Komisija Sobranja Makedonije za ustavna pitanja je počela debatu o izmjenama Ustava koje proizilaze is dogovora o imenu sa Grčkom.
Prilikom glasanja o dnevnom redu, svih sedam članova iz opozicione VMRO-DPMNE od šesnaestočlane komisije bili su protiv pristupanja ustavnim promjenama.
Premijer Zoran Zaev, kao predlagač, rekao je da ustavne izmjene zaslužuju podršku svih poslanika, jer je velika većina građana za članstvo u NATO i EU.
Zaev je dodao da NATO garantuje bezbjednost i stabilnost, a da to donosi investicije i razvoj. Ovo pitanje nije lako, ali na takvim pitanjima se poznaje liderstvo, istakao je Zaev, apelujući da je potrebno zajedništvo.
“U našim rukama je ključ za otvaranje evropske perspektive, ekonomskog razvoja i boljeg života građana. Rješavamo višedecenijski spor da bi izvukli našu zemlju iz stega izolacije”, pojasnio je Zaev.
Predsjednik makedonske Vlade je naglasio da se Dogovorom štiti identitet i jezik, a da se pravi kompromis prihvatanjem dodatka riječi u imenu države.
Poslanik VMRO-DPMNE Trajko Veljanoski, raniji predsednik Sobranja, rekao je da se vlasti nisu potrudile da stvore nacionalni konsenzus o toliko važnom pitanju i sad, kada je tijesni vladin krug potpisao štetni Dogovor, traže zajedništvo. On je dodao da opozicija nije bila konsultovana ni o referendumu.
“Ovaj osjećaj nametnutog tuđeg rješenja dodatno se učvršćuje ako se uporede izjave prvih ljudi vlade iz januara ove godine, kada su tvrdili da se može postići rješenje sa Grčkom, a da se pritom ne mijenja Ustav Makedonije”, rekao je Veljanovski.
Veljanoski je izjavio da poslanici VMRO-DPMNE neće učestvovati u mijenjanju Ustava i da vlasti ne mogu obezbijediti dvotrećinsku većinu o promjenama.
Prema Poslovniku o radu Sobranja, pretres o prijedlogu za promjenu Ustava u Komisiji može trajati najviše deset radnih dana. Svaki član ovog tijela može govoriti više puta u trajanju od 20 minuta, a koordinator poslaničke grupe može govoriti više puta po 30 minuta.
Postupak za promjenu Ustava bi išao u tri faze. U prvoj bi parlament dvotrećinskom većinom trebalo da donese odluku o pristupanju promjenama Ustava. U drugoj bi trebalo utvrditi nacrte amandmana i za to je potrebna prosta većina ili 61 glas od ukupno 120 poslanika. Treća faza je usvajanje amandmana, za šta je neophodna dvotrećinska većina ili podrška od najmanje 80 poslanika.
Prva faza je počela u utorak, dostavljanjem vladinog Predloga o ustavnim promjenama u parlament i ona može trajati najviše 20 radnih dana, odnosno deset dana za debate u Komisiji za ustavna pitanja i još deset dana na plenarnoj sjednici Sobranja.
Poslovnik predviđa da od trenutka dostavljanja nacrta amandmana u Sobranje do održavanja plenarne sjednice o njihovom usvajanju mora da prođe najmanje 30 dana.
U prijedlogu Vlade su četiri suštinske promjene: dodavanje pridjeva Sjeverna u imenu Makedonije u cijelom tekstu Ustava, izmjene u Preambuli gdje se pri navođenju državotvornih tradicija potencira Antifašističko sobranje narodnog oslobođenja Makedonije (ASNOM) i navode se sve odluke koje su tamo donesene, garancija o nepovrjedivosti teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje, te briga o dijaspori i Makedoncima u inostranstvu.
