Predsjednički izbori u Hrvatskoj: Kako izgleda politička borba iza kulisa

U zemlji svjetskih fudbalskih vicešampiona, na politički teren predsjedničkih izbora istrčaće, simbolično, jedanaest kandidata – baš onoliko koliko ih čini fudbalski tim. Ipak, u ovom nadmetanju samo će jedan biti pobjednik.

O njemu će glasači u Hrvatskoj odlučiti najprije 22. decembra u prvom krugu, a onda i 5. januara – ukoliko nijedan od kandidata u prvom krugu ne osvoji natpolovičnu većinu glasova, pa se drugi ispostavi kao neophodan.

Predizborne ankete pokazuju da će prvi krug biti neizvjestan, kao i da je gotovo sigurno da će predsjednik biti izabran tek sljedeće godine – u drugom izbornom krugu.

Kampanja zvanično traje samo šesnaest dana – toliko je prošlo od roka za predaju potpisa i potvrđivanje kandidata do dana za glasanje.

BBC na srpskom donosi onu nešto manje vidljivu stranu predizbornog nadmetanja.

Kolinda Grabar Kitarović: Rimejk “Tri karte za Holivud”

Pješačka zona u Benkovcu broji stotinak metara oivičenih zgradama čije oronule fasade do posljednjeg detalja otkrivaju koliko je danas šarenolika Evropska unija.

U toj pješačkoj zoni gotovo nikad nije gužva – osim što se u poslijeratnom periodu privreda nije oporavila, a ni povratak prognanih se nikada u potpunosti nije desio.

Ipak, gužva se stvori kada manje od jednog sata u ovom gradu treba da provede Kolinda Grabar Kitarović, aktuelna predsjednica Hrvatske koja se nadmeće za još jedan mandat.

Pomalo nervozni lokalni stranački funkcioneri Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) tiskaju se sa djecom tek izašlom iz osnovne škole – svi bi da zauzmu što bolju poziciju za fotografisanje sa važnom gošćom.

Svaka sličnost sa jugoslovenskim filmskim hitom “Tri karte za Holivud” sasvim je slučajna. Jasno je da bi se oni nacionalno opredijeljeni domaćini pomalo i uvrijedili takvim poređenjem punim petokraka i jugoslovenskih trobojki.

Predsjednica će na jedan kraj pješačke zone stići plavim autobusom oblijepljenim njenim likom, u kome su se vozili i članovi kabineta koji zvanično navodno ne učestvuju u kampanji. U nastavku kampanje autobus će biti jedan od učesnika u saobraćajnoj nesreći.

Osmijeh koji je Grabar Kitarović iznijela iz autobusa ubrzo će na njenom licu zamijeniti blagi grč neugodnosti – pomalo oštro upozoriće mališane, ali i nešto starije funkcionere, da budu oprezni jer je gužva prevelika, a guranje za selfi sa predsjednicom na ivici je haosa.

Na sredini pješačke zone spremno su je dočekali bećari, baštinici lokalne muzičke tradicije, za ovu priliku prilagođene aktuelnom trenutku – otpjevali su pjesmu zahvalnosti predsjednici i sve u stihu proglasili HDZ za pobjedničku stranku.

Predsjednici se vratio osmijeh na lice, pa je Benkovčanima poručila da izađu na izbore i izaberu kontinuitet rasta i razvoja koji se, kako kaže, vidi jer se grad obnavlja iz evropskih fondova.

Upravo izgradnja je najveće očekivanje Zdenke, Benkovčanke koja je došla da radosno pozdravi predsjednicu – ali i kaže šta od nje očekuje da radi bolje.

“Da u svim mogućim oblastima radi bolje nego do sad, da nas predstavi bolje vani.

Da pokaže koliko je lijep hrvatski narod – mislim da je samo to bitno.”

Pošto je ta ljepota ovekovečena na grupnoj fotografiji, predsjednici je ostalo samo da prošeta do drugog kraja pješačke zone gdje je sačekao autobus, spreman za dalji obilazak Zadra i zaleđa.

U njemu je u stopu prati stranački funkcioner Božidar Kalmeta, svojevremeno ministar saobraćaja, osumnjičen ali nikad osuđen za “izvlačenje” novca iz gradnje autoputeva.

