Region

Ovo su ključne greške u liječenju Vladimira Matijanića

Vladimir Matijanić (Foto: N1)

Prerana smrt Indexovog novinara Vladimira Matijanića, u 51. godini života, koji je bolovao od nekoliko hroničnih autoimunih bolesti i akutnog covida-19, podstakla je brojne njegove kolege da ispitaju koliko je za tragičan ishod zaslužna loša reakcija hrvatskog zdravstvenog sistema.

Matijanić je tvrdio da su mu ljekari savjetovali da se ne vakciniše jer je imao više autoimunih bolesti, prije svega Sjogrenov sindrom i sumnju na sarkoidozu te dermatopolimiozitis, hipergamaglobulinemiju i abnormalnosti disajnih puteva, među kojima i intersticijsku bolest pluća, stanje kojem su sarkoidoza i Sjogrenova bolest među najčešćim uzrocima.

To je suprotno naučnim zaključcima jer su ispitivanja pokazala da osobe s autoimunim bolestima uglavnom dobro podnose vakcine.

Čak i da je neko u sistemu prepoznao da je njegovo stanje stvarno takvo da mu se ne preporučuje vakcinacija, trebao je Matijanića o tome zvanično i pismeno upoznati i potom s posebnom pažnjom pratiti, te eventualno preporuke ažurirati u skladu s novim spoznajama i s promjenama u Matijanićevom stanju.

Suprotno tome, pokazalo se da Matijanića, koji je završio srednju medicinsku školu i nije bio antivakser, sistem u tom pogledu jednostavno nije adekvatno “vodio”.

Matijanića su s njegovim dijagnozama trebali da zadrže u bolnici

Matijanićeva partnerka Andrea Topić kaže da ga je još 2.8. dovezla na Hitno odjeljenje s namjerom da ga tamo zadrže. Nameće se pitanje zašto to nijesu učinili kada su znali koje sve bolesti ima, nego su ga samo pustili kući. Topić smatra kako je moguće da se Matijaniću covid-19 razvio i prije 2.8. jer mu je antigenski kućni test već toga jutra pokazivao da je pozitivan, a on se još par dana ranije žalio imunologinji na slabost i malaksalost.

Ljekrar je njegov slučaj trebalo da shvati ozbiljnije

Kako je Index izvijestio, snimke Matijanićevih poziva medicinskim radnicima pokazuju da niko od njih nije dovoljno ozbiljno shvatio njegovu situaciju.

Među ostalim, dežurni ljekar KBC-a morao je ozbiljno da reaguje na činjenicu da mu je Matijanić rekao da nije vakcinisan, te da ima autoimune bolesti. Prije svega trebalo je da se podrobnije raspita o njegovim autoimunim bolestima jer pacijenti koji od njih boluju spadaju u rizičnu grupu kada je u pitanju covid-19. Insistiranje na tome da “Matijanić nije imunokompromitovan” jer je samo dan prije započeo terapiju kortikosteroidima posljedica je brkanja pojmova “imunokompromitacije” i “imunosupresije”.

Problematično davanje kortikosteroida

Zbog autoimune bolesti Matijanić je pio kortikosteroid Dekortin, ali tek kratko vrijeme. Dežurni ljekar KBC-a Split, kojeg je nazvao, znao je za to, ali nije reagovao, samo je konstatiovao da ne može biti imunokompromitovan budući da ga je tako kratko pio. Kako smo već naveli, to je bilo pogrešno jer Matijanić možda nije bio imunosuprimiran budući da nije pio terapiju koja smanjuje imunološku reakciju kod ljudi s autoimunim bolestima, ali bio je imunokompromitovan zbog svojih podležućih bolesti.

Kada je Hitna pomoć konačno došla prvi put, Matijanićeva partnerka Andrea Topić upitala je tim može li mu biti loše od Dekortina, na šta je dobila odgovor da ne može, da mu nije loše od toga. Štaviše, dali su mu još i injekciju s jakom dozom Solumedrola, koji je takođe kortikosteroid.

Na Hitnoj infektologiji ni ne pitaju ga za prateće bolesti

Kada je Matijanić 5.8. nazvao Infektivnu, dežurni ljekar ga nije ni pitao za moguće prateće bolesti iako se žalio da osjeća ogromnu malaksalost i jake bolove u mišićima i zglobovima. Samo mu je preporučio ibuprofen protiv bolova.

Ne zovu ga u bolnicu ni kada je očigledno da mu je loše

Kada je Matijanić 5.8. zvao medicinsku radnicu na hitnom odjeljenju Infektologije, nakon što mu se stanje značajno pogoršalo, na snimku razgovora jasno se čuje da teško diše. On takođe ističe da ima Sjogrenov sindrom i posljedičnu intersticijsku bolest pluća, te da je toliko slab da ne može ustati ni da ode u toalet.

Hitna ga ostavlja kod kuće uprkos dijagnozama

Kada Hitna pomoć konačno stiže, doktorica odbija da ga odvede u bolnicu iako uz covid-19 ima i ozbiljne autoimune bolesti, što je morala vidjeti na temelju otpusne liste.

U Hrvatskoj nedostaje potrebnih ljekova za teško oboljele

Konačno, kako je Index već pisao, Matijaniću je 2.8. bilo rečeno da nema lijekova za liječenje teže obolelih, među ostalim Remdesivira.

Ministar Vili Beroš je to demantovao, uz obrazloženje da Remdesivira ima dovoljno, te da je dužnost direktora da ih nabave od drugih bolnica ako im nedostaje.

Send this to a friend