Vlada usvojila odluku o formiranju Vojske Kosova, Tači se protivi

Vlada Kosova donijela je odluku o formiranju Vojske Kosova, usvajanjem tri nacrta zakona o Bezbjednosnim snagama Kosova (BSK), a tome se usprotivio predsjednik Kosova Hašim Tači.

“U trenutku kreiranja povoljnih političkih okolnosti izmijeniće se i ime (ovih snaga), putem ustavnih izmjena”, kazao je ministar Bezbjednosnih snaga Rustem Beriša na sjednici Vlade.

Nacrti zakona o Bezbjednosnim snagama Kosova, o službi Bezbjednosnih snaga Kosova i o Ministarstvu odbrane usvojeni su bez ijednog glasa protiv, dok sjednici Vlade nisu prisustvovali srpski ministri.

Premijer Kosova Ramuš Haradinaj je nakon sjednice kazao da je Vlada danas izglasala svoje odbrambene snage, odnosno svoju Vojsku Kosova, te dodao da je to u skladu sa nadležnostima suverene zemlje Kosova. Istakao je da je došlo vrijeme to da se desi i dodao da se konsultacije o tom pitanju sa međunarodnim partnerima nastavljaju.

“Kad god bude bilo volje za ustavnim izmjenama, promijenićemo i ime. Ono što danas mogu da vas osiguram jeste da je Vlada izglasala svoje odbrambene snage, svoju vojsku i to se desilo. Sada je na Skupštini, a nakon toga zakon potpisuje i predsjednik zemlje”, kazao je on i pozvao sve vlade država članica NATO-a da pozdrave odluku Vlade Kosova, a poslanike da izglasaju zakone.

Tači je na konferenciji za novinare prije sjednice Vlade Kosova, odgovarajući na pitanje novinara, kazao da nije bio upoznat sa ovakvom inicijativom, te prokomentarisao da nije vrijeme za tako nešto. Kako je kazao, taj proces treba da bude otvoren i transparentan u dogovoru sa NATO-om.

“Jednostrano djelovanje vodi u izolaciju, a koordinisano djelovanje otvara siguran put razvoju i ojačavanju”, kazao je on.

Dodao je da je na dan kada Evropski parlament treba da podrži viznu liberalizaciju Kosovu (odluka koja je u međuvremenu  donesena), ovakva odluka pogrešna.

“Nema potrebe da ovog jutra šaljemo pogrešnu poruku našim međunarodnim partnerima. Da li imamo pravo na to, da, da li trebamo brže tome da se krećemo, da, ali u koordinaciji sa SAD-om i NATO-om”, kazao je Tači.

Transformaciji Bezbjednosnih snaga Kosova u Oružane snage kroz zakonske, a ne ustavne izmjene žustro se protive međunarodni partneri, a jedan takav pokušaj predsjednika Kosova 2017. naišao je na velike kritike.

Za ustavne izmjene potrebna je i podrška srpskih poslanika, koja trenutno ne postoji zbog njihovog protivljenja formiranju Vojske Kosova.

Potpredsjednik Srpske liste i poslanik u kosovskom parlamentu Igor Simić izjavio je za Radio Slobodna Evropa da Srpska lista neće podržati formiranje Vojske Kosova.

“Jedina legalna vojna formacija na Kosovu i Metohiji po rezoluciji SB UN 1244 je KFOR, koji je na ove prostore došao uz saglasnost Srbije”, dodao je Simić u odgovoru.

Zamjenik premijera Kosova i potpredsjednik vladajuće Demokratske partije Kosova (DPK) Enver Hodžaj je rekao da je današnji dan veoma važan za Kosovo, budući da su Skupštini proslijeđeni nacrti zakona za transformaciju Bezbjednosnih snaga u Oružane snage Kosova.

“Stav Demokratske partije Kosova je uvijek bio jasan, a i dalje je tako. Kosovo je suverena država i imaće svoju vojsku. Srpska lista i Beograd ne mogu da blokiraju taj proces u nedogled. Sve političke partije treba da podrže ovaj zakon, koji će otvoriti novo poglavlje Kosovu sa Oružanim snagama”, prokomentarisao je Hodžaj na Facebook-u.

Podsjetimo, na desetine pripadnika Bezbjednosnih snaga iz redova srpske zajednice u julu ove godine je napustio ove snage zbog, kako su rekli, pritiska Srbije.

Morao sam da napustim Bezbjednosne snage Kosova

Pritisci Srbije nad srpskim pripadnicima BSK-a su učestali ove godine, najprije napadima molotovljevim koktelima na imovinu srpskih pripadnika, pritvaranjem na graničnim prelazima sa Srbijom, te izjavama srpskih zvaničnika da im prijeti zatvor do deset godina zbog učešća u “stranim oružanim formacijama”.

Bezbjednosne snage Kosova su multietničke, lako naoružane i uniformisane snage, osnovane su 2009. godine prema planu Martija Ahtisarija na osnovu kojeg je proglašena nezavisnost Kosova.

Broje više od 2.000 pripadnika, od kojih više od 200 pripadaju manjinskim zajednicama, a više od 100 samo srpskoj zajednici.

Za ustavne izmjene potrebna je i podrška srpskih poslanika, koja trenutno ne postoji zbog njihovog protivljenja formiranju Vojske Kosova.