Čime Vučić prijeti Kosovu?

Neće biti ni malo prijatno, zaboljeće ih mnogo, mnogo više nego što mogu da zamisle, kazao je Vladimir Đukanović, član Predsjedništva vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), nakon što je lider te partije i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prije dva dana na sjednici Glavnog odbora SNS-a poručio da će, ako do 6. maja ne budu ukinute takse na srpsku robu, biti održana posebna sjednica tog stranačkog tijela, na kojoj će se izaći sa mjerama protiv Prištine.

“Ja čak, evo, možda nešto i znam, ali ne pada mi na pamet da to govorim zato što je to državna strategija i naravno da se to ne otkriva jer bi to bilo i glupo”, kaže Đukanović.

Ako Priština ni poslije šest mjeseci ništa ne čini po pitanju povlačenja taksi na srpsku robu, a niko ih iz međunarodne zajednice nije ubijedio da to moraju da učine, Srbija će morati da primijeni te mjere.

“Prvo, ja se iskreno nadam da neće doći do primjene tih mjera zato što se nadam da će se neko tamo u Prištini urazumiti, da će povući takse i da će prosto shvatiti da je i za njih i za cio region najpametnije da sjednemo i da razgovaramo”, navodi sagovornik RSE.

Vučić je rekao da će oko 6. maja biti pola godine otkako je Priština uvela takse na robu iz Srbije.

“Gotovo šest mjeseci čekamo da oni takse povuku, čekamo da se smiluje međunarodna zajednica, da ih zamoli, to svoje čedo koje su rodili, stvorili, čuvaju, njeguju, da ih zamole – ukinite te takse. Ništa se nije dogodilo”, kazao je Vučić i još jednom rekao da neće prihvatiti nastavak dijaloga sa Prištinom bez prethodnog ukidanja tarifa.

Partija kao Vlada

“U bilo kojoj evropskoj zemlji, pa ako hoćete, i u svijetu, sem u Sjevernoj Koreji i nekim afričkim zemljama, ne može partija, ne može glavni odbor bilo koje partije, da donosi takve ili slične odluke”, komentariše Vučićevu najavu kontramjera Prištini Nenad Bogdanović, poslanik opozicione Socijaldemokratske stranke Srbije i zamjenik predsjednika skupštinskog odbora za Kosovo, koji je u vladi bivšeg premijera Srbije Mirka Cvetkovića (2008 -2012) bio ministar za Kosovo.

Kao neko ko je proevropski orijentisan, ko se bori za demokratiju, vladavinu prava i jake institucije, Bogdanović kaže da ne može da vjeruje da će Glavni odbor SNS donijeti takvu odluku.

“Čisto sumnjam da će tako nešto biti na sjednici Glavnog odbora SNS jer to bi, u stvari, potvrdilo sve ono zbog čega mi kritikujemo Aleksandra Vučića”, kaže Nenad Bogdanović za RSE.

“Ja pretpostavljam da Vlada ima paket mjera već spreman”, smatra, pak, Dušan Janjić, predsjednik Upravnog odbora nevladine organizacije Forum za etničke odnose.

“Najavljivanje da će se to dogoditi poslije Berlina (sastanak koji su inicirali njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron sa predsjednicima i premijerima Srbije i Kosova, kao i drugim regionalnim liderima, 29. aprila) može prije svega biti političko-taktički potez prema spolja upućen, da Vučić iz Berlina treba da se vrati sa nekom konkretnom ponudom. Treba imati u vidu da je on rekao da neće ići ni na kakve razgovore dok se ne ukinu takse. Dakle, ovo jeste poruka organizatorima skupa u Berlinu da bi trebalo barem taj skup, kad se već nije desilo ranije, da rezultira dogovorom o suspenziji taksi”, ocjenjuje Janjić.

Mobilizacija javnosti

Iako primjećuje da u Vučićevoj poruci o kontramjerama ima i elemenata mobilizacije javnosti zbog predstojeće sjednice Skupštine Srbije o Kosovu, Janjić smatra da nije nerealno očekivati da Srbija u nekom trenutku pribjegne nekoj vrsti odgovora na kosovske takse.

“U suprotnom, stvara se politički prostor i utisak da Kosovo može da uradi sve, a da Srbija ne može ništa da odgovori i to je vrlo opasno, ja mislim, prije svega za vlasti u Srbiji, opasno je i za normalizaciju odnosa dvije strane, a naravno da utiče i na diskreditaciju ugleda Zapada – Amerike i Evropske unije – u javnosti Srbije, što Vučiću mora da bude važno jer ja vjerujem da on još nije odustao od ideje o članstvu u Evropskoj uniji. Dakle, ima mnogo razloga, a mislim da je datum biran s obzirom na Berlin i da je on ostavio neki prostor da se iz Berlina pojavi ta takozvana dobra vijest”, naveo je on.

U odgovoru na pitanje šta bi mogle biti konkretne kontramjere Beograda Prištini, Janjić kaže da je Srbija već aktivirala mehanizam CEFTA (Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini u jugoističnoj Evropi, Srbija i druge zemlje regiona postale članice 2006. godine).

Podsjetimo, premijerka Srbije Ana Brnabić još 27. novembra prošle godine, nedjelju dana nakon što je Priština uvela takse od 100 odsto na robu iz Srbije i BIH, obavijestila je građane Srbije da je u ime Vlade, a u skladu sa CEFTA sporazumom, poslala formalni zahtjev Sekretarijatu te institucije za direktne konsultacije u okviru zajedničkog komiteta.

“Oni od sjutra, od primanja zahtjeva, imaju rok od 90 kalendarskih dana da riješe problem koji je Priština napravila direktnim i nedvosmislenim kršenjem sporazuma u direktnim konsultacijama”, objasnila je tada Brnabić novinarima.

Najavila je da će, ukoliko se ne pokrenu zajedničke konsultacije ili ne riješi problem u narednih 90 dana, što je rok predviđen zakonom o CEFTA sporazumu, Srbija, u skladu sa tim sporazumom, pokrenuti postupak pred Arbitražnim sudom.

Rokovi istekli

Taj rok je istekao još 28. februara ove godine, ali nema informacija o tome da li je pokrenut postupak, i ako jeste, šta se u vezi sa tim događa.

Dušan Janjić kaže da bi, kad je riječ o eventualnom odgovoru Beograda Prištini, mogle biti primijenjene i direktne jednostrane kontramjere, kao što je, primjera radi, smanjivanje prometa preko terminala Preševo, a da u arsenalu mogućnosti postoje i drastični koraci kao što je ograničenje ili suspenzija slobode kretanja kroz Srbiju.

Takve eventualne mjere donijele bi negativne efekte i Beogradu jer bi značile odricanje od briselskog dijaloga, što bi bio nov gubitak vremena u procesu evrointegracije Srbije, koja na tom putu već dvije godine praktično stoji u mjestu.