Bosna i Hercegovina i Hrvatska jesu i moraju biti prijatelji i stoga moraju kroz dijalog rješavati otvorena pitanja – jedna s drugom, a ne jedna o drugoj, kaže u intervjuu za Radiosarajevo.ba ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i iskusni diplomata, Gordan Grlić Radman, koji se netom vratio se iz dvodnevne, veoma intenzivne posjete zvaničnom Sarajevu i Bosni i Hercegovini.
Sa susreta je, kako je to uobičajeno, upućene “važne poruke”. Koliko će biti od njihove realizacije, pokazat će naredne sedmice i mjeseci.
Razgovarao: Faruk Vele
Ono što jeste dobro i značajno, napokon se inventivnije, pa i otvorenije razgovara – u Sarajevu, ali i Zagrebu.
Dvije države su upućene jedna na drugu. Bosni i Hercegovini, ionako nikada nije nedostajalo neprijatelja, treba joj prijatelja. Mada su i tokom ovog razgovora neka pitanja ostala bez odgovora, poruka da “Bosna i Hercegovina i Hrvatska jesu i moraju biti prijatelji” uliva nadu i optimizam kakav nam treba u ovim teškim trenutcima.
Ministar Radman Grlić za Radiosarajevo.ba govori o tim porukama susreta u BiH, razgovornima sa reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem i kardinalom Puljićem, budućim sastanicima, famoznim “non-paperima”, otvorenim pitanjima dvije zemlje, ali i vakcinama koje će Hrvatska uskoro donirati BiH.
Upravo ste se vratili iz dvodnevne posjete Bosni i Hercegovini, kakve utiske nosite? Sudeći po reakcijama, ovaj vrlo intenzivan posjet je donio neke pozitivne pomake u odnosima naših zemalja. Koji je susret na Vas ostavio najviše utiska?
GRLIĆ RADMAN: Radni posjet Sarajevu i Bosni i Hercegovini prošao je u pozitivnom i ohrabrujućem ozračju, unatoč teškim okolnostima prouzročenim pandemijom koronavirusa. Tijekom svog posjeta održao sam sastanke s cijenjenom kolegicom Turković i članovima najviših državnih institucija, ali koji imaju politički legitimitet kao predstavnici konstitutivnih naroda.
Posebno sam ponosan na susrete s najvišim vjerskim velikodostojnicima – reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem i kardinalom Vinkom Puljićem. Naravno, s velikim zadovoljstvom sam se susreo i s predstavnicima čelništva Napretka kao najznačajnije kulturne institucije Hrvata u BiH. Nema dvojbe kako su Bosna i Hercegovina i Hrvatska gospodarski, kulturno i geografski upućene jedna na drugu. One jesu i moraju biti prijatelji i stoga moraju kroz dijalog rješavati otvorena pitanja – jedna s drugom, a ne jedna o drugoj. I to je poruka koju smo vjerujem poslali tijekom ovog posjeta. Znači, više razgovora, manje nesporazuma.
Izgradnja mostova
Možemo li u tom smislu očekivati više ovakvih susreta?
GRLIĆ RADMAN: Pandemija Covida-19 otežala je globalno putovanja i susrete, ali to nas ne smije sprječavati da ipak češće komuniciramo i štoviše posjećujemo jedni druge. Stoga smo i dogovorili održavanje većeg broja sastanaka na svim razinama vlasti. Uz to, predložio sam i novo održavanje zajedničkih sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine koje bi zasigurno doprinijele intenziviranju, odnosno boljem razvitku odnosa na najvišoj razini. A ovaj moj posjet Sarajevu me dodatno ohrabrio u razmišljanju da ćemo imati prilike susresti se češće i pritom zajedno nadvladati političke i gospodarske izazove s kojima se suočavamo.
Bili ste, kako i sami ističete, i sa predstavnicima vjerskih zajednica, reisu-l-ulemom Kavazovićem i kardinalom Puljićem, koliko vjerski lideri danas, u vremenima oštre retorike, populizma, “velikih riječi”…mogu biti most među ljudima, pa i među liderima?
GRLIĆ RADMAN: Komunikacija između dviju država treba biti intenzivna i otvorena, ali svakako lišena zapaljivih izjava i političkog populizma, jer tako se ne grade mostovi, već potiče razina međusobnog nepovjerenja.
Primjer suradnje Islamske zajednice i Katoličke crkve u BiH kao i njenih poglavara, kardinala Vinka Puljića i reisu-l-uleme, kroz Međureligijsko vijeće Bosne i Hercegovine, mogao bi biti dobar uzor političarima kako održavati komunikaciju i odnose koji priliče njihovoj odgovornosti za razvijanje jednog uključivog društva te suradnje na dobrobit obje države i svih naroda.
Da, tokom Vaše posjete mogle su se čuti zaista lijepe riječi, no jesmo li bliže početku rješavanja nekih otvorenih pitanja dvije zemlje: pitanje Trgovske gore, recimo, granica između BiH i Hrvatske, bh. imovina, ali i pitanja koja RH ima sa BiH? Koliko ste tokom ove posjete imali priliku da se dotaknete istih?
GRLIĆ RADMAN: Postoje otvorena pitanja između naših država od kojih ne bježimo i nismo bježali u svim razgovorima u BiH. O svim otvorenim pitanjima razgovarao sam s ministricom Turković kako bi se što prije riješila na dobrobit naših građana s obje strane granice. Na primjer, razgovarali smo o olakšanju prelaska granica kako bi se omogućio lakši protok i putovanja ljudi. Nadam se da će s razvojem povoljnije epidemiološke situacije to biti moguće i radi rješenja tog problema dogovorili smo uspostavu intenzivne komunikacije s kolegama iz BiH.
