U susret Generalnoj skupštini Interpola u novembru pitanje članstva Kosova u ovoj međunarodnoj organizaciji ponovo je akutelno.
Eventualno članstvo Kosova u Interpol je ili “opasnost bez presedana” ili “doprinos borbi protiv međunarodnog kriminala” – u zavisnosti od toga da li pitate Beograd ili Prištinu.
Ministarstvo spoljnih poslova Kosova potvrdilo je da će na Generalnoj skupštini Interpola u Dubaiju pitanje članstva Kosova biti na dnevnom redu za glasanje.
Vlasti u Beogradu se tome oštro protive.
Zašto je pitanje članstva u Interpolu važno za Kosovo
Na ovo pitanje je za BBC na srpskom odgovorio ministar spoljnih poslova Kosova Bedžet Pacoli. Naveo je četiri ključna razloga za ulazak Kosova u Interpol:
-Borba protiv terorizma i organizovanog kriminala
-Međunarodna saradnja u sigurnosnom sektoru
-Kosovo želi da preuzme odgovornost za potpunu saradnju sa faktorima bezbjednosti
-Sigurnosna slagalica na Balkanu bez Kosova nije potpuno kompletna, a region nije stabilan.
Šta je Interpol
Interpol je najveća međunarodna policijska organizacija koja broji 192 države članice.
Rad Interpola usmjeren je na borbu protiv organizovanog kriminala i ratne zločine.
Uloga Interpola je da državama članicama omogući međunarodnu saradnju, tehničku i materijalnu pomoć u borbi protiv kriminala u 21. vijeku.
Države članice suvereno odlučuju o tome koje informacije će dijeliti i po kojim nalozima Interpola će postupati.
Zašto je Srbiji važno da Kosovo ne postane članica Interpola
Visoki funkcioneri Ministarstva unutrašnjih poslova na čelu sa ministrom Stefanovićem proteklih dana su u diplomatsko-medijskom blickrigu iznijeli nekoliko glavnih argumenata zašto se Beograd protivi eventualnom članstvu Kosova u ovoj međunarodnoj organizaciji:
-Članstvo Kosova u Interpolu bilo bi suprotno međunarodnom pravu, Rezoluciji 1244 i dovelo do štetnih posljedica po dijalog Beograda i Prištine
-Interpol je prošle godine usvojio Rezoluciju po kojoj zemlje koje traže prijem moraju biti članice UN ili imati status posmatrača
-Prištinske institucije nisu u stanju da osiguraju bezbjednost na Kosovu
-Pristupanje Kosova Interpolu poslužilo bi za revanšizam prema pripadnicima policije i vojske Srbije koji su učestvovali u ratu 1999. godine tako što bi se hiljade njih našlo na potjernicama
Kakav je odnos Kosova sa Interpolom
Kosovo do sada nije imalo direktnu vezu sa Interpolom.
Komunikaciju vodi Misija Ujedinjenih nacija na Kosovu (Unmik) na osnovu Memoranduma o razumijevanju između Interpola i Unmika iz 2002. godine, a u cilju razmjene informacija, naloga, međunarodnih istraga i krivičnih slučajeva.
Kosovo je do sada tri puta podnosilo zahtjev za članstvo – 2010, 2015. i 2017. godine. Zahtjevi nikada nisu dospjeli u fazu razmatranja, a prošle godine se od njega odustalo uslijed nedovoljne podrške za članstvo.
Ko gubi, a ko dobija
Ove godine se čini da Kosovo ima dovoljnu podršku, makar za stavljanje ovog pitanja na dnevni red za glasanje.
Punopravnim članstvom u Interpolu Kosovo bi postalo aktivni dio te organizacije, pristupilo sistemu za lakšu razmjenu informacija, moglo da izdaje naloge za hapšenja i da izvršava naloge koje izdaje Interpol.
Marko Kmezić, predavač i istraživač u Centru za studije jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu, smatra da je ovo pitanje važno “zbog ostvarivanja međunarodne policijske saradnje”.
“S obzirom na to da je opažen visok stepen kriminaliteta u obje države i naročito njegov prekogranični karakter. Dok kriminalci ne poznaju granice, policije su ograničene nacionalnom jurisdikcijom i svaki oblik povezivanja, uključujući i ovaj kroz Interpol je koristan za sve građane regiona”, kaže Kmezić za BBC.
Kmezić navodi i da bi ukoliko Srbija o ovome zauzme stav koji bi se zasnivao na opstrukciji, to moglo da ima negativan uticaj na nastavak dijaloga Beograda i Prištine i udaljavanje od evropskih integracija.
“Prema osnovnim postulatima i ciljevima Interpola, ova organizacija u djelovanju izbjegava miješanje u političke, verske i etničke konflikte između država članica. Ovakvo pokazivanje mišića je više namijenjeno domaćoj publici gdje se svaka mala pobjeda predstavlja kao uspjeh srpske diplomatije”, kaže on.
Ono što srpske vlasti zabrinjava je mogućnost da neko od srpskih zvaničnika, policijskih ili vojnih generala bude na potjernici Interpola koju bi raspisali sudovi na Kosovu.
Do sada je na Interpolovoj potjernici zbog ratnih zločina bio Momir Stojanović, nekadašnji šef Vojnobezbjednosne agencije.
Na poternicama Interpola raspisanim po nalogu srpskih sudova nalazi se ukupno 18 Albanaca sa Kosova osumnjičenih za ratne zločine.
Među njima su i predsjednik Hašim Tači i premijer Ramuš Haradinaj – ali potjernice za njima su za sada “nevidljive”.
