregovora jedan-na-jedan i da može postići dogovor i s najtežim američkim neprijateljima.
Vijest da su talibani pozvani u Vašington naišla je na snažnu reakciju u spoljnopolitičkim krugovima i mnogi su zapanjeni idejom da se talibani dovedu u tako prestižno mjesto kao što je Kemp Dejvid, a, ističe Politiko, ni planirano vrijeme sastanka nije pomoglo – dva dana prije 18. godišnjice terorističkog napada na SAD.
Imajući u vidu izazove i činjenicu da su SAD dosta dugo pokušavale da pregovaraju o miru s talibanima, Halilzadovi diplomatski napori su ostvarili značajne prodore, ocjenjuje Politiko, ali i prenosi navode bivših i sadašnjih odbrambenih zvaničnika da je Tramp često podrivao napore svog izaslanika izražavanjem želje da se sve trupe SAD povuku iz Avganistana. Istovremeno su u Vašingtonu predstavnici obje stranke izrazili zabrinutost da SAD možda neće previše dati u pregovorima.
U Avganistanu se sada nalazi oko 14.000 američkih vojnika, dok ih je na vrhuncu rata bilo skoro 100.000 zajedno s 40.000 drugih stranih vojnika. U Avganistanu je ubijeno više od 3.500 pripadnika vojnog osoblja SAD i saveznika, a ove godine je, kako navodi Politiko, poginulo 16 vojnika SAD, što je najviše od 2010. S druge strane, Gani je u junu rekao da je 45.000 avganistanskih vojnika i policajaca ubijeno od kada su trupe SAD prekinule učešće u borbama 2014.
Čvrsto čuvani razgovori
Na Trampovo otkazivanje sastanka u Kemp Dejvidu, talibani nisu odmah reagovali, što postavlja pitanje da li je Trampov dramatičan potez bio pokušaj da se sačuva obraz pošto se dogovor, za koji je njegov izaslanik rekao da je načelno dogovoren, suočio s ozbiljnim izazovima, ističe Asošiejtid pres (Associated Press).
Tramp je, ocjenjuje američka agencija, želeo brz dogovor, tvrdeći da je “smiješno” što su SAD i dalje u Avganistanu poslije 18 godina i potrošenih milijardi dolara. S druge strane, Avganistanci bi pozdravili dogovor koji bi donio veću bezbjednost i bolju vladu, ali mnogi strahuju da bi SAD pristale na dogovor koji bi se raspao čim bi posljednji američki vojnik otišao, a mogućnost povratka talibana je posebno brinula avganistanske žene koje su dobile određene slobode 2001.
Razgovori američkog izaslanika Halilzada i talibana u Kataru, gdje ta pobunjenička grupa ima političku kancelariju, bili su toliko čvrsto čuvani da je avganistanskom predsjedniku Ganiju prošle nedjelje samo pokazan, ali ne i dat, konačni nacrt dogovor. Talibanske pregovarače, ukazuje AP, vodio je Abdul Gani Baradar, jedan od osnivača ekstremnog islamističkog pokreta, koje je poslije osam godina zatvora u Pakistanu pušten, izgleda na zahtjev SAD, a vjeruje se da ima dovoljno ugleda da može ubijediti u dogovor desetine hiljada boraca.
Ipak, pošto je Halilzad objavio načelni dogovor, problemi su se brzo pojavili, ističe AP. Dok je Halilzad objašnjavao dogovor avganistanskom narodu na nacionalnoj televiziji, talibani su aktivirali automobilsku bombu u Kabulu. Onda je u četvrtak u drugom bombaškom napadu ubijeno 12 ljudi, među kojima i pripadnik američkih snaga, za šta je Tramp naveo da je razlog za otkazivanje sastanka. Halilzad se poslije naglo vratio u Katar na posljednja dva dana pregovora, a avganistanski analitičar Vahid Mužda je rekao da vjeruje da je Halilazad pozvao talibane u Kemp Dejvid na potpisivanje sporazuma, ali da su oni odbacili tu lokaciju, što je razgnjevilo Trampa.
Ganijeva kancelarija je i prije otkazivanja sastanka iznijela primjedbe, saglasivši se s nekoliko bivših američkih ambasadora koji su upozorili da bi brzopleto povlačenje SAD bez talibanskih garancija o okončanju nasilja dovelo do “opšteg građanskog rata”, pošto, kao navodi AP, daleko od toga da garantuje primirije, dogovor je uključivao samo smanjenje nasilja u Kabulu i susjednoj provinciji Parvan, gdje SAD imaju vojnu bazu.
Upozorenje bivših diplomata
Devet bivših američkih diplomata upozorilo je prošle nedjelje da bi Avganistan mogao da uđe u sveopšti građanski rat i da ponovo postane utočište terorista, ako bi Trampova administracija povukla snage SAD bez mirovnog dogovora talibana i avganistanske vlade, navodi televizija NBC.
Bivši ambasadori i izaslanici, i iz republikanske i iz demokratske administracije, u komentaru za Atlantski savjet (Atlantic Council) su napisali da administracija treba da izbjegava brzopleti izlazak da osigura da tzv. Islamska država i drugi islamistički ekstremisti ne dobiju prostor, kao i da se ne podriju šanse avganistanskog naroda da živi pod demokratskom vladom.
Oni su ocijenili da je od status kvo stanja gori povratak opštem građanskom ratu, jer bi u tom slučaju Islamska država mogla povećati svoje već snažno prisustvo u Avganistanu, dok bi strane sile, Rusija, Iran i Pakistan podržavale svoje saveznike u sukobu, a talibani bi vjerovatno držali veze s Al-Kaidom.
To bi se, kako prenosi NBC, moglo pokazati katastrofalnim za američku nacionalnu bezbjednost, pošto se tiče i borbe sa Al-Kaidom i tzv. Islamskom državom i ukazalo bi potencijalnim neprijateljima da Vašington i njegovi saveznici nisu pouzdani.
Bivše diplomate su navele da talibani nemaju istoriju saradnje s drugim političkim organizacijama i da nikada nisu iznijeli uslove za političko rješenje. Oni su takođe upozorili i da bi dogovor mogao da dovede do otkazivanje izbora, dok je Avganistanu potrebna funkcionalna vlada za vrijeme vođenja pregovora, kao i mogućnost da se odbrani u slučaju propasti pregovora.
