Kosmos

Voli Fank – žena koja je čekala 60 godina da otputuje u svemir

Foto: NASA

U utorak je ispisana nova stranica istorije u osvajanju svemira – Voli Fank (Wally Funk) je u 82. godini, postala najstarija astronautkinja u istoriji.

Ona je lansirana u svemir zajedno sa najbogatijim čovjekom na svijetu Džefom Bezosom, njegovim bratom i osamnaestogodišnjim Oliverom Dimenom.

Za Fank, koja je obučavana da postane pilotkinja, let u Bezosovoj svemirskoj raketi Blu oridžin nagrada je za njen životni trud – i nešto na šta je morala da čeka šest decenija.

Foto: You Tube, Screenshot

Pionirka

„Kad sam počinjala da letim, željela sam da budem gore na nebu”, rekla je Fank za BBC prije dvije godine, govoreći o nesputanoj strasti prema letenju.

Ona je oduvijek bila pionirka – ova 82-godišnjakinja već je ušla u istoriju više puta.

Fank je služila kao prva istražiteljka bezbjednosti u vazduhu za Nacionalni odbor za bezbjednost putovanja (NTSB) i prva inspektorka za Federalnu avijacijsku upravu (FAA) u SAD.

Sakupila je 19.600 sati letenja kao pilotkinja i naučila oko 3.000 drugih ljudi da lete.

Foto: You Tube, Screenshot

U praskozorje istraživanja svemira šezdesetih, dvadesetogodišnja Fank vrijedno je učila i prolazila rigorozne medicinske i fizičke testove zajedno sa još 12 žena – poznatih kao Merkjuri 13.

One su prošle istu obuku kao i muški astronauti toga vremena.

„Svaki test je bio nevjerovatan. Vezali bi me za stolicu i ubrizgali mi hladnu vodu na temperaturi od 10 stepeni u jedno uvo. Poludite – ne možete da se kontrolišete. Potom vas odvedu iz prostorije i posle sat vremena vam to urade i sa drugim uvom”, prisjetila se ona u intervjuu za BBC.

Foto: You Tube, Screenshot

Morala je da pije radioaktivnu vodu i držali su je u tanku za plutanje, u kom je navodno postavila rekord izdržljivosti.

Mnogi od ovih testova bili su brutalni kako bi vlasti bile sigurne da su one spremne za nepoznato svemirsko okruženje i ostavili su traga na učesnicima.

„Bilo je 125 muškaraca, od kojih su prošla samo sedmorica. Od 25 žena, prošle su samo njih 13″, rekla je ona za BBC.

Objasnila je svoju motivaciju da se podvrgne zahtjevnoj obuci u intervjuu sa pripadnikom NASA-e 1999. godine.

„Istrpjela sam mnogo bola koji je proistekao iz nekih testova. Istrpjela sam ih u hodu. To je trebalo da me dovede korak bliže svemiru, a tamo sam željela da idem.”

Razočaranja

Ali nade Voli Fank da postane prva astronautkinja bile su razvejane, po prvi put kad je NASA odlučila da samo oni koji su bili test piloti mlaznjaka i imali diplomu iz inženjerstva mogu da budu kandidati za svemirske misije.

U ono vrijeme, ženama nije bilo dozvoljeno da budu test piloti vojnih mlaznjaka.

Uprkos očiglednoj rodnoj diskriminaciji, koja je kasnije postala predmet vladine istrage, Fank nije odustajala.

„Prijavljivala sam se u NASA četiri različita puta, samo da bih bila odbijena četiri različita puta zato što nisam imala diplomu iz inženjerstva i dali su mi devet m,eseci da dođem do jedne takve diplome, što je bilo nemoguće”, rekla je ona u intervjuu iz 1999.

Njeni napori, međutim, nisu bili uzaludni.

„Bila sam oduševljena kad je Seli Rajd postala prva Amerikanka u svemiru 1983. godine. Ona me je pozvala i zahvalila mi se što sam prošla sve te testove, zato što one nisu morale da pretrpe sve te muke fizičke izdržljivosti”, rekla je ona za BBC.

Svemirska nagrada na prvom mjestu

Fank kaže da je razočarana što nije mogla da leti za NASA-u, ali da nije ogorčena.

Njeni ciljevi ostali su nepromijenjeni.

Krajem devedesetih, najavila je namjeru da postane prvi svemirski turista u SAD.

Planirano putovanje iz 2005. godine nije se, međutim, ostvarilo.

Ona je 2010. godine platila 200.000 dolara za kartu u programu Ričarda Brensona Virdžin galaktik, koji je izveo svoj prvi putnički let ovog mjeseca.

Fank nije bila na tom letu, ali će sada putovati kao Bezosova „počasna gošća”.

Kao i let Virdžin galaktika, raketa Blu oridžin odvešće putnike na suborbitalnu visinu, što znači da će se oni samo popeti i odmah vratiti.

Neće ulaziti u Zemljinu orbitu kao što je uobičajeno za svemirske letove astronauta.

Nakon polijetanja sa mjesta lansiranja blizu Van Horna, u Teksasu, raketa Nju Šepard 4 koja nosi putnike dostići će brzinu od 3.000 kilometara na čas.

Stići će na više od 100 kilometara iznad Zemljine površine, što će im omogućiti da osjete mikrogravitaciju, osjećaj bestežinskog stanja na oko četiri minuta.

Kapsula će se potom vratiti na Zemlju uz pomoć padobrana, putovanjem za koje se očekuje da će trajati ukupno 10 minuta.

Poslije mnogih promašaja, Fank je konačno postala astronautkinja

Džef Bezos je mogao da se vidi kako objašnjava plan leta Voli Fank na video snimku koji je podijelio na društvenim mrežama, i pitao ju je šta će reći kad sleti.

„Reći ću: ‘Dragi, to je najbolja stvar koja mi se desila'”, odgovorila je Fank.

„Jedva čekam. Nije važno ko ste. I dalje možete to da uradite ako želite to da uradite. Voljela bih da radim stvari koje niko prije nije radio”, izjavila je ona.

Send this to a friend