Region

Žičana ograda već do granice Srbije i Sjeverne Makedonije, detalji strogo povjerljivi

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije odbilo je da pruži detalje o žičanoj ogradi koju Srbija podiže na granici sa Sjevernom Makedonijom i navelo da su te informacije strogo povjerljive.

Kako se navodi u odgovoru MUP-a za Radio Slobodna Evropa procijenjeno je da bi „njihovo otkrivanje neovlašćenom licu, njihovom zloupotrebom ili uništavanjem nastala teška šteta po interese Srbije, koja bi mogla imati teške posljedice“.

Upit RSE se odnosio na elaborate o zaprečavanju granica Srbije sa Sjevernom Makedonijom i Bugarskom, kojima se definišu detalji o načinima na koje će Srbija dodatno obezbijediti granice, a u šta spada i podizanje žičane ograde na granici sa Sjevernom Makedonijom.

MUP je istakao da je u traženim dokumentima određeno „koje će se komunikacije, putevi i područja zaprečiti, odnosno koje su visoko rizične tačke ugroženosti državne granice, po pitanju suzbijanja ilegalnih migracija i drugih oblika prekograničnog kriminala, mogao nastati visok stepen ugroženosti bezbjednosti državne granice“, MUP je procijenio da se „u ovom slučaju radi o informacijama takvog karaktera te se iz tog razloga ne mogu učiniti dostupnim javnosti“.

Uredba i epidemijska i migrantska

Vlada Srbije je u jeku epidemije korona virusa, 20. aprila donijela Uredbu o dopunama mjera u vrijeme vanrednog stanja u okviru koje i odluku o privremenom izuzeću zemljišta pored granične linije sa Sjevernom Makedonijom i Bugarskom iz vlasništva privatnih i pravnih lica.

Kako se navodi, ta uredba je donijeta u sklopu mjera protiv širenja epidemije, ali i zbog sprječavanja eventualnog pokušaja masovnog ilegalnog prelaska državne granice.

U članu tri Uredbe se nalaže privremeno zauzeće na zemljištu, koje je u svojini pravnih i fizičkih lica, uz graničnu liniju sa Sjevernom Makedonijom i Bugarskom.

Širina pojasa za privremeno zauzeće, odnosno površina zemljišta utvrđena je Elaboratom za zaprečavanje državne granice sa Sjevernom Makedonijom i Elaboratom za zaprečavanje državne granice sa Bugarskom, precizirano je u dokumentu koji su potpisali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić.

Oba elaborata uradila je pogranična policija, koja je pod ingerencijom MUP-a.

Kao posljedica uredbe, kako je RSE ranije pisao, Srbija je već započela podizanje žičane ograde na granici sa Sjevernom Makedonijom.

Kako se vidi na licu mjesta, na granici kod sela Miratovac koje se nalazi u pograničnom području, radovi su i dalje u toku, a radnici postavljaju žičanu konstrukciju.

Ministarstvo finansija je u junu na svojem sajtu objavilo da je donijelo rješenje kojim se usvaja zahtjev Republičke direkcije za imovinu za privremeno zauzeće zemljišta u svojini više desetina fizičkih i pravnih lica koje se nalazi uz granicu sa Sjevernom Makedonijom, u katastarskoj opštini Miratovac na teritoriji opštine Preševo za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova, u sklopu mjera predviđenih Elaboratom o zaprečavanju državne granice sa susjednom državom.

RSE je od početka maja u više navrata bezuspješno pokušavala da preko Biroa za komunikacije MUP Srbije obezbijedi sagovornika na temu postavljanja fortifikacijske prepreke duž granične linije sa južnim susjedom.

Postavljanje žičane ograde za RSE je zvanično potvrdio u avgustu za RSE Šćiprim Arifi, predsjednik Opštine Preševo na jugu Srbije, udaljenoj od Beograda 380 kilometara.

Prekinut dio radova

Visar Memeti, šef kabineta predsjednika Opštine Preševo izjavio je u novoj izjavi za RSE da je ograda već podignuta do graničnog prelaza Preševo–Tabanovci na Koridoru 10, a da su privremeno prekinuti završni radovi u ataru sela Miratovac, gdje je planirano da uskoro bude otvoren malogranični prelaz Miratovac–Lojane.

