Ima li šanse za nove generacije na Balkanu: Mladi u rukama vladajućih elita

Korupcija, loše poslovno i društveno okruženje, nezaposlenost, neefikasnost vladajućih struktura samo su neki od problema s kojima se suočava Jugoistočna Evropa.

U organizaciji Italijanske federacije za bankarstvo, osiguranje i finansije (FeBAF) i MIB škole za menadžment iz Trsta, održan je sedmi po redu Investicioni forum istočne Evrope – Trst 2021. Kompletan forum je fokusiran na Istočnu Evropu i zemlje Zapadnog Balkana.

Za razliku od prethodnih foruma, ovaj forum je otvoren forumom mladih o budućnosti Istočne Evrope fokusirajući se na temu Sljedeća generacija Istočne Evrope: Uloga investicija i finansija. Na ovom forumu su učestvovali eksperti iz regiona, nudeći svoja viđenja na aktuelne teme i pojedina rješenja za izazove sa kojima se regija susreće.

Trenutni izazovi za ekonomski rast zapadne Evrope

Jugoistočna Evropa se suočava sa velikim brojem problema. Zaključak je svih učesnika panela. Među najvećim problemima su korupcija, loše poslovno i društveno okruženje, nezaposlenost, neefikasnost vladajućih struktura i slično.

Prema riječima Ognjena Markovića, eksperta projekta omladinske laboratorije za Zapadni Balkan, najveći izazovi za ekonomski razvoj regiona su: nedostatak poslovnog okruženja i investicija (stranih i domaćih); nedostatak otvaranja novih radnih mjesta i podrške mladim preduzetnicima te malim i srednjim preduzećima; neuključivanje mladih u proces kreiranja politika u pogledu ekonomskog rasta, kao i nedostatak osnaživanja politika zapošljavanja prema ranjivim grupama, osobama sa invaliditetom, mladima, Romima, ženama, itd.

Pored toga, kronizam kao jedan vid korupcije koja nagriza region, zajedno za manjkom ekonomskih sloboda te tržišnim barijerama koje prouzrokuju ogromne zastoje u razmjeni roba između zamalja regiona su takođe identifikovani kao prepreke ekonomskom razvoju ovih zemalja.

Nezaposlenost i odliv mozgova

Bečki institut za međunarodne ekonomske studije navodi da je prosječna stopa nezaposlenosti šest ekonomija Zapadnog Balkana iznosila oko 16 posto u 2018. godini. Ono što je zabrinjavajuće je to da približno petina mladih ljudi nije bila u radnom odnosu, obrazovanju ili obuci u 2018. godini. Isto tako, prema podacima Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) 51 posto mladih je zabrinuto zbog zaposlenja i po završetku škole potrebne su oko dvije godine da mlada osoba dobije prvi posao.

Stoga i ne čudi trend odlaska mladih i stručnih ljudi sa Balkana. Iako se primarno na ovaj problem gleda sa ekonomskog aspekta, postoje i drugi razlozi za ovakav trend koji sve više dolaze do izražaja. Javno zdravstvo, način na koji funkcioniše javna administracija, kao i loše prognoze za budući razvoj regiona takođe doprinose ovakvom negativnom trendu, smatra Mihailo Gajić, programski direktor Ekonomske istraživačke jedinice Libek iz Beograda.

On dalje naglašava da je sve je više profesionalaca koji se odlučuju na ovakav potez. Iako IT stručnjaci veoma dobro zarađuju u zemljama regiona, oni odlaze jer je ovaj sektor “neregulisan ili ne postoji zdravo okruženje za rad”, istakao je Gajić.

Prema tome, suzbijanje odljeva mozgova nije lak zadatak. Odluka mladih da ostanu u regiji treba da nas motiviše i “treba da nastavimo raditi na tome da ostanak u regionu postane atraktivnija opcija – stoga je saradnja među mladima iz regije presudna”, ističe Marković.

Tome u prilog idu i podaci koji ukazuju na to da 61 posto mladih u dobi od 18 do 24 godine slaže se da je ono što okuplja građane Zapadnog Balkana važnije od onoga što ih razdvaja. Ipak, politike su te koje sprečavaju bolju saradnju između zemalja regiona. Drugim riječima, volja među mladima i uopšteno ljudima regiona za saradnju postoji, ali su toj saradnji uglavnom prepreka politike vladajućih elita.

