Region

Republika Srpska nastavlja da se zadužuje

Prema vladinom prijedlogu novih zaduženja, Republika Srpska bi u 2020. godini trebalo ukupno da se zaduži 271 milion eura, a sredstva bi trebala biti upotrijebljena za finansiranje budžetskih izdataka.

Odluku će donijeti Narodna skupština, koja o tome, uz Prijedlog ekonomskih reformi za naredne dvije godine i Prijedlog budžeta za narednu godinu, raspravlja dva dana (16. i 17. decembra). Vlasti planiraju i da izdaju garancije za kredite javnih fondova, javnih preduzeća, te lokalnih zajednica u iznosu od 250 miliona eura.

Ekonomista Zoran Pavlović tvrdi da se u planovima entitetske Vlade vidi nastavak politike zaduženja i potrošnje bez jasne vizije razvoja i ekonomskog rasta.

“Smatram da je nažalost taj budžet koji je napravljen, a prema kome su onda projektovani i nivoi zaduživanja, sve drugo samo ne razvojni, jer razvojni budžeti moraju biti okrenuti podršci i stvaranju nove vrijednosti i novim investicijama i zapošljavanju a ne kapitalnim ulaganjima koja u ovom momentu nisu i ne bi trebala biti prioritet za ovako siromašan entitet. Sam budžet pokazuje da nema ni traga štednji, da se troškovi povećavaju za plate itd., a da to nema osnovicu ili pokriće u rastu privrede ili ekonomije”, smatra Pavlović.

Za proteklih pet godina, od 2015. do 2019, Vlada Republike Srpske kod stranih i domaćih kreditora, te prodajom obveznica i trezorskih zapisa, zadužila je entitet za više od milijardu eura, što pokazuju podaci entitetskog Ministarstva finansija.

Zaduženja, bez projekata privrednog rasta

Takođe, po osnovu izdatih garancija za kredite javnih ustanova, Fondova socijalne sigurnosti, lokalnih zajednica, te javnih preduzeća i institucija, entitetska Vlada je potencijalno zadužila ovaj entitet za više od 350 miliona eura.

Uprkos enormnom zaduženju, ovaj novac nije iskorišten za projekte koji bi podstakli privredni rast, ističe ekonomista Marko Đogo.

“Najveći dio dugovanja koje stvara Republika Srpska zapravo su sredstva za refinansiranje dospjelih rata dugova. Tako da ta sredstva i nisu planirana da budu investicioni zamajac, osim jednog djela izdatih garancija za kredite za izgradnju pojedinih dionica autoputa”, kaže Đogo.

Prema podacima Ministarstva finansija Republike Srpske, ukupni dug tog entiteta na kraju septembra ove godine iznosio je skoro 2,7 milijardi eura, što je gotovo 50 odsto procijenjenog bruto društvenog proizvoda za 2019. godinu.

Stvarni podaci drugačiji?

Međutim, ekonomistkinja Svetlana Cenić kaže da ti podaci nisu ni izbliza tačni, jer je stanje duga daleko veće.

“Mnogo od dugova se apsolutno ne evidentira, a posebno dugovi javnih i državnih preduzeća. Čak se i ne vodi registar javnih i državnih preduzeća ni njihovo finansijsko stanje. Ima neki registar koji godinama nije ažuriran. Dakle, iza javnih i državnih preduzeća stoji država odnosno entiteti kao vlasnici i garantuju budžetom, dakle to je javni dug. Postavljam pitanje koliki je dug zdravstva u Republici Srpskoj? Da li je igdje izbačen stvarni podatak? Samo se spekulativno operiše sa cifrom da je preko 500 miliona eura, a to je takođe javni dug”, pojašnjava Cenić.

Od 2015. godine do danas, na otplatu spoljnog i unutrašnjeg duga, ovaj entitet je potrošio 1,7 milijardi eura, pokazuju podaci Ministarstva finansija Republike Srpske. To bi trebalo da znači da je ovaj entitet vratio više novca nego što se zadužio, međutim, potencijalnog viška sredstava koji je trebalo da ostane u entitetskom budžetu nema.

“Iako se značajno manja sredstva iz budžeta izdvajaju za otplatu dugova ne vidimo da ja Vlada Republike Srpske odlučila da ta sredstva usmjeri u bržu otplatu ranije uzetih kredita već se sredstva koriste uglavnom za rast javne potrošnje, a tek u malom dijelu za bilo kakve investicije”, mišljenja je Đogo.

“Ova priča o tome kako se više duga otplatilo nego što se zadužilo ne stoji. Podsjećam, vratite se kad je 2006. ova garnitura preuzela vlast koliki je bio inostrani dug, pa unutrašnji dug i koliki je sada”, ističe Cenić.

Ekonomisti upozoravaju i da se godinama važni dokumenti poput budžeta i ekonomskih politika usvajaju po hitnom postupku, gdje ne ostaje mnogo prostora za njihovu dublju analizu i razmatranje, a krajnji rezultati su nova zaduženja i minimalan privredni rast.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Posmatrac
Gost
Posmatrac

REPUBLIKA SUMSKA

(18)➕
Gost
(18)➕

Nije samo taj entitet, čitava BiH je takva. Već 20 g. ih međunarodne organizacije održavaju u životu sa pozajmicama, čak i MMF, a kamate su manje nego za države sa zapada. Jednog dana kada to stane, svašta može biti.

Svaka cast
Gost
Svaka cast

Sram ih bilo , mjesto na Crnu Goru da se ugledaju 😀

A mi smo ti ...
Gost
A mi smo ti ...

Pa još nas nijesu dostigli sa dugom !!! Mi smo ti prvaci 70 posto dugujemo !!

Send this to a friend