Lani je u nezakonitom ulasku i boravku u Hrvatskoj otkriveno 4.808 ilegalnih migranata, što je povećanje od 6,9 odsto u odnosu na 2016., no u ovoj godini, do 30. septembra, to povećanje u odnosu na 2017. godinu iznosi čak 31 odsto, rečeno je u četvrtak na sjednici Vlade, koja je usvojila Izvještaj o sprovođenju Strategije integrisanog upravljanja granicom za prošlu godinu.
Najbrojniji u ilegalnim prelascima su državljani Avganistana, kojih je u prošloj godini zatečeno 965 i čine 20 odsto svih nezakonitih migranata koji su prešli hrvatsku granicu, naveo je državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Žarko Katić.
Drugi po brojnosti su državljani Kosova, a potom državljani Turske.
Najčešći načini nezakonitih prelazaka su pješice preko kopnene granice, izbjegavanjem granične kontrole, skrivanjem u motornim vozilima ili u teretnim vagonima vozova.
“Značajnu ulogu imaju i krijumčari te je broj kaznenih djela nezakonitog prebacivanja preko državne granice povećan čak za 57 odsto”, istaknuo je Katić, kako prenosi Hina.
Krajem prošle godine aktivirana je i nova ruta kretanja migranata preko Bosne i Hercegovine, čemu je razlog, rekao je, prije svega kvalitetna zaštita granične crte između Hrvatske i Srbije te Hrvatske i Crne Gore.
“Hrvatska brzo reaguje na sve ove promjene koje se događaju i jača svoje administrativne i tehničke kapacitete u nadzoru državne granice, odnosno spoljne granice EU i kvalitetno sarađuje sa susjednim zemljama u razmjeni podataka”, naglasio je Katić.
Vijeće Evrope nedavno je zatražilo da Hrvatska zaustavi kolektivno protjerivanje i policijsko nasilje nad ilegalnim migrantima, na što već duže vrijeme upozoravaju domaće i strane nevladine organizacije.
Udruge koje pomažu migrantima optužuju Vladu za nehuman odnos snaga sigurnosti prema migrantima s Bliskog istoka koji preko Hrvatske pokušavaju stići do bogatijih zemalja zapadne Evrope.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je odbacilo navode Vijeća Evrope o kolektivnom protjerivanju i policijskom nasilju nad ilegalnim migrantima.
Između ostaloga, MUP je u saopštenju naveo da do sada ni u jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima upotrijebili sredstva prisile, a isto tako nijesu potvrđeni navodi da policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja čine kaznena djela krađe.
ta procjena je napravljena na osnovi broja ulovljenih, a gdje su joste oni neulovljeni.