Ovo ukazuje na nedostatak vizija razvoja jer trenutne vlade su prvenstveno usmjerene na ostanak na vlasti i na pobjedu na sljedećim izborima. Stoga je njihova vizija kratkoročna i nema dugoročnih inicijativa. Tokom godina tranzicije, umjesto inkluzivnih institucija, dobili smo ekstraktivne institucije. Ogroman vladin aparatus u kombinaciji s ekstraktivnim institucijama dobitna je formula za katastrofu i neuspjeh. Vladina opterećenja rastu s godinama, dok populacija i radno sposobno stanovništvo opadaju. Dakle, rezultat je smanjenje vladinog prihoda koji se uglavnom nadoknađuje povećanjem poreza. Pitanje je koliko dugo će se moći održati ovakav pristup? Potrebno je uvesti radikalne promjene kako bi se situacija popravila, jedan je od zaključaka panela.

EU integracija Zapadnog Balkana

Da li će se proces EU integracije ubrzati nakon COVID-19 pandemije, teško je reći. Ono što je sigurno jeste da će taj proces biti daleko izazovniji. Podrška integracijama je evidentna, kao i spremnost na saradnju naroda koji žive u regionu.

Bilo kako bilo, ne smijemo zaboraviti da su EU integracije “dvosmjerna ulica”, uključujući EU sa jedne i zemlje Zapadnog Balkana sa druge strane. Postoji djelimična doza otpora daljem proširenju EU kod određenih članica Unije, a sa druge strane kod pojedinih zemalja zapadnog Balkana vrlo malo se čini na tom putu.

Potrebno je da se “svi fokusiramo na suštinu, tj. donošenje EU standarda u regiju i prenošenja pozitivnih praksi iz drugih zemalja jer je i sam integracijski proces vrlo koristan, čak i u ovim teškim vremenima”, dodao je Marković.

Trenutno imamo situaciju da se “vlade u regionu pretvaraju kako žele da se reformišu i da se istovremeno EU pretvara kako im vjeruje… zato nemamo nikakve značajne pomake u reformama, izuzev možda Sjeverne Makedonije”, smatra Gajić.

Uloga finansijskog sektora i digitalizacije

Vlade regiona su pokrenule nekoliko inicijativa kojima su željeli pomoći svoje ekonomije i u tome su učestvovale i finansijske institucije. Pandemija je takođe stavila u fokus proces digitalizacije koji može doprinijeti razvoju ekonomija i općem progresu društva.

Međutim, kao i sa svim drugim inicijativama, nedostaje aktivnija uloga i podrška državnih institucija. Bez ove podrške teško da će doći do veće digitalizacije i unapređenja finansijskih usluga koje su ograničene na lokalna tržišta uglavnom zbog nepostojanja adekvatnih pravnih regulativa.

Istovremeno, finansijska industrija prolazi kroz jednu fazu evolucije. Pandemija je dovela do porasta online prodaje i vodi nas ka bezgotovinskom društvu. Kompanije su preko noći bile prisiljene da se prilagode “novom normalnom” i u ovome prednjače mladi.

Uloga mladih u zdravijem, zelenijem, digitalnijem i inkluzivnijem društvu

Mladi bi trebali da budu dio radnog tima koji će raditi na inovativnim rješenjima jer su upravo mladi ti koji su razvili veliki broj rješenja tokom ove pandemije a koja su olakšala naš svakodnevni rad i život. Oni ne samo da trebaju raditi na kreiranju politika, nego trebaju biti i oni koji će te politike implementirati i istovremeno oni koji će ih ocjenjivati i revidirati.

Mnogo je mladih ljudi koji su studirali vani i koji sa sobom donose prakse iz drugih zemalja i koji kao takvi mogu doprinijeti zdravijem razvoju društva. Potrebno je, takođe, unaprijediti kooperaciju za dijasporom jer njihov doprinos može doprinijeti razvoju ekoloških, odgovornijih i inkluzivnijih projekata, navodi Radisav Purić, mlađi analitičar za odnose s investitorima iz Georgesona.

Istovremeno, regionalna saradnja ne samo da može doprinijeti razvoju privatnog sektora, tvrdi Slobodan Franeta, viši savjetnik u kompaniji Four Phi i predsjednik Globalne komunikacijske mreže iz Budve, nego i mladih ljudi uopšteno.

Ipak, ključni faktor za aktivniju ulogu mladih u razvoju zdravog, ekološkog, digitalnog i inkluzivnog društva leži u rukama vladajućih elita. Ideja i projekata ne nedostaje. Vjerovatno bi bilo više i investitora i donatora za ovakve ideje i projekte, ali na putu implementacije istih stoje netransparentnost i neodgovornost vlasti, nedostatak vladavine zakona i kompleksnost poslovanja u ovim sredinama.

Na kraju, ono što zabrinjava jeste činjenica da mlade generacije Zapadnog Balkana polako gube nadu u bolje sutra. Veliki dio mladih ne vidi napredak u svojim zemljama u narednih desetak godina. Ovome doprinosi politička nestabilnost u ovim zemljama i ovaj problem treba da bude adresiran prije nego što bude kasno za čitav region.