Region

Evropska unija kao Jugoslavija

Evropska unija danas je suočena sa situacijom koja podsjeća na stanje u bivšoj SFRJ uoči njenog raspada i zato bi bilo dobro da se prisjetimo da je najveća odgovornost za krvave ratove na Balkanu iz 90-ih godina, zapravo, na onima koji su odbili bilo kakav razgovor o političkom dogovoru kojim bi se našla alternativa federaciji koja je prestala da funkcioniše, saglasna su danas trojica političara koji su obavljali najviše dužnosti u nekadašnjoj SFRJ.

Nakon skoro tri decenije otkako se ta država raspala ponovo su se okupili u subotu na neobičnom mjestu, podzemnom bunkeru kod hercegovačkog gradića Konjica, i tamo evocirali uspomene na dramatične “godine raspleta” jugoslovenske krize čiji su bili učesnici i svjedoci. Stipe Mesić, Milan Kučan i Raif Dizdarević su prvi put bili u prilici da vide objekat koji je u bivšoj državi tretiran kao najstroža vojna tajna.

Veliki podzemni kompleks projektovan tako da izdrži napad atomskih bombi građen je od 1953 do 1979. Izgradnja je koštala 4,6 milijardi dolara.

U objektu kod Konjica koji danas služi kao prostor za izlaganje umjetničkih instalacija, a turisti ga rado posjećuju da bi vidjeli “Titov bunker”, bio je osiguran ratni smještaj i zaklon za 350 osoba od čega je 50 trebalo da budu najviši zvaničnici bivše države.

Poseban dio bunkera je bio predviđen za Tita što se da primijetiti po tračku luksuza, uključujući i dan danas savršeno očuvane svilene tapete u njegovoj radnoj sobi.

Njegovim odajama su u subotu prošetali Stipe Mesić, viši hrvatski predsjednik koji je bio i član posljednjeg saziva Predsjedništva SFRJ, Raif Dizdarević koji je član jugoslavenskog državnog vrha bio prije njega kao i prvi predsjednik Slovenije i preratni čelnik slovenske organizacije Saveza komunista Milan Kučan. Oni su u Konjic došli su na poziv organizatora “History Festa” da bi učestvovali u panelu o kraju bivše države.

Upravo je Kučan, piše “Jutarnji list”, bio taj koji je upozorio da Evropska unija danas liči na bivšu SFRJ jer ima brojne probleme na koje ne nalazi prave odgovore, a oni su eskalirali kada su zaboravljena načela na kojima je Unija utemeljena – potrebi da se više nikada ne dopusti rat na evropskom kontinentu.

“Mora da se odgovori na pitanje koji su temeljni interesi koji nas okupljaju oko EU. To je pitanje ravnopravnosti i funkcionalnosti. Ne može biti nadglasavanja država, ali o nekim interesima se mora odlučivati većinom”, rekao je Kučan upozoravajući da populisti poput Viktora Orbana, Marine Le Pen i Matea Salvinija zapravo samo rade u interesu Rusije i administracije Donalda Trampa kojima nije u interesu jaka Evropa.

Nekadašnji slovenski predsjednik je ovim riječima zapravo zaključio raspravu pod nazivom “30 godina nakon bunkera” čiji moderator je bio univerzitetski profesor iz Zagreba Dejan Jović koji je konstatovao da pad Berlinskog zida jedino Balkanu nije donio ništa pozitivno.

“1989. godina kao da ovaj prostor uopšte nije dotakla kao druge Evropljane”, konstatovao je Jović, postavljajući sagovornicima pitanje da li oni sebe smatraju odgovornima za sve što se dogodilo krajem 80-ih i početkom 90-ih godina.

“Nije se moglo učiniti više”, tvrdi danas Dizdarević, a s njim je saglasan i Mesić, ali kaže i da on jednostavno nije bio u prilici da ikome nametne svoje mišljenje, iako je odmah po imenovanju za člana Predsjedništva SFRJ upozorio da će biti i poslednji predsjednik tog tijela ako ne dođe do političkog dogovora.

Kučan je rekao da se on osjeća odgovornim, jer nije uspio da uvjeri druge argumentima da je Jugoslaviji došao kraj i da je potrebno dogovoriti se o mirnom razlazu.

“Odgovoran sam i za dvije velike greške koje je napravila Slovenija – za ‘izbrisane državljane’ i za ‘Ljubljansku banku'”, bio je iskren Kučan pojašnjavajući kako su problemi koji su u samostalnoj Sloveniji nastali rezultat ocjene da u bivšoj zajedničkoj državi ništa nije valjalo, a to je pojasnio “iracionalnim naglašavanjem nacionalnog elementa” upozoravajući da je takvo ponašanje uvjek štetno.

Vraćajući se u period od prije trideset godina, Mesić je rekao da je u Predsjedništvo SFRJ otišao sa zadatkom da se postigne dogovor o rješenju krize, međutim, tamo nije naišao na sagovornike.

