Evropa se priprema za talas vrućine koji će zahvatiti kontinent naredne sedmice. Očekuju se rekordne temperature. Šta rade ljudi tamo gdje su velike vrućine redovna pojava? Kako se organizuju, kako rade, kako grade…?
„Talas vrućine će zahvatiti velike djelove Evrope i jako će se intenzivirati“, rekla je portparolka Svjetske meteorološke organizacije Kler Nulis na brifingu za novinare u utorak u Ženevi.
Ovi problemi su poznati u djelovima svijeta koji su najskloniji vrućini. Mnoga rješenja, razvijena u borbi protiv vrućine, mogla bi se koristiti i u Evropi. Promjena načina na koji živimo i radimo
Mnogi u Evropi još uvijek nijesu svjesni opasnosti visokih temperatura po zdravlje. Britanska nacionalna zdravstvena služba poziva javnost da promjeni svoje navike, da izbjegava Sunce između 11 i 15 sati i nauči da uoči rane znake toplotnog udara.
U regijama pogođenim vrućinom širom svijeta koriste se još opsežnije kampanje podizanja svijesti kako bi ljudi tokom opasno vrućih razdoblja promijenili navike u radu, druženju i bavljenju sportom.
Ahmedabad u zapadnoj Indiji, koji je redovno izložen ekstremnim vrućinama, razvio je niz akcionih planova kojima se koordinišu mjere državnih vlasti i lokalnih zajednica.
Upozorenja se dostavljaju putem TV-a, radija i tekstualnih poruka, i na javnim mjestima. Lokalni zdravstveni radnici imaju zadatak da dopru do najosjetljivijih grupa; poslodavci se pozivaju da osiguraju hladovinu i odmor za radnike, od kojih mnogi rade na otvorenom. Hramovi u Indiji, biblioteke i autobuske stanice prenamijenjeni su u rashladne centre i punktove na kojima se distribuira voda.
Poslodavci u Evropi će morati da promijene svoje stavove prema radu na otvorenom ili u slabo provjetrenim prostorima, čak i ako to ide na štetu produktivnosti. Njemački sindikati već su predložili da bi tokom posebno vrućih dana radnici morali da imaju pravo na produženu pauzu za ručak na mjestima zaštićenim od sunca i vrućine.
„Poslodavci moraju zaštititi svoje radnike, a i vlade moraju osigurati da radnici dobiju zaštitu… bilo da se radi o pauzama u vrijeme najjačeg Sunca, fleksibilnom radnom vremenu, ranijem početku ili češćim pauzama“, kaže za DW profesorka Sari Kovac iz Londona.
Povećani odlasci u hitnu
Ljeto je tradicionalno razdoblje relativnog zatišja za zdravstvene službe u Evropi, ali s ekstremnim vrućinama zdravstveni sistemi moraju se pripremiti za povećanje broja pacijenata.
Studije pokazuju da se u periodima ekstremne vrućine povećava odlazak u hitnu za najmanje 10 odsto. Mnogi ljudi su dehidrirali i dolaze sa simptomima toplotnog udara i mučnine. Osobe starije od 65 godina posebno su u opasnosti.
Prema sadašnjem trendu u EU, broj smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama mogao bi u narednih 30 godina da se udesetostruči: predviđanja za 2050. godinu polaze od 30.000 do 50.000 smrtnih slučajeva godišnje, u odnosu na sadašnjih oko 2.700 – navodi se u dokumentu Evropske komisije, objavljenom prošle godine.
Od smrtonosnog ljeta 2003. kada su temperature od preko 40C dovele do pretrpanosti francuskih bolnica, situacija se promijenila. Gradovi poput Pariza sada imaju opsežne sisteme nadzora i posebne planove djelovanja u vrijeme ekstremne vrućine.
Država Odišha u istočnoj Indiji postigla je uspjeh u smanjenju smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom nakon smrtonosnog talasa vrućine 1998. koji je ubio više od 2.000 ljudi. Tamo se tekstualne poruke i reklamni panoi koriste za izdavanje zdravstvenih upozorenja ranjivim kategorijama stanovništva, dok bolnice privremeno otvaraju posebna odjeljenja i povećavaju broj osoblja.
Budući da ekstremna vrućina može oštetiti električne mreže, potrebno je pripremiti rezervne mjere. Znalo se desiti da bolnice u Alabami i Kaliforniji ostanu bez struje tokom udara vrućine. Novije bolnice u SAD moraju imati pomoćni agregat za proizvodnju električne energije kako bi se osigurala kontinuirana klimatizacija.
Klimatizacija kao sastavni dio plana razvoja grada
Glavni grad Vijetnama Hanoj uključio je hlađenje u svoj glavni razvojni plan za 2030. a cilj je povećati gustoću drveća i uspostaviti sedam puta veću pokrivenost vodom po osobi u centru grada. Kao rezultat toga, temperature u gradu bi bile otprilike iste 2030. kao što su bile 2011. uprkos očekivanom porastu stanovništva od 2,5 miliona.
Gradovi takođe moraju smanjiti temperature u zatvorenim prostorima, posebno u domovima i na radnim mjestima. Klimatizacija je uobičajeno rješenje, ali je to skupo i nije ekološki.
Mahila Housing Trust, koji operiše u 10 gradova u Indiji, sarađuje sa ženama u područjima s niskim prihodima kako bi im pomogao da pronađu pristupačna rješenja za pregrujane domove. Bojenje zidova i krovova reflektirajućom bojom može odbiti do 80 odsto Sunčeve energije, a stavljanjem puzavica, zemlje i saksija sa biljkama na krovove kuća može se smanjiti unutrašnja temperatura za 2,5C.
Arhitekt Jatin Pandja iz Ahmedabada pogledao je tradicionalna arhitektonska rješenja, kako bi pronašao održive načine za suočavanje s vrućinom. Mnoge zgrade u zapadnjačkom stilu u gradovima poput Bangalorea izgrađene su od čelika i stakla i zahtjevaju stalnu klimatizaciju. Ali, Indijci su ranije koristili tende i isturene prozore nalik zatvorenom balkonu, a dvorišta i prozore s kapcima za strujanje vazduha i rashlađivanje.
„Ne radi se o okretanju sata unazad, ali narodna arhitektura vam daje puno uvida u rješenja prije otkrića električne energije“, kaže Pandja za DW.
„Bila su to vrlo jednostavna logična načela koja se danas lako mogu prilagoditi današnjim zahtjevima.“