Region

Kapčan: Prepreka promjeni granica je u Prištini, a ne u Berlinu

Ideja razmjene teritorija ili promjene granica je moralno problematičan, ako ne i uvrjedljiv prijedlog, ali bi ukoliko dobije podršku svih, na Kosovu i u Srbiji, regionu mogao donijeti finalizovanje granica nakon raspada Jugoslavije, smatra stručnjak američkog Savjeta za spoljne poslove i profesor Džordžtaun Univerziteta Čarls Kapčan.

Nedavno je u tekstu za The New York Times Kapčan saopštio da bi EU i SAD trebalo da podrže ovu ideju. U intervju za RSE, Kapčan objašnjava argumente za podršku, kako je sam rekao, “u suštini miroljubivoj formi etničkog čišćenja”, te zašto smatra da je ključ da predsjednici Srbije i Kosova, Aleksandar Vučić i Hašim Tači, a naročito Tači, dobiju konsezus za ovu ideju kod kuće, te zbog čega vjeruje da je protivljenje Berlina od manjeg značaja.

“Ja nijesam neko ko vjeruje da je razmjena teritorije nešto što treba da pozdravimo, u smislu da ukazuje na poraz principa pluralizma, etničke tolerancije i multkulturalizma. I na neki način ono što ja sugerišem je da se potčinimo činjenici da situacija sa Kosovom i Srbijom ostaje neriješena, i to zato što vlada Srbije odbija da prizna Kosovo i nastavlja da suštinski drži pod kontrolom sjever Kosova, ostavljajući taj dio teritorije bez interesa da pripada (Kosovu). Stoga je moje gledište da je u interesu stvaranja konačnog rješenja, i u službi toga da se Srbija ubijedi da prizna Kosovo, razmjena teritorije, ukoliko to ima podršku i u Srbiji i na Kosovu, ne samo između Tačija i Vučića, već i između dva parlamenta i javnosti, prijedlog sa kojim treba ići naprijed na način što će se pokušati finalizovati granice i politika na Balkanu, kao posljedica raspada Jugoslavije”, rekao je Kapčan.

Misli da je prijedlog moralno problematičan, ako ne i uvrjedljiv.

“I prihvatanje premještanja populacije i prihvatanje činjenice da Srbi, mnogi od njih, ne žele da žive sa Albancima i ‘vice versa’ (obratno) tužno i uznemiravajuće priznanje i pokora. Ali vjerujem da na jednoj tački neko mora da prihvati pragmatizam iznad principa i ja takođe mislim da smo do određene mjere već otišli tim putem. Osamostaljivanje samog Kosova od Srbije je bilo priznanje potrebe za crtanjem novih granica po etničkoj liniji. I mislim da razmjena teritorije koja bi podrazumijevala da se sjever Kosova pridruži Srbiji, a jedan dio doline Preševa Kosovu, nije fundamentalno drugačije od nezavisnosti samog Kosova”, dodaje on.

Očigledno je, ističe, da ne postoji konsenzus unutar atlantske zajednice o pitanju promjene granica.

“Smatram da izbor novih lidera Evropske unije u Komisiji, neće značajnije uticati na to da li će pojedinici podržati razmjenu teritorija. Oni će biti određeni drugim stvarima. Tako da trenutno smatram da je lopta na terenu Vučiča i Tačija. Oni moraju da vide mogu li naći konsenzus, mogu li izgraditi unutrašnji konsenzus. Ako uspiju onda će lopta biti na terenu SAD i EU da odluče da li će ih podržati”, naveo stručnjak američkog Savjeta za spoljne poslove, naglasivši da najznačajnija prepreka nije ni EU niti njemačka kancelarka Angela Merkel, već to da li Tači može sakupiti dovoljnu podršku kod kuće.

“I stoga, kada gledam u naredne sedmice i mjesece, ja ne mislim da je glavna prepreka prijedloga o razmjeni teritorija u Berlinu, već mislim da je vjerovatno u Prištini, i stoga je to mjesto na koje treba da fokusiramo našu pažnju. Ali mislim da bi, ukoliko bude pozitivnih signala iz Vašingtona i Brisela, to pomoglo u građenju podrške za ovaj sporazum i u Srbiji i na Kosovu. To će učiniti izvjesnijim da će Tači naći neophodan politički momentum za to”, rekao je Kapčan.

Prema njegovim riječima, mogućnost da ovaj prijedlog uzrokuje otvaranje nove “Pandorine kutije” ili apetita za novo crtanje granica, naročito kada je riječ o BiH, Makedoniji, Albaniji, je realna.

“Ja ne mislim da su te vrste briga trivijalne ili bez osnova. Ja mislim da su one realna mogućnost, djelimično zato što u Republici Srpskoj mi već vidimo da se (Milorad) Dodik kreće prema nazavisnosti. U Makedoniji vidimo situaciju u kojoj odnosi između većinske slovenske populacije i albanske manjine ostaju problematični. I stoga je razumljivo da bi razmjena teritorija ohrabrila etničke tenzije u drugim dijelovima Balkana. Ali mislim da generalno, situacija u bilo kojem konkretnom scenariju, bilo da je riječ o Makedoniji, ili Bosni, ili Srbiji ili Hrvatskoj zavisi mnogo više od lokalnih događaja i trendova unutar tih država, a manje od toga šta se dešava u drugim dijelovima Balkana”, naglašava Kapčan.

Ističe i da su Rusi dobri u manipulisanju situacijom.

“Rusi su dobri u ubacivanju u socijalne mreže. Trenutno pokušavaju da blokiraju Makedoniju na putu priključivanja NATO-u.
Moja najbolja pretpostavka je da znamo gdje će se ova priča završiti, a to je uključivanje cijelog Balkanskog poluostrva u NATO i EU. Za mene je to pitanje kada i kako će se to dogoditi, ne i da li će se dogoditi. Ako pogledate EU koja je rekla Srbiji i Kosovu ‘vaša perspektiva priključivanja Uniji zavisi od normalizacije‘ onda, ako postoji dostupan plan za normalizaciju, treba ga pažljivo pogledati. Tako da je mislim da će na kraju dana Rusiji biti zatvorena vrata u regionu, zato što će regija završiti usidrena u atlanskoj zajednici, ali je sada pitanje kako ćemo stići tamo”, zaključuje Kapčan.

Send this to a friend