Popularna društvena mreža Fejsbuk u 15 godina od osnivanja je učinila velike korake prema ostvarenju sna Marka Zakerberga da poveže svijet. On je ipak napravio i ogromne greške koje su neke od njegovih pobornika pretvorili u glasne kritičare.
Društvena mreža osnovana je 4. feburara 2004. godine u Markovoj studentskoj sobi na Harvardu i od tada je ostvarila nezamisliv uspjeh, privukavši 2,3 milijarde korisnika koji platformu koriste za razmjenu informacija i povezivanje.
Ipak, tada je izložena kritikama da je više usredsređena na rast nego na zaštitu korisnika.
Zakerberg ove godine posebno namjerava da se više angažuje na javnim forumima o tome kako tehnologija može bolje da služi društvu.
Facebook je prošle godine bio upleten u niz skandala u vezi sa zaštitom podataka i kršenjem privatnosti korisnika i bojazni da vodećom svjetskom društvenom mrežom manipulišu strani interesi za sopstvenu političku korist.
Samo digitalni div Google ima više prihoda od Facebooka od oglašavanja na internetu. Facebook je vlasnik i aplikacija poput Instagrama, Messengera i WhatsAppa, od kojih svaka ima više od milijardu korisnika.
Zakerberg i dalje brani svoj poslovni model i tvrdi da Facebook nije prodavao podatke o svojim korisnicima i da mu se može vjerovati. Insistira na tome da njegova društvena mreža zarađuje od ciljanih oglasa utemeljenih na onome što saznaje od korisnika i tako uslugu održava besplatnom.
Kompanija priznaje da mora učiniti više da povrati povjerenje pa je uložila milijarde dolara u bezbjednost i ima 30.000 ljudi koji rade samo na tome.
Facebook je uprkos talasu skandala prošle godine imao rekordnu dobit od 22 milijarde erua.
U međuvremenu, Zakerberg je uspio u namjeri da poveže razvijeni svijet, ali onaj ostali tek se treba “zakačiti” na društvene mreže.
Po postojećim podacima 46,7 odsto korisnika interneta, odnosno nešto više od 23 odsto svjetske populacije koristi se Facebookom pa za širenje itekako ima prostora.
