Održavanje normalnog nivoa šećera u krvi sprečava oboljenja krvnih sudova, srca, bubrega, mozga, nerava i vida. Kada je nivo glukoze viši ili niži u dužem periodu, podjednako je loš za opšte zdravlje. Višak šećera opterećuje vitalne organe, a manjak ugrožava pravilno funkcionisanje mozga. Obje vrste disbalansa mogu čak da dovedu pacijenta u stanje šoka ili kome.
Doktor Jelica Bjekić Macut, endokrinolog, za Dan kaže da je normalna vrijednost šećera u krvi ujutro na prazan stomak ili posle 12 sati gladovanja od 4,1 – 5,9 mmol/l.
“Vrijednosti glukoze u krvi mijenjaju se u toku dana i više su nakon obroka, u stresu i infekciji. U posebnom riziku su one osobe koje imaju predijabetes, odnosno kojima je stanje glikemije natašte od 6,1 6,9 mmol/l, i oni koje pate od intolerancije glukoze”, kaže doktorka,
Intolerancija u ovom slučaju znači da je test opterećenja glukozom posle dva sata pokazao nivo šećera od 7,8 do 11mmol/l i da je prosječna vrijednost šećera u krvi tokom prethodna tri mjeseca od 5,7 do 6,4.
Kada su vrijednosti glukoze posle noćnog gladovanja između 6,0 mmol/l i 7,0 mmol/l potrebno je da se uradi test opterećenja glukozom (OGTT) sa ciljem da se razgraniči da li je u pitanju dijabetes ili smanjena tolerancija na glukozu. Drugi bitan test u postavljanju dijagnoze predijabetesa i dijabetesa je i H6A1C test koji pokazuje prosječnu vrijednost šećera u krvi tokom prethodna tri mjeseca, odnosno njegovu koncentraciju u krvnim ćelijama eritrocitima.
Kada se šećerna bolest jednom razvije ona postaje neizlječiv poremećaj metabolizma.
“Dijabetes uzrokuje mnoge prateće bolesti od kojih najčešće stradaju vitalni organi: srce, bubrezi i mozak”, kaže dr Bjekić Macut. Zato je važno da se istakne da se održavanje normalnih vrijednosti šećera u krvi postiže, a samim tim sprečava pojava dijabetesa, povećanjem fizičke aktivnosti, smanjenjem tjelesne težine i primjenom mediteranskog načina ishrane.
Da bi se dijabetes otkrio pravovremeno i time smanjila mogućnost razvoja komplikacija potrebno je da se jednom u tri godine uradi skrining na šećernu bolest:
Ova preporuka važi za sve starije od 45 godina, one koji imaju indeks tjelesne mase veći od 25kg/m2 i kod osoba sa naslednim faktorima rizika.
Osim nasleđa i starosnog doba faktori rizika na koje ne može da se utiče su pojava šećerne bolesti u trudnoći, kao i zbog sindroma policističnih jajnika.
HIPOGLIKEMIJA
Niže ili niske vrijednosti šećera u krvi (hipoglikemija) najčešće nastaju kod dijabetičara na insulinu i tokom dijeta zbog gladovanja. Kod pojave hipoglikemije najugroženiji organ je mozak i zbog toga nastaju simptomi u vidu konfuzije, preznojavanja, zamagljenja vida, poremećaja govora i osjećaja pojačanog lupanja srca. Prva pomoć kod hipoglikemija jeste uzimanje ugljenih hidrata sok, čokoladica, bombona, kašičica šećera…