“Radovi su na tom dijelu prekinuti vjerovatno zbog toga što smo mi predložili da se istovremeno sa podizanjem žičane ograde otvori malogranični prelaz“, rekao je Memeti i dodao da će tim povodom u Preševu uskoro biti održan sastanak predstavnika Republičke direkcije za imovinu, Granične policije i opštine Preševo.

Memeti je podsjetio da je otvaranje tog malograničnog prelaza dogovoreno još prošle godine, kada je Vlada Srbije donela i odluku o osnivanju koordinacionog tela za realizaciju tog projekta.

“Izgradnja malograničnog prelaza je neupitna i sada su u toku administrativne procedure. Razumljivo je što lokalna samouprava insistira da on bude što prije otvoren, jer bi to znatno olakšalo život građana sa obje strane granice“, rekao je sagovornik RSE.

On je istakao i da je predsjednik Opštine Šćiprim Arifi tražio od viših instanci da se na malograničnom prelazu postave kontejneri za državne službenike, i da se on što prije stavi u funkciju, a potom da se grade standardni objekti.

„Put do Miratovca je asfaltiran, tamo danonoćno dežuraju pripadnici pogranične policije i smatramo da prelaz može da funkcioniše“, rekao je Memeti.

Arifi je ranije izjavio za RSE da je izuzetno važno da u okviru projekta postavljanja žičane ograde bude rešeno pitanje otvaranja malograničnog prelaza Miratovac–Lojane, preko kojeg bi se uspostavila bolja i brža komunikacija mještana sa obje strane granice.

„Za lokalnu samoupravu ovdje u Preševu, ali i za naše građane, otvaranje malograničnog prelaza je važnije od podizanja žičane ograde“, rekao je Arifi tada.

Detalji o drugim ogradama javni

Mađarska je na cijeloj granici sa Srbijom postavila 150 kilometara dugu žičanu ogradu, opremljenu video i termo kamerama. Uz brojne senzorne uređaje, kamere i snažne reflektore, sama žičana ograda ojačana je čeličnom armaturom. Na njenoj izgradnji bili su angažovani i zatvorenici.

Sjeverna Makedonija je u ravničarskom području dvostrukom žičanom ogradom obezbijedila djelove svoje južne granice prema Grčkoj. Prema zvaničnim podacima podignuto je četiri kilometra ograde kod Dojrana, šest kilometara kod graničnog prelaza Medžitlija kod Bitolja, a najduža i najjača fortifikacija sa bodljikavom i čeličnom žilet žicom razvučenom preko dva reda stubova visokih 2,5 metra u dužini od 20 kilometara podignuta je kod Đevđelije, sa obje strane istoimenog graničnog prelaza.

Grčka je 2012. godine, na cijelom dijelu kopnene granice sa Turskom, u dužini od 13 kilometara podigla visoku žičanu ogradu.

I Bugarska je 2016. podigla 160 kilometara žičane ograde na granici sa Grčkom, a 2017. godine još 133 kilometra na cijeloj dužini kopnene granice sa Turskom.

Prema posljednjim dostupnim podacima, koje je Komesarijat za izbjeglice Srbije naveo za RSE 27. avgusta ove godine, u centrima kojima upravlja Komesarijat boravi 4,000 ljudi, dok se, prema njihovim procenama, van Centara nalazilo između 600 i 700 njih, koji su pokušavali da što prije napuste Srbiju i nastave put ka EU.

NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
brko mali
Gost
brko mali

Ovo treba i mi da napravimo prema srbiji

Sova
Gost
Sova

Vučko reče da nikad neće postavljati ogradu.

Mne-Mne
Gost
Mne-Mne

Pametni makedonci.

Milutin
Gost
Milutin

Hahaha samo što ovu ogradu postavlja Srbija

Putnik
Gost
Putnik

Ala si se ispalio 😂😂😂😂pa ovo Srbija postavlja hahahaha.

Send this to a friend