Prije nekoliko stotina godina, dvije zvijezde su bile umiješane u sukob u kojem važi pravilo – „Pobjednik uzima sve“. Jedna zvijezda je postala toliko velika da je zahvatila drugu, što je rezultiralo dramatičnim duguljastim oblakom gasa.
Koristeći sistem radio-teleskopa ALMA u Atakami (Čile), astronomi su primijetili zvjezdani sistem HD-101584 i „gasni oblak“ za koji vjeruju da potiče iz borbe dviju zvijezda, navodi se u saopštenju Evropske južne opservatorije.
Kako je jedna zvijezda rasla, tako je počela da „guta“ drugu. To je prouzrokovalo da se manja zvijezda spiralno uvija prema rastućem zvjezdanom partneru, ali do sudara nije došlo. To je rezultiralo oblacima gasa, odnosno „kosmičkom dugom“.
Inače, kad je riječ o zanimljivim „prikazima iz svemira“, stručnjaci su krajem prošle godine, teleskopom u Čileu, uspeli da naprave zadivljujuću sliku rađanja dviju mladih zvijezda u vrtlogu međuzvjezdane prašine i gasa, a cio prikaz liči na perecu.
A kada je riječ o kosmičkoj dugi, kako zvijezda stari, ona obično prolazi kroz fazu kada sagorijeva sav vodonik u svom jezgru. Tada se pretvara u sjajnu zvijezdu – crvenog džina. Potom gubi spoljne slojeve i ostavlja iza sebe vruće, gusto jezgro i zove se beli patuljak.
Ali taj proces nije funkcionisao u ovom slučaju.
„Zvjezdani sistem HD-101584 je poseban jer je ovaj ‘proces smrti’ prerano i dramatično okončan jer je obližnju zvezdu niske mase pratio gigant“, rekao je Hans Olofson sa Tehnološkog univerziteta „Čalmers“ u Švedskoj, koji je vodio nedavne studije objavljene u časopisu Astronomy & Astrophisics.
Na fotografiji, boje predstavljaju brzinu. Plavi oblaci su gas koji se najbrže kreće, dok su crveni oblaci gasa oni koji se najbrže udaljavaju. Zvijezde se nalaze na jednoj svijetloj tački u centru slike.
„Trenutno možemo opisati ‘procese smrti’ uobičajene za mnoge zvijezde slične Suncu, ali ne možemo objasniti zašto ili kako se tačno dešavaju“, rekla je koautorka studija Sofija Ramštet sa Univerziteta „Upsala“ u Švedskoj.
„HD-101584 nam daje važne tragove za rješavanje ove zagonetke, jer treba bolje proučiti prelazne stadijume evolucijskih faza zvijezda. Sa detaljnim slikama okruženja HD-101584 možemo uspostaviti vezu između džinovske zvijezde koja je bila prije, i ostatka zvijezde, što će uskoro postati“, zaključila je Ramštetova.