Odlazeći visoki predstavnik Valentin Incko očekuje od Kristijana Šmita da unese svež vetar u BiH. Za Zakon o zabrani negiranja genocida Incko je, kako kaže, široku diplomatsku podršku dobio tek nakon njegovog nametanja.
DW: Gospodine Incko, Vi odlazite sa funkcije visokog predstavnika koju ste obavljali od 2009. godine. Osam dana pred istek Vašeg mandata donijeli ste u sopstvenoj režiji Zakon o zabrani negiranja genocida. Kako ste se odlučili da nametnete taj Zakon, s obzirom na to da pred njegovo donošenje niste imali široku diplomatsku podršku?
Valentin Incko: Pitao sam za savjet mnoge predstavnike civilnog društva, npr. bivšu ministarku u vladi Salcburga Doraju Eberle, koja je BiH i Srebrenicu posjetila 150 puta i tamo izgradila školu, a u regionu podigla preko 1.000 kuća, pitao sam svog pastora, jevrejsku zajednicu, moju familiju. Svi su mi dali isti odgovor i rekli da odlučim po svojoj savjesti. Odluku sam donio na dan smrti moje majke 23. jula. Za života mi je rekla: ’Odluči po savjesti i ne nanosi nam sramotu’.
Pred odluku sam posjetio i 8.000 grobova u Srebrenici-Potočarima i, što mi je posebno važno, grob Hatidže Mehmedović. I ona je, kao moja majka, umrla prije tri godine, 22. jula. Stalno je govorila o Potočarima kao mjestu pomirenja i oprosta. Uvijek je isticala da tamo mogu da dođu Srbi – u grupama ili pojedinci, da pronađu oprost. Ona je živjela sa srpskim komšijom kojem je pomagala, jer je bio fizički hendikepiran. Tako da je moja odluka da donesem Zakon predstavljala logičan sled. Podrška je dolazila iz tih, a manje iz diplomatskih krugova. Ali, da budem fer, moram da kažem da sam, nakon stavljanja potpisa na Zakon, dobio podršku svih ambasadora.
Da li je, kako tvrde neki u BiH, Zakon o zabrani negiranja genocida zakon protiv Srba?
Valentin Incko: To je koještarija. To nije zakon protiv Srba. Nema kolektivne krivice. Postoji samo pojedinačna krivica, a te pojedinačne počinioce identifikovali su međunarodni sudovi. Niko nije rekao da je srpski ili hrvatski narod loš, ali postoje pojedinačni počinioci, kao Karadžić i Mladić. Oni su osuđeni, ali ne i srpski narod. Ako se Srbima objasni da nema kolektivne krivice ni loših naroda, mislim da će oni prihvatiti novi Krivični zakon.
Kakva je dalja sudbina Zakona?
Valentin Incko: Već postoje pozitivne promjene. Grafiti Ratka Mladića u Foči, veličine dva metra, su uklonjeni. Postoje dobre vijesti i iz Beograda i Banjaluke. Mislim da će sada, nakon odluke, najprije doći do povećanja broja grafita kojima se veličaju ratni zločinci, ali da će se to vremenom smiriti.
Šta mislite, kako će novi šef OHR Kristijan Šmit izaći na kraj sa otporom koji dolazi od Milorada Dodika, kako u pogledu sprovođenja Zakona o zabrani negiranja genocida, tako i u pogledu nepriznavanja legitimnosti izbora Šmita na funkciju visokog predstavnika?
Mislim da će Dodik doći na sjednicu na koju je pozvao Kristijan Šmit. Šmit će poštovati Dodika, ali će od Dodika tražiti da i on poštuje njega. Na toj osnovi sigurno će uslijediti dobri razgovori. Poručio bih Šmitu da nastupa robusno i da bude siguran u sebe, kaže jasno šta misli i da, što je veoma važno za BiH, postavlja rokove. Ne može biti da BiH za sprovođenje presude Sejdić-Finci bude potrebno još 12 godina. To mora da ide brže. Jer, ako to ne bude išlo brzo, ljudi će otići i napustiti zemlju. Onda ćemo imati lijepu, ali praznu BiH. To moramo da spriječimo. Od BiH moramo da napravimo atraktivnu zemlju, da bi se jedan dio Bosanaca i Hercegovaca vratio.
Šta očekujete od novog visokog predstavnika?
Valentin Incko: Očekujem da unese svjež vjetar, svježe ideje u BiH. On je proveo 30 godina u njemačkom parlamentu. Zna kako se zakoni formulišu i kako se usvajaju u parlamentu. Uvijek je važno imati nove ideje i nove ljude. Ja sam mu i sam omogućio dobar početak. On više neće morati da se bavi pitanjem donošenja Zakona uperenog protiv glorifikacije ratnih zločinaca. Šmit će imati svoju sopstvenu agendu. Imaće i moju podršku, ukoliko je želi. Mojih 12 godina iskustva stoje mu na raspolaganju. Ali Šmit će ići svojim putem i imaće iza sebe Njemačku. Radujem se što će imati i podršku američke administracije i to su novi momenti.
Šta Vam leži na srcu, šta mislite da bi novi visoki predstavnik neizostavno trebalo da uradi?
Valentin Incko: Imam spisak od 20 tački, odnosno tema, koje bih mu stavio na srce, ali najvažnija je pravna država. To pokriva mnoga područja, kao što su raspisivanje javnih konkursa, popunjavanje radnih mjesta, falsifikovanje diploma, itd. Kada jednom postavi na noge pravnu državu, a vjerujem da je to za dvije godine moguće, kada bude imao dobre državne tužioce i sudije, onda se ta zemlja, u veoma kratkom vremenu, više neće moći prepoznati.
Kakva je, po Vašem mišljenju, dalja sudbina BiH?
Valentin Incko: Vjerujem da će za deset do petnaest godina BiH biti u NATO, ali i u EU. Put do tamo će biti trnovit, ali postoji samo taj cilj, samoproklamovani cilj Bosanaca i Hercegovaca, koji je zacrtan i u zakonu, a to je članstvo u NATO i članstvo u EU. Ovo poslednje podržava 80 odsto stanovnika. Naravno da za to moraju da budu ispunjeni određeni uslovi. Ubijeđen sam da će na sledećim izborima na vlast doći mlađi ljudi i da će oni odlučno krenuti tim putem.
