Seoske straže novi biser Milorada Dodika

Problematičnom su ocijenili eksperti izjavu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika kako bi se ljudi na selima u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska mogli organizovati ukoliko Bosnu i Hercegovinu zahvati veći migrantski talas, jer civili bez iskustva u obavljanju sigurnosnih poslova ne mogu se suprotstavljati ilegalnim migracijama u zemlji, piše Al Jazeera.

Desetine hiljada sirijskih i drugih migranta i izbjeglica krenuli su iz kampova u Turskoj prema Grčkoj i Bugarskoj granici, u nadi da će preći granicu Evropske unije nakon što je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao da Turska više se može podnijeti teret skoro četiri miliona izbjeglica na svojoj teritoriji. Problem novog talasa migranata, koji bi, prema procjenama, mogao biti veći i od onog 2015. naročito bi mogao zadati problem zemljama Zapadnog Balkana zbog njihove krhke ekonomije i nemogućnosti vlada da adekvatno odgovore migrantskom talasu, s čime naročito problema ima Bosna i Hercegovina uslijed unutrašnjih političkih tenzija.

Dok zemlje poput Grčke i Rumunije, koje su prve na udaru migranta iz Turske, na granice šalju policiju Dodik je najavio samoorganizovanje stanovništva po selima.

Negativni primjeri iz Slovenije i Srbije

“Ono što ćemo ovaj put morati da učinimo, ukoliko dođe do većeg priliva migranata, da se organizuju ne samo naša policija i službe, nego da to učinimo kroz neki oblik organizovanja u selima, svim mjestima”, rekao je on, dodajući da je i dalje dominantna politika da migranti ne ostanu stacionirani u RS-u.

Nešto ranije je Narodna skupština RS-a odbila, po prijedlogu Dodika, saradnju između Bosne i Hercegovine i Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu – Frontex, koja bi mogla pomoći kod osiguranja bosanskohercegovačke granice. Dodik je odbio i da granicu između Bosne i Hercegovine i Srbije, odakle migranti ulaze u zemlji ilegalnim kanalima, uz Graničnu policiju osiguravaju i Oružane snage Bosne i Hercegovine ili policija iz entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.

Metode samoorganizovanja uslijed migrantske krize, koje najavljuje Dodik, već su viđene u Sloveniji ali ih je slovenačka Vlada ekspresno spriječila. Policija je krajem novembra prošle godine u blizini Krškog razoružala više osoba, pripadnika takozvane štajerse straže, koji su vikendom patrolirali dijelovima granice s Hrvatskom tražeći ilegalne migrante dok je vođa te grupe, Mariborčanin Andrej Šiško, uhapšen početkom januara.

Tužilaštvo u Beogradu takođe sprovodi istragu o grupi mladića jer su presretali migrante na ulicama glavnog grada Srbije i upozoravali ih da im je kretanje u ovoj zemlji zabranjeno u noćnim satima, kao i kretanje po danu u grupama većim od tri osobe.

Komentarišući najave Dodika da bi moglo doći do nekog oblika samoorganizovanja po selima uslijed migrantske krize Anđelko Milardović iz Centra za politološka istraživanja iz Zagreba rekao je za Al Jazeeru da Dodik na taj način stavlja u opasnost i migrante i civile koji bi se eventualno upustili u takav projekat.

Podsjeća na loše scene iz devedesetih

“Ovo su pitanja kojima se treba baviti država”, kaže Milardović, koji je voditelj projekta “Globalizacija migracija, antiimigrantske stranke i ksenofobija: Refleksije na evropska društva i države 21. vijeka”.

“Postoji nešto što se zove legalna sila, dakle policija. Ako Dodik na taj način ne može uspostaviti sistem, onda je to njegov poraz”, rekao je Milardović, ističući da ga samoorganizovanje koje najavljuje član Predsjedništva Bosne i Hercegovine podsjeća na loše scene iz devedesetih, kada su razne paravojne formacije u zemljama nekadašnje Jugoslavije činile zločine nad civilima.

Ukoliko aktivna granična policija ne može dovoljno kvalitetno čuvati granicu od ilegalnih prelazaka, postoje drugi načini kako država može pomoći sebi, kaže za Al Jazeeru profesor sa Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Nedžad Korajlić, ističući da to ni u kojem slučaju nije vaninstitucionalno djelovanje.

“Bosna i Hercegovina ima dovoljne sigurnosne potencijale. Ako je potrebno, može se primiti dodatni broj policajaca koji bi odgovorili na migrantsku krizu. Bilo bi dobro ako se može dobiti saglasnost da granicu osigurava vojska. Konačno, ako dođe do nekih posebnih kriznih situacija, država može ugovor napraviti i sa zaštitarskim agencijama, jer su to ljudi koji imaju određena iskustva i mogu odgovoriti nekim sigurnosnim zadacima”, smatra Korajlić.

Kurc vjeruje ‘prijateljima’ sa Zapadnog Balkana

U svakom slučaju, kaže Korajlić, migrante koji uđu u Bosnu i Hercegovinu potrebno je prihvatiti u improvizovane migrantske centre kako bi ti ljudi bili pod kontrolom države Bosne i Hercegovine i njenih institucija.

“Mi više ne možemo govoriti o migrantskom valu koji ide prema Bosni i Hercegovini i regiji, već o cunamiju koji ostavlja prave posljedice”, rekao je Korajlić.

Austrijski kancelar Sebastijan Kurc u četvrtak je dao do znanja da računa na Zapadni Balkan kao na branu migrantima prema Evropskoj uniji. Rekao je da postoji trostruka sigurnosna mreža u odbrani od ponavljanja migrantske krize iz 2015. godine, koja predviđa da će, ako migranti probiju grčku granicu, biti zaustavljeni na Zapadnom Balkanu.

“Mi smo u tijesnom kontaktu s prijateljima na Zapadnom Balkanu. Oni su spremni, u slučaju proboja grčke granice, zaštititi svoju među i ne dozvoliti propuštanje migranata”, kazao je Kurc.