Region

Ko je za, a ko protiv Vojske Kosova?

Ilustracija

Transformacija Bezbjednosnih snaga Kosova (BSK) u Oružane snage putem zakonskih izmjena ponovo je aktuelizovana.

Prvi put je to uradio početkom 2017. godine predsjednik Kosova Hašim Tači, kada je Skupštini proslijedio zakon o transformaciji tih snaga u vojsku.

Taj potez je, međutim, naišao na oštre kritike međunarodne zajednice, prije svega SAD-a i NATO-a, s obzirom da se formiranje vojske može obezbijediti samo ustavnim promjenama. Za ustavne promjene, pak, potrebna je podrška srpskih poslanika, koja ne postoji zbog njihovog protivljenja formiranju Vojske Kosova.

Tači je tada, nakon pritiska međunarodne zajednice, odustao od ideje da se vojska formira zakonskim izmjenama i obećao da će razgovarati sa srpskim predstavnicima kako bi ih  ubijedili da podrže ustavne izmjene po tom pitanju. Do toga još uvijek nije došlo.

Tako je vlada Ramuša Haradinaja sada odlučila da se vrati planu da se transformacija desi zakonskim putem, te je usvojila tri zakona koji se tiču tranzicije Bezbjednosnih snaga u Oružane. Kako je rečeno, kada se stvore uslovi desiće se i ustavne izmjene, radi promjene imena tih snaga.

To pitanje sada prelazi na Skupštinu Kosova i o tome treba da se izjasne poslanici nakon što predsjedništvo Skupštine bude uvrstilo to pitanje u dnevni red. Kako bi zakoni bili izglasani, potreban je 61 glas. Sve vladajuće partije, osim Srpske liste, podržale su ovu inicijativu na sjednici vlade. Iz Srpske liste su za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekli da neće podržati formiranje Vojske.

Predsjednik Skupštine Kadri Veselji izjavio je za kosovsku televiziju KTV u četvrtak uveče da je podržao ovo i da očekuje da će transformacija da se desi u toku ove godine.

Poslanik Redžep Seljimi iz opozicionog pokreta Samoopredjeljenje, inače član Odbora za unutrašnja pitanja, bezbjednost i nadgledanje Bezbjednosnih snaga Kosova, kazao je da će biti podržane ustavne promjene koje će Bezbjednosne snage transformisati u Vojsku Kosova, ali i zakonske izmjene koje će unaprijediti misiju ovih snaga.

“Dok su Bezbjednosne snage Kosova ustavna kategorija, onda promjena imena i njihove misije definisane Ustavom može da se desi samo putem Ustava. Međutim, postoje mogućnosti i prostor da se to desi i izmjenama postojećih zakona”, kazao je Redžepi.

Kosovski analitičar Ramuš Tahiri u izjavi za RSE kaže da je procedura po pitanju formiranja vojske jasna i da se to može provesti samo ustavnim izmjenama.

“Zakon ne može da reguliše pitanja koja su predviđena Ustavom Kosova. Dakle, Bezbjednosne snage ne mogu postati vojska samo menjanjem njihovih nadležnosti i strukture. Sa formalne strane, iako to izgleda da je moguće jer se radi samo o dopuni zakona, to ustvari ulazi u srž zakona i same strukture Bezbjednosnih snaga. Nijesu vojska, niti mogu biti vojska po ovoj proceduri i mislim da će Ustavni sud, na bilo koji zahtjev, vratiti nazad ovaj zakon”, kaže Tahiri.

On dodaje da je formiranje Vojske Kosova političko obećanje svih partija, ali, naglašava da nema kratkog ili zaobilaznog puta da te snage postanu Vojska Kosova.

“Procedura je vrlo jasna. Svaka država ima vojsku shodno bezbjednosnoj arhitekturi regije i shodno saradnji s NATO snagama. Međutim, na Kosovu se Ustav mijenja dvotrećinskom većinom, odnosno i većinom manjinskih poslanika. Dakle, bez dogovora sa partijom koja predstavlja Srbe i ostale manjinske zajednice ne može se izglasavanjem zakona uticati na Ustav Kosova, a da Ustav Kosova ostane kako jeste”, objasnio je Tahiri.

Posljednju riječ ima predsjednik Kosova Hašim Tači, koji potpisuje zakon, a koji se trenutno protivi transformaciji Oružanih snaga putem zakona, navodeći da je najprije potrebna saglasnost i koordinacija sa SAD-om i NATO-om. On je u četvrtak rekao da se vrijeme do usvajanja ovih zakona treba iskoristiti da se skeptici ubijede u ovaj proces, te dodao da vjeruje da će se ovo pitanje riješiti u koordinaciji sa SAD-om i NATO-om.

Premijer Haradinaj je rekao da je transformacija potrebna zbog unutrašnje konsolidacije države, te obećao da će svaki korak biti koordiniran sa NATO-om, a posebno sa SAD-om.

Iz NATO-a su, na upit Radija Slobodna Evropa da prokomentarišu odluku Vlade Kosova o transformaciji Bezbjednosnih snaga putem zakona, a ne izmjena Ustava, naveli da je pozicija NATO-a jasna – to je pitanje za kosovske vlasti. Ukoliko mandat BSK bude evoluirao, Sjevernoatlanski savez će razmotriti nivo angažovanja NATO-a na Kosovu, poručeno je.

“Svaka promjena u strukturi, mandatu i misiji Bezbjednosnih snaga Kosova će morati da se rješava u skladu sa Ustavom Kosova i zahtijevaće ustavne amandmane” navedeno je pisanom odgovoru NATO zvaničnika na upit RSE.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Prištini saopštila je da nije bila konsultovana o vremenu objave odluke Vlade Kosova o usvajanju zakonodavstva za tranziciju Bezbjednosnih snaga Kosova u Oružane snage. U odgovoru za RSE, Američka Ambasada dodaje da će analizirati nacrte zakona kako bi se razumjeli njihova svrha i efekat.

Send this to a friend