Plan američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) za rješenje izraelsko-palestinskog sukoba, koji bi trebalo da bude objavljen ove nedjelje, mogao bi pomoći izraelskom premijeru pred nove parlamentarne izbore u Izraelu, ocjenjuju svjetski mediji, ukazujući da poziv rivalskim izraelskim liderima na razgovore u Bijelu kuću takođe može donijeti prednost premijeru Benjaminu Netanjahuu suočenom s optužbama za korupciju.
Mirovni plan bez mira
Paradoks predloga Vašingtona, koji bi trebalo da bude objavljen do utorka, je u tome što je riječ o mirovnom planu bez mira, ocenjuje agencija Frans pres (Agence France-Presse) i ističe da je velika prepreka planu to što je američki predsednik snažno stao uz Izrael, dok je u više navrata podrivao palestinsku stranu koja smatra da su SAD izgubile status iskrenog posrednika.
Plan, koji je Tramp opisao kao “ultimativni dogovor”, nastoji da premosti veliki jaz između Izraelaca i Palestinaca, što decenijama nije uspijevalo prethodnim administracijama, ukazuje AFP, podsjećajući da je Trampov zet i savjetnik Džared Kušner (Jared Kushner) počeo da radi na predlogu 2017. godina u uveliko tajnovitom procesu.
Objavljivanje plana je više puta odlagano, uslijed ponovljenih izraelskih izbora i problema oko formiranja vlade, pa se postavlja pitanje zašto je najavljeno objavljivanje plana, par mjeseci prije novih izraelskih izbora, ukazuje AFP i prenosi ocjenu Denisa Rosa (Dennis Ross) koji je u prethodnim administracijama radio na mirovnom procesu, da cilj nije postizanje mira, već skretanje pažnje s drugih događaja, kao što su suđenje u Senatu za Trampov opoziv ili optužbe za korupciju protiv Netanjahua.
Aron Dejvid Miler (Aaron David Miller), koji se takođe u prethodnim administracijama bavio palestinsko-izraelskim pregovorima, rekao je da je ovo prva mirovna inicijativa koja nema nikakve veze s Izraelcima ili Palestincima, napredovanjem mirovnog procesa ili pokretanjem pregovora. On je rekao, kako navodi AFP, da Kušnerov tim želi da pokaže da ima neki plan, ali bi s obzirom na američke predsjedničke izbore u novembru, plan mogao biti trajno obustavljen.
Tramp možda iznosi plan imajući u vidu evangelističke hrišćane u SAD koji snažno podržavaju Izrael, ali i da pomogne svom prijatelju Netanjahuu koji se bori za politički opstanak dok je suočen s optužbama za korupciju, ocjenjuje AFP i ističe da je američki predsjednik, umjesto da okupi izraelske i palestinski lidere kako bi dobio podršku za plan, u Bijelu kuću pozvao izraelskog premijera Netanjahua i njegovog rivala na izborima 2. marta Benija Ganca.
Tramp između Ganca i Netanjahua
Bijela kuća je prvo najavila da će se Ganc i Netanjahu sastati s Trampom u utorak, ali je Ganc uz sumnje da bi se to moglo vidjeti kao podrška svom rivalu, u subotu saopštio da će se zasebno sastati s predsjednikom SAD u ponedjeljak, navodi Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Gancova najava održava pažljive napore da održi konstruktivne odnose s američkim predsjednikom dok izbjegava da se pojavi zajedno s Netanjahuom, ocjenjuje američki list, dodajući da će se Ganc vratiti u Izrael do utorka kada će parlament raspravljati o formiranju odbora koji će razmotriti Netanjahuov zahtjev za imunitet zbog optužbi za podmićivanja i prevare.
Gancova stranka Plavo bijelo, čija popularnost uveliko proističe iz poruke da je Netanjahu predugo na vlasti, želi da završi proces o imunitetu prije martovskih izbora, ukazuje Volstrit džurnal. U sadašnjem sastavu parlamenta, Plavo bijelo ima većinu da odbije Netanjahuov zahtjev. S druge strane, Netanjahuov Likud pokušava da odloži proces o imunitetu s nadom da bi novi saziv parlamenta mogao povoljnije gledati na njegov zahtjev.
Utorak je takođe posljednji dan kada Trampov tim iznosi svoje argumente na senatskom suđenju za opoziv, ističe list, i ukazuje na ocjenu Avigdora Libermana, lidera izraelske sekularne desničarske partije, da je tajming iznošenja plana u Vašingtonu “veoma sumnjiv”.
Trampovi posljednji potezi su poremetili treću izbornu kampanju u Izraelu u godinu dana, izgleda u korist premijera Netanjahua, ocjenjuje Vašington post (The Washington Post).
I vrijeme kada je trebalo da se održi sastanak Ganc, Netanjahu, Tramp – na dan kada počinje procedura o Netanjhuaovom imunitetu – i navodno proizraelski mirovni predlog američkog predsjednika, smatraju se prednošću za izraelskog premijera i zamkom za Ganca, ukazuje Vašington post koji prenosi ocjenu izraelskog lista Harec: “dogovor vijeka” je postao “poklon vijeka”.
