Zoran Milanović se na velika vratio u politiku. Bivši premijer Hrvatske poslije izbornog debakla 2016. godine, povukao sa se čela SDP-a i za kratko se potpuno povukao iz politike. Juče je prilično ubjedljivo pobijedio dosadašnju predjsednicu Kolindu Grabar Kitarović.

<<<Pobjeda Milanovića udarac hrvatskoj desnici<<<

Iako nije novo lice, mediji u Hrvatskoj naveliko objavljuju tekstove u kojima se čitaoci upoznaju sa detaljima iz života novog predsjednika.

Rođen je 1966. godine u Zagrebu. Večernji list podsjeća da je njegov djeda Ante bio poznati partizan i komunista, a otac Stipe je bio partijski funkcioner koji “nije mogao da dobije visoke dužnosti na republičkom nivou zato što je bio dobar sa Mikom Tripalom i prijatelj sa braćom Veselica”.

Stipe Milanović se devedesetih učlanio u HDZ i u nekim tekstovima branio Franju Tuđmana od napada iz opozicije i od sindikata. Priča se kako ga je baka bez znanja njegovih roditelja odnijela na krštenje u crkvu Svetog Petra i Pavla. Kršteno ime mi je Marijan. Gina Đurđica Milanović, majka Zorana Milanovića, bila je nastavnica engleskog i njemačkog jezika. Zoran je odrastao u kraju u kom su živjeli JNA oficiri. Kao dječak je dobio nadimak Basta, koji ga je pratio sve do fakulteta.

Osnovnu školu upisao je 1973. Večernji list piše da je “bio odličan učenik, ali temperamentan”. Navodno je kada je izabran za predsjednika razreda potukao sa jednim dječakom.

“Odličan početak, Milanoviću”, ironično mu je po ovoj priči dobacila nastavnica.

Navodno se često tukao sa dječacima u kraju i bježao sa časova. Igrao je fudbal, košarku, a i boksovao je pomalo. Srednju školu upisao je 1981. i to u Centru za upravu i pravosuđe. Večernji piše da ga se drugovi iz srednje sjećaju “kao elokventnog i inteligentnog dečka koji nije štrebao i koji se izjašnjavao kao ljevičar”.

Pravni fakultet upisao je 1985. godine, a potom je otišao u JNA na odsluženje vojnog roka. U aprilu 1990. Milanović je, zajedno s kolegom Sinišom Petrovićem i koleginicama Tamarom Čapetom i Dubravkom Bojić, postigao velik uspjeh na takmičenju iz međunarodnog prava u Hagu i zaslužio Rektorovu nagradu. Početkom devedesetih, kada je došlo višestranačje Milanović se nije učlanio u SDP. Dobio je mjesto pripravnika u Trgovačkom sudu u Zagrebu. Ubrzo je prešao u Ministarstvo spoljnih poslova. Otišao je 1994. godine je kao pripadnik OEBS-a otišao u Nagorno Karabah. Dvije godine kasnije je imenovan za savjetnika u hrvatskoj misiji pri NATO-u i EU u Briselu gdje je radio četiri godine.

Krajem 1999. godine vraća se u Zagreb, i tek te godine postaje član SDP-a. Nakon što je SDP izgubio izbore 2003, Milanovića sada pokojni Ivica Račan zove da se angažuje ozbiljnije u radu stranke, zbog čega Milanović napušta ministarstvo. Do 2006. obavljao je “razne periferne dužnosti”, a onda ga je Račan imenovao za koordinatora medijskih aktivnosti. Brzo je sklonjen sa tog mjesta.

Račan u aprilu 2007. godine odlazi sa čela stranke zbog bolesti, a Glavni odbor odlučuje da se održi vanredna izborna konvencija SDP-a. Milanović je objavio kandidaturu uz podršku Račanovog sina Ivana. Večernji list navodi da mu je pobjedu osigurao Igor Dragovan, koji poznaje tehnologiju unutarstranačkih izbora i koji je udvostručio broj delegata za izbornu konvenciju

Milanović je vodio stranku 2007. godine na parlamentarnim izborima, ali Sanaderov HDZ je bio mnogo jači.

Na vlast dolazi 2011. godine poslije izbora kada je pobijedila čuvena Kukuriku koalicija. Na sljedećim izborima 2015. SDP loše prolazi, a formira se vlada Tihomira Oreškovića koja je trajala godinu dana. Sljedeće godine SDP je još lošije prošao, pa se Milanović povukao sa mjesta predsjednika SDP-a. Nakon ostavke osnovao je konslating agenciju EuroAlba Advisory, a prvi ozbiljan posao dobio je 2017. od albanskog premijera Edija Rame.

Sanja Musić Milanović

Hrvatska je dobila novog predsjednika, ali i prvu damu.

Zoran Milanović pobijedio je u drugom krugu predsjedničkih izbora osvojivši 1.034.389 glasova, 105.000 više od protivkandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović.

U izborni štab je stigao u pratnji svoje supruge Sanje Musić Milanović.

Rođena Zagrepčanka hercegovačkog porijekla već je u trećem razredu gimnazije maturirala, potom uzela pauzu i otputovala u Australiju.

Titulu magistrice medicinskih nauka stekla je 1999. godine na Université Libre de Bruxelles, dok je njen suprug ondje bio na službi. Učila je epidemiologiju, javno zdravstvo i biostatistiku, piše Tportal.hr.

Doktorirala je jedanaest godina kasnije u Zagrebu na temu debljine odraslih u Hrvatskoj, tako što se mjesecima dizala u četiri sata ujutro, prije posla, i pisala doktorat dok su djeca spavala.

Radila je kao epidemiološkinja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a od 2011. je na Katedri za medicinsku statistiku, epidemiologiju i medicinsku informatiku na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Zoran Milanović i Sanja Musić upoznali su se 1991. godine, i to on kao tek diplomirani pravnik, ona kao studentkinja medicine.

Vjenčali su se tri godine kasnije te dobili dva sina, Ante Jakova, koji danas ima 21 godinu i student je četvrte godine prava na Univerzitetu Groningen u istoimenom nizozemskom gradu, i Marka, koji ima 15 godina i učenik je prvog razreda Klasične gimnazije u Zagrebu.