Kosmos Nakon tromjesečnog puta u svemir

Saradnja Rusije i Njemačke: Stigle slike iz orbite udaljene 1,5 miliona kilometara

Rusko-njemačka misija za mapiranje univerzuma iz dubokog svemira predstavila je svoje prve rentgenske snimke objekata udaljenih više stotina miliona svjetlosnih godina.

Slike su stigle poslije tromjesečnog puta u orbitu 1,5 miliona kilometara od Zemlje, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Opservatorija Spektr-RG u kojoj se nalaze rentgenski teleskopi – njemački eROSITA i ruski ART-XC – trebalo bi makar naredne četiri godine da pravi slike kosmosa milijardama godina unazad.

Neke od prvih slika masivnog prostranstva, koje su stigle 22. oktobra, pokazale su ekstremne fluktuacije intenziteta supermasivne crne rupe i brzo pulsiranje neutronske zvijezde. Takođe su potvrdile interakciju para galaktičkih jata i ostatke od eksplozije zvijezde, odnosno supernove.

Naučnici se nadaju da će slike sa Spektr-RG-a razmrsiti misterije o porijeklu i budućnosti univerzuma.

“Sada smo u orbiti oko L2 (druga Lagranžova tačka koja štiti teleskop od Sunca) i radi svih sedam kamera eROSITA”, rekao je za RSE 22. oktobra Peter Predel, šef njemačkog tima eROSITA.

On je rekao da je njegov tim videi prve naučne podatke – ili “prvo svjetlo” – čime je označen kraj faze puštanja u rad opservatorije 18. oktobra, više od tri mjeseca pošto je ruska raketa Proton-M lansirana iz Bajkonura u Kazahstanu s teleskopima eROSITA i ART-XC u svemirskoj letjelici Navigator.

Ruski i njemački zvaničnici predstavili su slike na sinhronizovanoj konferenciji za novinare u Moskvi i prostorijama Maks Plank instituta za astrofiziku kod Minhena 22. oktobra.

Izvor uključen u projekat rekao je za RSE da ruska platforma Navigator i teleskop ART-XC takođe djeluju da rade kako treba.

Jedinstvenost Spektr-RG-a – koji je dijelom nastao kao rezultat ideje iz sovjetskog doba da se koriste “tvrdi” rentgenski zraci za mapiranje kosmosa – leži u osetljivosti na visokoenergetske rentgenske zrake i njegovu mogućnost da osmatra cijelo nebo odjednom.

Takvi “tvrdi” rentgenski zraci bi trebalo da pomognu u uočavanju miliona supergigantskih crnih rupa, praćenju brzine i kretanja galaktičkih jata, istraživanju binarnih zvezda i traganju za ostacima supernova.

Astrofizičar rođen u Taškentu Rašid Sunjajev, jedan od ljudi koji su projekt mapiranja rendgenskim zracima predložili sovjetskom lideru Mihailu Gorbačovu 1987, predvodi ruske naučnike u Spektr-RG.

Rusija se nada da će uspjeh s opservatorijom poboljšati njen prestiž u svemirskim istraživanjima i astrofizici poslije niza problema posljednjih godina, među kojima je i gubitak misije Spektr-R za mapiranje radio talasa u januaru, dijelom zbog njenog planiranog životnog vijeka od pet godina.

Njemci su se 2009. godine obratili ruskoj svemirskoj agenciji Roskosmos za pomoć u lansiranju svog teleskopa.

Spektr-RG združuje Roskmos, njemački nacionalni svemirski centar poznat kao DLR, kao i naučne institute i univerzitete u obe zemlje.

Rusi su pristali, mada su postavili uslov da se nebo praktično podijeli na njemačku i rusku polovinu, kad je riječ o objavljivanju nalaza.

Predel je rekao da se pokazalo da nisu utemeljeni izveštaji koji sugerišu mogućnost defekta u snabdevanju energijom tokom pokretanja sedam kamera eROSITA.

“Nikad nije bilo defekta, niti u sistemu snabdijevanje energijom niti drugde u elektronici”, rekao je on za RSE. “Imalo smo nekoliko ‘događaja’ koje nismo razumjeli, ali smo ih smatrali potencijalno štetnim za instrumente. Toga više nema”.

Ruski naučnici se, prema navodima na portalu nasaspaceflight.com, nadaju da će 2025. godine lansirati još jedan satelit, poznat kao Spektr-UF, za osmatranje vidljivog i ultraljubičastog svijetla.

Send this to a friend