Dok je Netanjahu entuzijastično prihvatio poziv, Ganc je nedavno upozorio Trampa da bi iznošenje predloga usred kampanje bila “velika intervencija” u izbore. Međutim, da je odbio Trampov poziv, ukazuje američki list, rizikovao bi optužbe da odbacuje plan za koji se očekuje da će masovno ići Izraelu, a takođe bi odustao od poželjnog rukovanja u Bijeloj kući s Trampom, koji je popularan među izraelskim glasačima.
Tramp je u prethodna dva glasanja u Izraelu donosio odluke za koje se smatralo da jačaju Netanjahua, kao pred izbore u aprilu prošle godine kada je priznao suverenitet Izraela nad Golanskom visoravni, ističe Vašington post, dodajući da Netanjahu ipak nije uspio da obrazuje vladajuću koaliciju.
Procurjeli detalji predloga
Izraelski mediji počeli su da objavljuju procurjele djelove Trampovog predloga koji izlažu takve uslove da bi i izraelska desničarska vlada teško mogla naći način da ga poboljša, ističe Njujork tajms (The New York Times).
Netanjahu, bez premca u političkim trgovinama, Trampov predlog bi mogao predstaviti kao jedinstvenu priliku, kaže Majkl Koplou (Michael J. Koplow) iz Njujorškog Foruma za izraelsku politiku (Israel Policy Forum). Šalom Lipner, bivši savjetnik sedam izraelskih premijere, rekao je da bi eventualno protivljenje Ganca planu, moglo potopiti njegove šanse na izborima, a ako prihvati plan, biće “treća violina Netanjahuu”.
Prema procurilim detaljima plana, prenosi Njujork tajms, Izrael bi anektirao strateški važnu Jordansku dolinu, čime bi povećao istočnu granicu s Jordanom. Izrael bi takođe imao suverenitet nad skoro svim postojećim jevrejskim naseljima na Zapadnoj obali. Pod izraelskom kontrolom bi bio i Jerusalim, uključujući istočni dio grada, gdje Palestinci žele da bude prijestonica buduće države.
Preduslovi za palestinsku stranu bi bili demilitarizacija Gaze, razoružavanje radikalnog palestinskog pokreta Hamas, prestanak finansiranja terorizma i priznavanje Izraela kao jevrejske države i Jerusalima kao njene prijestonice.
Mada je Tramp naveo da su izvještaji o detaljima plana “čisto spekulativni”, procurjeli djelovi su bili dovoljni da Palestinci burno reaguju, ističe Njujork tajms, navodeći reakciju zvaničnika Hamasa koji je rekao da će predlog pokrenuti novu intifadu, odnosno pobunu.
Tramp je rekao da vjeruje da bi plan mogao uspjeti i da je “nakratko” razgovarao s Palestincima koji, prema njegovim riječima, imaju mnogo podsticaja da ga prihvate.
Reakcija Palestinaca
Trampov mirovni plan bi mogao polarizovati Bliski istok u koji nastoji da uvede mir, ocjenjuje Rojters (Reuters), ukazujući na upozorenje Palestinaca da nijedan plan neće uspjeti bez njihove podrške.
Poslije Trampovog poziva Netanjahuu i Gancu, portparol palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa rekao je da nije bilo komunikacije s administracijom SAD i da nijedan sporazum neće moći da bude sproveden bez podrške palestinskog naroda i palestinskog liderstva. Portparol Hamasa, koji je vodio nekoliko ratova s Izraelom i koji kontroliše pojas Gaze, rekao je da palestinski narod neće prihvatiti sporazum i da će mu se usprotiviti svom svojom silom.
Politički aspekti Trampove mirovne inicijative su dosad držani u tajnosti, ukazuje Rojters, navodeći da su dosad objavljeni samo ekonomski predlozi koji predviđaju razvojni plan regiona od 50 milijardi dolara, ali su Palestinci i to odbacili zato što ne rješava pitanje okončanje izraelske okupacije.
Izraelsko-palestinski mirovni pregovori su propali 2014. godine, navodi Rojters, dodajući da Palestinci bojkotuju Trampovu administraciju koja je promijenila višedecenijsku poziciju SAD prema izraelsko-palestinskom sukobu – odbila je da podrži rješenje dvije države što je već dugo međunarodna formula koja predviđa palestinsku državu na teritoriji pod okupacijom Izraela od rata 1967.
Trampova administracija je takođe priznala Jerusalim kao prijestonicu Izraela i objavila da Vašington više ne smatra da su izraelska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali “nesaglasna s međunarodnim pravom”. Palestinci i veći dio međunarodne zajednice smatraju da su ta naselja nelegalna prema Ženevskoj konvenciji iz 1949. koja zabranjuje naseljavanje teritorija osvojenih u ratu, dok Izrael to osporava, navodeći istorijske, biblijske i političke veze s tom teritorijom, kao i bezbjednosne potrebe.