Razgovor o svim našim otvorenim pitanjima je važan, ali ne u formi plasiranja poruka preko medija, već bi to najbolje bilo provoditi kroz zajedničke radne skupine i međuresorne formate čiji su članovi relevantni stručnjaci. To je, smatram, posebno važno kako se ta otvorena pitanja ne bi zloupotrebljavala u dnevnopolitičke svrhe i time doprinosilo daljnjoj eskalaciji međusobnih nesporazuma.
Pokazali smo poštovanje
Neslužbeni diplomatski dokument, “non-paper” o Bosni i Hercegovini, koji je inicirala Hrvatska, za Vaša posjeta je dostavljen ministrici vanjskih poslova BiH i zamjenici predsjedavajućeg Vijeća ministara Biseri Turković. Rasprava o njemu je u maju ove godine. Kazali ste ranije da ste dobili pozitivne reakcije više zemalja na ovaj dokument, kakva su Vaša očekivanja, šta bi takva inicijativa trebala donijeti?
GRLIĆ RADMAN: Zadovoljstvo mi je što sam imao priliku predstaviti “non-paper” mojim sugovornicima u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Vijeću ministara i legitimnim političkim predstavnicima triju konstitutivnih naroda u Zajedničkom kolegiju dvaju domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Razmjenom mišljenja s bosanskohercegovačkom stranom otvoreno smo iskomunicirali naš dobronamjerni stav prema BiH koji je itekako vidljiv u tom dokumentu. U tom dokumentu smo, naime, pokazali poštovanje i uvažavanje koje Hrvatska ima prema BiH, njime otvaramo prostor za dublju raspravu o izuzetno bitnim temama na Vijeću za vanjske poslove Europske Unije u svibnju. A sve s ciljem da se poveća pozornost Europske unije prema BiH i njenom putu prema dobivanju statusa zemlje kandidatkinje za članstvo u EU.
U tim našim nastojanjima smo, između ostalog, istaknuli potrebu reforme Izbornog zakona kako bi se uklonile sve postojeće nejednakosti i time relaksirala politička klima i mogućnost svrhovite političke suradnje unutar BiH.
U atmosferi loše komunikacije i posljedično loših odnosa, ima dosta nerazumijevanja, međusobnog nepovjerenja. Svjesni ste da se i pojedini potezi Zagreba u Sarajevu tumače kao pokušaj paternalizma i nametanja, kao što neki potezi Sarajeva u Zagrebu ne nailaze dobar odziv. Da razjasnimo, da li Hrvatska ima paternalističke nakane prema BiH?
GRLIĆ RADMAN:Svjedoci smo da u određenim krugovima postoje oni koji ne žele bliske i prijateljske odnose između Hrvatske i Bosne i Hercegovine te stoga kroz razne konstrukcije pokušavaju hrvatsku pomoć na bosanskohercegovačkom putu u euroatlanske integracije predstaviti kao problematičnu ili neiskrenu.
Bosna i Hercegovina u Hrvatskoj ima iskrenog partnera i zagovaratelja koji želi Bosni i Hercegovini da bude stabilna i funkcionalna država s tri kostitutivna naroda, u kojoj svaki od ta tri naroda mogu izabrati svoje legitimne predstavnike na svim razinama vlasti i koja suvereno ide prema euroatlanskim integracijama.
Stoga smatramo da iduće razdoblje donosi prilike da se u BiH konstruktivno pristupi provedbi provedbi ključnih reformi, a koje će zatim omogućiti ostvarivanje statusa kandidata za članstvo u EU. Unutar tog, pitanje reforme Izbornog zakona prije izbora 2022. godine je od iznimne važnosti za uspostavu funkcionalne i stabilne Bosne i Hercegovine, odnosno puta prema članstvu u Europskoj uniji.
Hrvatski “non-paper”
Govorili smo o “non-paperu” Republike Hrvatske, o jednom drugom “non-paperu” se ovih dana mnogo više govorilo, a to je dokument koji se veže uz Sloveniju i tamošnjeg premijera Janeza Janšu. Budući je dokument dospio i u medije, kako Vi gledate na isti, da li će se o ovome raspravljati u Briselu i kuda uopće ove priče o granicama vode?
GRLIĆ RADMAN: Mi nismo upoznati s tim navodnim „non-paperom“ i ne bismo htjeli o tome špekulirati. Uz to, bilo kakvo moguće prekrajanje granica na ovim prostorima za nas ne dolazi u obzir, odnosno nedvojbeno je suprotno stavovima koje zastupamo.
Pozicija Hrvatske u odnosu na BiH je uvijek bila jasna. Dakle, uvažavamo je onakvom kako je Pariško-daytonski mirovni sporazum i njen Ustav definiraju – kao suverenu državu s dva entiteta i tri konstitutivna jednakopravna naroda.
Zaključno, jedini relevantni “non-paper” na političkoj sceni je onaj nastao na hrvatsku inicijativu, u suradnji s još pet država članica, koji smo transparentno predstavili te koji je nedvojbeno dobro primljen kod kolega ministara EU – pa tako i od slovenskog kolege, što posredno ukazuje i kakav je stav Slovenije.
Ovaj “non-paper” upravo potvrđuje da je Hrvatska bila, te će ostati najveći i najustrajniji zagovornik BiH u svim strukturama EU i u sklopu toga želi da BiH bude jače zastupljena u raspravama unutar brojnih institucija EU.