Podsjetio je na to da je jedan od predloga bio uspostava konfederacije šest država na period od tri do pet godina. Ponovio je svoju raniju tvrdnju da je ključni problem nastao kada su pokojnii hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik Srbije Slobodan Milošević u četiri oka u Karađorđevu dogovorili razgraničenje i to na štetu BiH.

“Tuđman se iz Karađorđeva vratio sav ozaren i rekao da je sve dogovoreno”, rekao je Mesić u Konjicu ponavljajući tvrdnju da je Milošević Tuđmanu nudio banovinske granice iz 1939. kao i Kladušu, Cazin i Bihać za koje je rekao da mu nisu potrebni, jer je to “turska krajina”.

Mesić je rekao i da je Tuđmana tada upozorio da BiH odnosno Alija Izetbegović na to sigurno neće mirno gledati, na šta mu je pokojni hrvatski predsjednik uzvratio kako “Alija nema šta da kaže ako se hrvatske i srpske makaze slože”.

Mesić ipak nema nedoumicu da je koncept velike Srbije bio u pozadini svega što je radio i drugima nudio Milošević:

“Milošević nije želio nikakvu Jugoslaviju. Ni federativnu ni konfederativnu. On je varao svijet. Bio je uvjerljivi prevarant”, kazao je on.

Dizdarević je pak podsjetio da je SFRJ već ključnu 1989. praktično dočekala u haosu sa inflacijom od 350 posto, bez vlade i bez proračuna, a Milošević je kroz svoju “antibirokratsku revoluciju” brutalno smijenio rukovodstvo Crne Gore. U takvom okruženju, potvrdio je Dizdarević, postojala je spremnost u tadašnjem državnom vrhu da se kao krajnjom mjerom posegne za uvođenjem vanrednog stanja.

“Bili smo u mučnom raspoloženju. Pred našim očima se rušila Jugoslavija, a mi smo bili nemoćni”, istakao je on.

Odmah nakon toga Milošević je izvršio pritisak ne bi li smijenio Stipu Šuvara sa mjesta predsednika Centralnog komiteta SKJ, a Dizdarević kaže da je srpski čelnik već tada pokušao da sprovede puč i preuzme i nadzor nad svim bitnim procesima.

Ključni problem, ističe danas Dizdarević, je to što nije bilo hrabrosti da se račun za krizno stanje adresira pravo na Miloševića i spriječi rušenje načela na kojima je jugoslavenska federacija jedino mogla da opstane.

Kučan je rekao da je Slovenija kao braniteljka ustava iz 1974. godine željela da ponudi razuman mehanizam rješavanja sukoba u bivšoj Jugoslaviji, ali u tome nije uspjela, prije svega zbog uloge u državi koju je tada imala JNA koja je željela centralizovanu državu na temelju memoranduma SANU.

Četrnaesti kongres SKJ Kučan i danas vidi kao ključni događaj koji je označio kraj SFRJ, a odaje priznanje tadašnjem čelniku hrvatskih komunista Ivici Račanu jer je podupro odluku Slovenaca o napuštanju tog skupa kojim je Milošević želio da dominira.

“To je bio znak da je došao kraj zemlje koja se zvala SFRJ”, rekao je Kučan.

Rekao je da je Slovenija imala na raspolaganju samo 30 dana da spriječi masovnu vojnu intervenciju protiv njenog osamostaljenja, a donekle joj je pomoglo to što ni vrh JNA nije bio jedinstven jer se, recimo, general Veljko Kadijević kolebao što da uradi.

Komentarišući ulogu Ante Markovića, posljednjeg predsjednika Saveznog izvršnog veća SFRJ, Kučan je rekao su njega i u Sloveniji doživljavali kao dobar izbor, ali je njegovo imenovanje zakasilo godinu ili dvije: “Možda smo ipak pogrešno procijenili da je Marković bio Hrvat iz BiH”.

Kučan tvrdi da je 29. novembra 1990. Tuđmanu i Markoviću predložio koncept mirnog izlaska Slovenije iz SFRJ, a Markoviću je predložio da od međunarodne zajednice zatraži intervenciju kako bi sprečio oružani sukob unutar zemlje. Marković je to 1990. godine odbio uz obrazloženje da mora da se pridržava važećeg ustava države čiji je premijer bio.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Dijaspora
Gost
Dijaspora

Evo zivi svjedoci a ima ih jos i iz srpskog naroda koji istu pricu imaju jednu jedinu istinitu . I sad ce neki kazat nije srbija jedini krivac . Vjerovali da ce sa JNA koja im je bila u ruke sve rjesit lako. E pa nije uspjelo i nema se sta bit zabrinut na sve ono sto se danas desava… Više »

Kapetan
Gost
Kapetan

I tada i sada uniju povezuje samo ekonomski interes i to samo ako to dozvoli zapadni savez ….

Malo kasno
Gost
Malo kasno

Poslije boja kopljem u ledinu…

mojsilović
Gost
mojsilović

“Milošević je kroz svoju “antibirokratsku revoluciju” brutalno smijenio rukovodstvo Crne Gore”

Send this to a friend