Trnovit put pred Kamalom Haris

Prva crnkinja na mjestu potpredsjednika SAD. Prva južnoazijska Amerikanka na položaju. Prva potpredsjednica čiji roditelji dolaze iz Indije i sa Jamajke. Prva potpredsjednica koja voli i Princa i Butsija. Prva potpredsjednica-maćeha. Prva potpredsjednica članica Alfa Kapa Alfe… Kamala Haris je političar sa najviše “prvih” od svih u SAD. Dodajte tome i ovo: prvi potpredsjednik koji je pobjednički ples odigrao uz pjesmu Meri Džej Blajdž.

U minutima pošto je izabrana za predsjednika, društvene mreže su preplavili memovi Harisove koja korača u svečanom odijelu a na zidu iza nje sjenka djevojčice sa kikicama, aluzija na čuveni portret Rubi Bridžiz, borca za građanska prava koji je uradio Norman Rokvel.

Tu je i Džulija Luis-Drajfus, zvezda serije “Potpredsjednica” koja poručuje: Gospođa potpredsjedica više nije fiktivni lik”.

Kamala Haris je postala članica ekskluzivnog kluba “prvih”, obojenih žena koje su razbile tabue i “staklene tavanice”. Proteklih decenija Amerika je svjedok mnogih “prvih”: prve crnkinje u Senatu, prve Latinoamerikanke u Vrhovnom sudu, prve crnkinje predsjednika prestižnih Ajvi lig univerziteta, prve Indijanke u Kongresu, prve indijske imigrantskinje, dvje muslimanke, prve Haićanke…

Put ovih “prvih” u američkoj politici pružiće neke smjernice Harisovoj jer je put pred njom, u najboljem slučaju, nepredvidljiv. Njihove biografije su priča poznata brojnim obojenim ženama u Americi: visok položaj povlači i visoka očekivanja. Postajete neko ko mora da prkosi svim niskim očekivanjima vas, vaše rase i pola.

“Pionira uvek prepoznajete po strelama u leđima” rekla je bivša senatorka Kerol Mosli Braun. “Bilo je mnogo strelica koje nisam očekivala. Istovremeno, to iskustvo mi je promijenilo život”.

Kao prva crnkinja u Senatu, Mosli Braun se našla pod lupom javnosti koja je pratila svaki njen korak, od veze sa tadašnjim vjerenikom, do stava o penzionim reformama i navodnih etičkih prekršaja do toga kako joj stoji dvodjelno Šanel odijelo.

Sve što je rekla i uradila posmatralo se kroz prizmu njene rase i pola. “Za vas važe viši standardi, drugačiji standardi”, rekla je Mosli Braun koja je poslije gubitka na izborima 1998. godine bila američki ambasador na Novom Zelandu. “To uopšte nije lako. Molila sam se mnogo, samo da ne poludim”.

Poslije jednog naročito napornog dana, Mosli Braun se prisjetila kako je sela ispred TV-a. Bend “Roots” je nastupao. Promijenila je kanal i naišla na film o bivšoj robinji Sisli Tajson “Autobiografija mis Džejn Pitman”. Ponovo je promenila kanal i naišla na “Rosewood”, biografski film o masakru crnaca na Floridi.

“Tada sam shvatila da nemam prava da se sažaljevam. Neki ljudi su bukvalno umrli da bih ja mogla da uđem u Senat”, ispričala je ona.

Ili si bludnica ili si mama, nema između

Haris, ćerka imigranata, takođe je bila suočena sa dvostrukim udarima rasizma i mizogenije. Napadali su je da nije dovoljno crna ili da je previše crna ili da uopšte nije crna. Morala je da izađe na kraj sa seksističkim komentarima o njenoj vezi sa bivšim gradonačelnikom San Franciska Vilijem Braunom, kritikama da je previše “monstruozna” ili “frivolna” jer voli da pleše na kiši.

Obojenim ženama to ništa nije novo i to su priče koje postoje od kad i SAD. Ili su hiperseksualne Jezavelje (pod uslovom da se uklapaju u kanone lepote) ili aseksualne mame/matrijarsi (ako nisu standardno lijepe).

A kada neke od tih žena budu “prve”, često nailaze na otpor muškaraca. Kada je Širli Čisholm postala prva crnkinja koja se 1972. kandidovala za predsjednika, Afroamerikanke su je masovno podržale ali ne i Afroamerikanci, rekla je Politiku Beverli Gaj-Šefral, direktorka Ženskog istraživačkog centra Spelman koledža.

Muškarci se osjećaju ugroženo

U slučaju Harisove, istraživanje sprovedeno u oktobru pokazalo je da samo trećina crnaca misli da je dobra ideja da Bajdenov potpredsjednik bude crnkinja.

“Muškarci svih rasa često se osjete ugroženim kada se žena pojavi u prostoru koji oni smatraju svojim i na njih gledaju kao na nekoga ko ih uznemirava”, kaže istoričarka Pola Gidins.

Ljepota može da bude pomoć ali i teret. Barak Obama je naišao na žestoke kritike kada je govoreći o Harisovoj koja je tada bila državni tužilac Kalifornije rekao da je ona “najzgodniji tužilac u SAD”. A kongresmenka Aleksandria Okasio-Kortez uz intelekt i žestinu, za popularnost može da zahvali i izgledu koji, kaže Gidins, često nervira muškarce.

Za Padmu Lakšmi, autorku i TV producenta, izbor Harisove je ličmo “veoma važan trenutak”. Lakšmi je bila prvi indijski top model 1990ih i na male ekrane je stigla sa serijalom “Glavni kuvar Amerike”. Čim se pojavila, naišla je na protivljenje. Kao da ne možete da budete zgodni i istovremeno elokventni i dobar radnik i sve ostalo, rekla je ona. To, kao da nervira ljude preko puta vas, dodala je Lakšmi.

Sa svime time žene na položaju moraju da nauče da se nose, kaže kongresmenka Pramila Džajpal, prva Azijatkinja u Kongresu. Ili ste previše lijepi ili niste dovoljno lijepi a “oni svoje protivljenje vezuju za vap izgled”. Dodajte tome rasu i etničko i imigrantsko porijeklo i teret je još veći, dodala je ona.

“Uz to je taj konstantan osjećaj da morate da budete bolji jer svi svoje nade i snove ulažu u vas”, rekla je Džajpal.

Nov dan za Ameriku

A između tih snova i nadanja su političke bitke.

Haris i Bajden će morati da vladaju umornom i podijeljenom nacijom, sa djelimično neprijateljskim Kongresom i bivšim potpredsjednikom koji im neće olakšati. Ali, Harisova je odrastajući naučila kako da se kreće različitim kulturnim terenima. A, kao što su žene prije nje naučile, to što ste prvi i konstantno se borite protiv stereotipa kali kičmu i služi kao dobra prirema za borbu koja će uslijediti posle inauguracije.

Na kraju krajeva to što je izabrana da bude “prva” je privilegija. “Veoma smo pronosni. Pronosni na nju. Ne samo zato što je prva Južnoazijatkinja već i zato što je prva crnkinja. To nam je važno. Ponosni smo na sve njene identitete”, rekla je Džajpal.

U svom govoru, Harisova je poručila: “Crnkinje, Azijatkinje, belkinje, Latine, Indijanke koje su utrle put ka ovom trenutku. Žene koje su se borile i žrtvovale toliko toga za jednakost i slobodu i pravdu za sve”.

“Postoji neka radost u tome, i napredak”, rekla je Kamala Haris. “Jer mi imamo moć da izgradimo bolju budućnost… Danas je nov dan za Ameriku”.