Kada je kolona ljudi u plavim jaknama sa obilježjima kampanje napustila grad, Benkovac je mogao da utone nazad u tihu svakodnevicu.

Samo su još lokalni funkcioneri HDZ ushićeno pričali kako su čuli da je među građanima bilo i onih koji bi željeli “samo da pipnu predsjednicu”.

Zoran Milanović: Povratnik bez helikoptera

Na putu od Zagreba do Donjeg Lapca promijeni se u decembru bar tri godišnja doba – oštro zagrebačko pozno jesenje svitanje zamijeni najprije proljećno ličko jutro, da bi na planini Plješivici snijeg bio dio obavezne scenografije i kada ga u ostalim djelovima Hrvatske gotovo i nema.

U ovom mjestu, oko 80 odsto stanovnika čine pripadnici srpske zajednice, uglavnom povratnici poslije izbjeglištva i ratova devedesetih godina prošlog vijeka.

Sasvim drugačija vrsta povratnika je Zoran Milanović – on se predsjedničkom kandidaturom vraća na političku scenu Hrvatske koja ga je dobro upoznala kao premijera koalicione vlade koju je predvodila Socijaldemokratska partija (SDP), čiji je on bio lider.

Dva izborna poraza u samo deset mjeseci 2015. i 2016. godine bar privremeno su Milanovića sklonili iz SDP-a i sa političke scene.

Uprkos ranijim tvrdnjama da se nikad neće kandidovati za predsjednika, uključio se u trku upravo uz podršku bivše stranke, pa se zaputio dobro poznatim stazama.

Mještane Donjeg Lapca okuplja u sali nekadašnje srednje škole – umjesto tinejdžera kojih nema dovoljno da bi škola opstala, bar dvije trećine stolica zauzeće Lapčani stariji od sedamdeset godina.

Simbolična je to slika hrvatske opštine koja je po mnogo čemu bliža Bihaću u susjednoj Bosni i Hercegovini nego ostatku Hrvatske.

Nikicu Jazića u njegovih 72 godine poslužiće sjećanje na prethodne dolaske Zorana Milanovića, ali i na velika očekivanja od obećanja tadašnjeg premijera koga opisuje kao iskrenog, realnog i poštenog čovjeka.

“Dosta je on nama i pomagao i obećavao. Mada jedini on posjećuje Donji Lapac – čak i kad je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izmjestila svoju kancelariju u našu županiju, sve je opštine posjetila sem Donjeg Lapca.”

Sada je stigao u jednom automobilu, u pratnji portparola i dvojice stranačkih omladinaca sa zadatkom da rašire plakate sa oznakama kampanje.

“Kad smo pravili raspored, rekao sam saradnicima da za Lapac planiraju cijeli dan jer ako nemaš helikopter – tamo se ne ide drugačije nego na cijeli dan”, rekao je uz osmijeh Milanović na početku obraćanja.

U sportskoj perjanoj jakni, farmerkama i patikama za hajking, Milanović je uočljivo različit od svojih domaćina.

Obećao im je da će u sat vremena druženja imati prilike da govore više nego on sam, a onda je bar 45 minuta potrošio na izlaganje o kampanji, povratku u politiku, protivkandidatima, demografiji, geografiji, pa i istoriji kraja u koji je došao.

Preostalo vrijeme potrošili su na jezičko-stručnu raspravu o ćirilici i drugim pitanjima od značaja za manjinsku zajednicu, koja je u Donjem Lapcu većina.

Potpuno drugačija pitanja Milanovića su dočekala kada je stao pred novinare – taj razgovor prošao je gotovo bez ijedne riječi o mjestu gdje predsjednički kandidat provodi dan, a pažnja je bila usmjerena na činjenicu da će pred prvi krug izbora prvi put izostati sučeljavanje kandidata na komercijalnim televizijama.

Milanović krivca za to pronalazi u aktuelnoj predsjednici Grabar Kitarović i njenom odbijanju da se pojavi u studijima zbog “obaveza u kampanji”.

Njegove obaveze toga dana podrazumijevale su još jednu bar trosatnu vožnju kolima do Zagreba.

