Šmit: Dodik ugrožava mir u BiH, ali i regiji

Visoki predstavnik za primjenu Mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini Kristajn Šmit upozorio je na ozbiljnu ugroženost mira u zemlji, u svom 60. izvještaju koji je u utorak trebao predstaviti glavnom sekretaru Ujedinjenih nacija.

No, izvještaj o Bosni i Hercegovini pomjeren je za srijedu, a njemačka novinska agencija DPA navodi da je Rusija zaprijetila da će, kao članica Vijeća bezbjednisti UN-a, uložiti veto na obnavljanje mandata mirovnoj misiji EUFOR-a u BiH, zbog Kristjana Šmita, kojeg ne priznaje za Visokog predstavnika.

Al Jazeerin reporter Ivica Puljić donosi sažetak Šmitovog izvještaja o stanju u BiH, koje obuhvaća razdoblje od 16. aprila do 15. oktobra 2021.

Prema tom izvještaj, Bosna i Hercegovina se sučeljava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom razdoblju. Uporni, ozbiljni izazovi temeljima Opšteg okvirnog sporazuma za mir (GFAP) od strane vlasti entiteta Republika Srpska (RS), na čelu s najvećom strankom u RS-u, Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koju vodi član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje i regije, već – ako na njih ne odgovori međunarodna zajednica – može dovesti do poništenja samog mirovnog sporazuma.

Potez koji bi vratio kalendar 15 godina unazad

Na vrhuncu nekoliko kriza tijekom 2021. godine, gospodin Dodik – de facto čelnik RS-a, iako entitet ima izabranog predsjednika – pozvao je na jednostrano povlačenje entiteta iz davno postignutih sporazuma o prenosu entitetskih nadležnosti državi u područjima obrane, nedirektnih poreza i Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV). Tražio je i da entitet “dobije nazad” ono, kako tvrdi Dodik, što su uzurpirane ustavne nadležnosti u područjima državnog pravosuđa, provođenja zakona i obavještajnih službi. Najavio je izradu novog Ustava RS i odbacivanje svih “nezakonito nametnutih odluka i zakona od strane visokih predstavnika”.

Prema najavljenim planovima, to bi značilo povlačenje pripadnika Oružanih snaga BiH (OSBiH) koji borave u RS-u, preuzimanje objekata OS BiH na teritoriju RS-a, te ponovno uspostavljanje Vojske RS-a navodno od osoblja koje se povlači iz OS BiH, potez koji bi vratio kalendar 15 godina unatrag samo na području reforme obrane i još dalje u smislu izgradnje povjerenja i sigurnosti. To bi takođe značilo i povlačenje entiteta iz Državne uprave za neizravno oporezivanje (UIO), VSTV-a, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), te mjere za sprječavanje tih institucija djeluju na teritoriji RS.

Gospodin Dodik ovaj poduhvat naziva povratkom “izvornom Dejtonu”, što je politički pogrešan naziv koji se zasniva na pogrešnim tumačenjima Ustava BiH. U praksi, ova politika ima za cilj poništiti mnoge, teško izborene, reforme u posljednjih 26 godina, ne kako bi se striktno pridržavala slova mirovnog sporazuma, već radije da bi se vratila na situaciju koja je postojala na terenu prije sprovođenja Dejtona. Ukratko, gospodin Dodik nastoji povući RS iz ustavnog poretka uspostavljenog prema Aneksu 4 Mirovnog sporazuma i odustati od civilnog sprovođenja Sporazuma utvrđenog Aneksom 10.

To je jednako otcjepljenju bez proglašavanja. Jednostrano povlačenje bilo kojeg entiteta iz uspostavljenih državnih institucija, što pravno nije moguće prema sadašnjem ustavnom okviru, dovelo bi do kolapsa tih institucija i u konačnici narušilo sposobnost države da funkcionira i izvršava svoje ustavne odgovornosti. Neposredno prije dovršetka ovog izvješća, gospodin Dodik je otkrio svoj cilj kao neovisna RS “u okviru Dejtonske BiH”.

Opasan put za BiH

Kako su opozicione stranke u RS-u napomenule, ovo je opasan put ne samo za BiH već i za RS, imajući u vidu da entiteti pravno postoje samo na temelju Ustava BiH, te da nemaju pravo na otcjepljenje od BiH.

Državne institucije su paralizovane od jula, kada je Milorad Dodik u dogovoru s opozicionim strankama RS-a najavio povlačenje predstavnika RS-a iz procesa odlučivanja u institucijama, tobože kao odgovor na odluku mog prethodnika na mjestu visokog predstavnika od 22. jula. Valentin Incko, je proglasio izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima bi se genocid i poricanje ratnih zločina kriminalizovali, isto kao i veličanje ratnih zločinaca. Dodik je zatražio poništavanje te odluke.

Kao dio orkestriranog odgovora, vlasti RS-a usvojile su Zakon o neprimjenjivosti Odluke visokog predstavnika kojim se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, koji je stupio na snagu početkom oktobra. Taj entitetski zakon odbija odluku visokog predstavnika od 22. jula i propisuje da se zakonodavstvo na državnom nivou neće primjenjivati u RS-u i obavezuje vlasti RS-a da ne sarađuju s institucijama BiH koje pokušavaju sprovesti zakone na državnoj razini. To predstavlja konkretna kršenja Aneksa 4 i Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir.

Sinonim za secesiju

Iako je Dodik nedavno izjavio da njegove radnje nisu usmjerene na podsticanje sukoba, Kristjan Šmit takođe je upozorio da bi svaki pokušaj posredovanja državnih pravosudnih institucija ili agencija za provođenje zakona bio dočekan silom, dodajući dalje, ničim izazvan, da ukoliko bi NATO intervenisao, entitet RS bi zatražio pomoć od neimenovanih “prijatelja” za koje tvrdi da su dali uvjeravanja u svoju spremnost u tom pogledu.

Kao konačni tumač Opšteg okvirnog sporazuma za mir, ocjena je da vlasti RS već ozbiljno krše Sporazum i da su spremne da ga dalje krše, potencijalno uzrokujući nepopravljivu štetu. „Ako neosporno uspiju u tom pothvatu, vlasti RS bi uspostavile novi ustavni i pravni okvir kojim bi RS izbacila iz dejtonske arhitekture, posebno iz ustavnog poretka BiH, što je sinonim za secesiju. Ignorisanje ili omalovažavanje ovakvog stanja moglo bi imati opasne implikacije za regiju i šire“.

Visoko predstavnik u BiH u svom izviještaju navodi da ne znači da je samo RS problematična. Pune tri godine od Opštih izbora 2018. nije imenovana nova Vlada Federacije, a Vlada iz mandata 2014.-2018. ostaje na snazi, dok institucije BiH potpuno stagniraju, uz najslabije zakonodavne rezultate Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH nego u bilo kojem prethodnom mandatu. Dogovor o prijeko potrebnim izbornim reformama takođe ostaje nedostižan.

Kristjan Šmit je rekao da je ovo njegovo prvo izvještavanje  Vijeću bezbjednosti Ujedinjenih naroda od imenovanja u julu od strane Upravnog odbora Vijeća za primjenu mira (PIC SB, osim Rusije) za visokog predstavnika za BiH i preuzimanja mandata u avgustu.