Region

Počinju pripreme za izvlačenje 200 potopljenih njemačkih brodova iz Dunava

Beograd, 19. maja 2019. - Projekat izvlacenja oko 200 nemackih brodova potopljene nemacke flotile iz Drugog svetskog rata u Dunavu trebalo bi da se zavrsi do 2023. godine, a vec narednih meseci bice izabran izvodjac radova koji ce podvodno snimiti potopljene brodove kod naselja Prahovo kraj Negotina. Podvodno snimanje trebalo bi da traje oko godinu dana, a nakon ovog posla usledice izbor izvodjaca za vadjenje samih brodova, kazu za Tanjug u Evropskoj investicionoj banci (EIB) koja finansira ovaj projekat sa oko 23 miliona evra.Direktorka kancelarije EIB-a za Zapadni Balkan Dubravka Negre (na slici) navodi da je rec o kompleksnom zadatku, projektu koji je sastavni deo ulaganja od 100 miliona evra u recni saobracaj u Srbiji medju kojima su i ulaganja u luke i kargo terminale u Srbiji, pre svega u Smederevu, brodsku prevodnicu kod Djerdapa, izgradnju hidrometeoroloskih stanica duz Save i Dunava... FOTO TANJUG/ DRAGAN KUJUNDZIC/ nr

Projekat izvlačenja oko 200 njemačkih brodova potopljene njemačke flotile iz Drugog svjetskog rata u Dunavu trebalo bi da se završi do 2023. godine, a već narednih mjeseci biće izabran izvođač radova koji će podvodno snimiti potopljene brodove kod naselja Prahovo kraj Negotina.

Podvodno snimanje trebalo bi da traje oko godinu dana, a nakon ovog posla usljediće izbor izvođača za vađenje samih brodova, kažu za Tanjug u Evropskoj investicionoj banci (EIB) koja finansira ovaj projekat sa oko 23 miliona eura.

Direktorka kancelarije EIB-a za Zapadni Balkan Dubravka Negre navodi da je riječ o kompleksnom zadatku, projektu koji je sastavni dio ulaganja od 100 miliona eura u riječni saobraćaj u Srbiji među kojima su i ulaganja u luke i kargo terminale u Srbiji, prije svega u Smederevu, brodsku prevodnicu kod Ðerdapa, izgradnju hidrometeoroloških stanica duž Save i Dunava…

A nadzor nad operacijom izvlačenja brodova, kako se očekuje, obavljaće Njemci.

“Dok god se flote ne izvade iz rijeke, brodovi ne mogu nesmetano da plove. Dunav je važan koridor za Srbiju, to je i panevropski koridor koji prolazi kroz veliki broj zemalja i jako je bitan za riječni saobraćaj u Evropi”, ističe Negre.
Procedura nalaže da se u narednim mjesecima prvo ugovori podvodno snimanje koje bi trajalo oko godinu dana i izda neophodan bezbjednosni sertifikat.

Kad je nizak vodostaj izranjaju potopljeni razarači i krstarice

Zatim plan je da se krene u proces izbora izvođača za vađenje brodova za šta je ostavljen rok od dvije godine.

Mještani sela Prahova godinama svjedoče da u vrijeme niskog vodostaja na Dunavu na površinu izranjaju ostaci potopljenih razarača, krstarica, broda bolnice…

Istorija bilježi da su nacisti bježeći pred Crvenom armijom 1944. godine u operaciji “Dunavski vilenjak”, potopili cijelu Crnomorsku flotilu sa oko 200 patrolnih čamaca, sanitetskih brodova i barži njemačke crnomorske flote duž Ðerdapske klisure.

Operacija je bila pokušaj proboja nacista Dunavom od Crnog mora do Beograda septembra 1944. godine, međutim, kada su stigli do Klisure, shvatili su da proboj nije moguć, pa je general Valter fon Štetner naredio potapanje kod Prahova 7. septembra, a 14. i 16/17. septembra kod Brze Palanke kod Kladova.

Nekoliko brodova je izvađeno poslije rata i služili su u riječnoj flotili JNA, međutim većina njih sa neeksplodiranim eksplozivnim sredstvima još uvijek leži na dnu Dunava i otežava plovidbu u periodu niskog vodostaja.
Pretpostavka je da se u olupinama nalazi i ratni plijen opljačkan u Sovjetskom Savezu.

Inače, septembra 2006. godine, Evropska agencija za rekonstrukciju finansirala je sonarno snimanje olupina, međutim zbog nedostatka novca u tom periodu, operacija čišćenja korita Dunava je stopirana.

 

Send this to a friend