Dovoljno je to vremena da predsjednički kandidat najveće opozicione stranke razmisli kako da izađe iz glasačkog okvira SDP-a i proširi svoj „opseg” birača.

Posjeta opštini sa srpskom većinom mogla bi se svrstati u tu računicu.

Katarina Peović: Profesorka na “frontu”

Profesorka kulturalnih studija Katarina Peović ljevičarske stavove objašnjavaće detaljno, akademski, staloženo i sa osmijehom – mada se iza njenog imena nalazi stranka koja u svom imenu ima riječ “front”, a sebe definiše kao antisistemsku.

“Mi smo se uvijek zalagali za prevladavanje kapitalizma demokratskim sredstvima. Ono što mi radimo jeste djelimično antisistemski, mada nikakve nam asocijacije na oružanu borbu nisu potrebne danas – potrebna nam je borbena, antisistemska politika”, kaže ona u razgovoru za BBC na srpskom.

Tvrdi da se po tome njena kandidatura izdvaja od ostalih koji se, kako kaže, ne zalažu za korjenite promjene.

“Ne smatraju da treba da se vratimo na početak ove zemlje i pljačkašku privatizaciju koja je velikoj većini uzela mnogo toga. Oni koji prihvataju način na koji je nastala ta država, ne mogu mijenjati stvari u pravom smjeru.”

Taj smjer za nju vodi ka “demokratskom socijalizmu 21. vijeka”.

“On počiva na socijalističkom trouglu društvenog vlasništva, radnika koji organizuju proizvodnju i proizvodnje čija je svrha ostvarenje temeljnih potreba većine, a ne manjine. To su potrebe za javno dostupnim i besplatnim zdravstvom, obrazovanjem, prehranom, stanovanjem za koje se ne morate zadužiti – i sve je to danas u Hrvatskoj ugroženo.”

Katarina Peović ne strahuje da bi realizaciju njenog plana moglo da ugrozi sjećanje na period socijalističke Jugoslavije koje Hrvatsku i danas oštro dijeli na one koji ga se sjećaju kao vremena blagostanja i na one koji ga karakterišu kao vrijeme totalitarne vladavine.

“Pomaže nam to iskustvo u smislu kolektivnog sjećanja na jedan vrlo važan socijalistički eksperiment – socijalističko samoupravljanje koje je dalo mogućnost radnicima da upravljaju svojim firmama. Ono što bi trebalo mijenjati u budućim eksperimentima sa socijalizmom je ta komponenta demokratičnosti, mada neki kažu da je pleonazam reći demokratski socijalizam.”

Sličnosti u politici pronalazi i u idejama britanskih laburista Džeremija Korbina, američkih demokrata Bernija Sandersa – mada su obojica bili neuspješni u prethodnim izbornim ciklusima.

Da bi njena kandidatura mogla da prođe drugačije, uvjerava je uspijeh, snaga i trajnost protesta prosvjetnih radnika koji su ove jeseni iz korijena uzdrmali hrvatsko društvo.

“Prvi put je ta borba vođena u smjeru društvene kohezije – na primer, prosvetni radnici izrazili su solidarnost radnicima u brodogradnji i obrnuto – pa ni mediji ni političari nisu uspjeli u svojim huškačkim namjerama da te proteste rasture stvaranjem razdora među radnicima”, optimistično zaključuje Katarina Peović.

Dario Juričan ili Milan Bandić

Do posljednjeg trenutka Dario Juričan nije znao pod kojim će se imenom naći na izbornom listiću.

Želio je da tu trku za predsjednika trči kao Milan Bandić – da podijeli ime i prezime sa dugogodišnjim gradonačelnikom Zagreba koga Juričan smatra za oličenje koruptivnog sistema koji vlada hrvatskim društvom i zato je njegova parola “Korupcija svima”.

Ko su sve kandidati za predsjednika Hrvatske

Na glasačkom listiću 22. decembra naći će se jedanaest predsjedničkih kandidata:

Nedjeljko Babić, Anto Đapić, Kolinda Grabar Kitarović, Dario Juričan, Mislav Kolakušić, Dejan Kovač, Zoran Milanović, Dalija Orešković, Katarina Peović, Ivan Pernar i Miroslav Škoro.