Pitanja za nebo: Kina poslala robota na Mars

Kineski marsovski rover poletio je sa Zemlje na prvu takvu misiju u istoriji Kine.

Robot sa šest točkova, kapsuliran u zaštitnoj sondi, poletio je na raketi Dugi Marš 5 iz svemirske luke Venčang na ostrvu Hainan u 12 časova i 40 minuta po lokalnom vremenu.

Trebalo bi da stigne u orbitu Crvene planete u februaru.

Nazvan Tianven-1, ili Pitanja za nebo, rover neće pokušati da sleti na površinu još dva do tri mjeseca.

To će inženjerima omogućiti da procijene atmosferske uslove na Marsu prije nego što pokušaju opasno slijetanje. Ovu strategiju uspješno su koristili američki astronauti 1970-ih.

Tianven-1 jedna je od tri misije koje će poći na Mars u razmaku od 11 dana.

Ujedinjeni Arapski Emirati su u ponedjeljak lansirali svoj satelit Nada ka Crvenoj planeti.

Američka svemirska agencija NASA planira da za nedjelju dana pošalje na Mars rover nove generacije, nazvan Istrajnost.

Izabrana lokacija za slijetanje kineskog planetarnog rovera biće ravnica u bazenu Utopija, sjeverno od ekvatora na Marsu.

Tianven-1 liči na Nasine rovere Spirit i Oportuniti iz 2000. godine. Teži 240 kilograma i kreće se uz pomoć solarnih panela.

Na visokom jarbolu su kamere koje snimaju i pomažu u navigaciji, a pet dodatnih instrumenata pomaže u ispitivanju stijena i traženju vode i leda.

Istraživanje na površini je samo dio misije, jer će letjelica koja dovodi rover do Marsa takođe proučavati planatu iz orbite uz pomoć sedam instrumenata za daljinsko istraživanje.

Statistike istraživanja Crvene planete su dobro poznate: oko polovina svih poduhvata je propalo.

Prvi pokušaj Kine da na Mars pošalje satelit, Jinghuo-1, propao je kada je njegov ruski nosač prestao da radi i pao u Tihi okean.

Do sada su samo Amerikanci uspjeli da vode duže operacije na Marsu.

Kina može da se pohvali uspjehom dva rovera poslata na Mjesec, od kojih je jedan bio prvi u istoriji koji je izveo meko slijetanje na dalju stranu Mjeseca prošle godine.

Inženjeri vjeruju da su spremni da se izbore sa ozloglašenih „sedam minuta terora” – vremenom koje je potrebno da svemirska letjelica stigne sa vrha Marsove atmosfere na zemlju.

“Ulazak, usporavanje i slijetanje (EDL) je vrlo težak proces. Vjerujemo da kineski EDL proces može da bude uspješan, a svemirska letjelica može sigurno da sleti”, rekao je portparol misije Liu Tongđi.

Tianven-1 koristiće kapsulu, padobran i retro-raketu za usporavanje brzine ulaska, da bi se zaustavio na površini.

Ako sve prođe po planu, mehanizam za slijetanje će tada spustiti rampu kako bi rover krenuo svojom putanjom.

Kineski naučnici žele da robot radi najmanje 90 dana na Marsu. Dan na Marsu traje 24 sata i 39 minuta.

“Uzbudljivo je pratiti šta Kina radi”, rekao je doktor Rein Iršad, vođa autonomnih sistema u kompaniji RAL Spejs u Velikoj Britaniji.

“Njihova svemirska agencija je formirana tek 1993. godine, ali su ipak uspjeli da za manje od 30 godina na Mars pošalju orbitera, lendera i rovera. Ali imali su program obuke u okviru Čang misija na Mjesec. Zadivljujuće je kojom brzinom su započinjali misije na Mjesec jednu za drugom”, dodaje.