Od Covida-19 je dosad usvijetu umrlo više od 183.000 ljudi, a efikasnog lijeka još uvijek nema, piše BBC. Koliko je svijet daleko od pronalaska spasonosnog lijeka?
Šta se radi kako bi se pronašao lijek?
Trenutno se u svijetu ispituje preko 150 različitih ljekova. Većina tih lijekova poznati su odranije, međutim sada se ispituje kakav učinak imaju na novi koronavirus, piše jutarnji.hr.
Svjetska zdravstvena organizacija SZO pokrenula je tzv. Pokušaj solidarnosti (Solidarity Trial) kako bi pronašli najefikasniji lijek. Velika Britanija je objavila da je u sklopu Pokušaja oporavka (Recovery Trial) određena terapija dana već 5.000 pacijenata. Mnoga istraživanja usmjerena su i na ispitivanje efekta krvne plazme oporavljenih pacijenata na tretiranje oboljelih.Koje vrste lijekova bi mogle biti korisne?
Istraživanja uglavnom idu u tri pravca:
– Antivirusni lijekovi koji onemogućavaju novom koronavirusu da se širi unutar organizma
– Lijekovi koji umiruju imunološki sistem – pacijenti postaju ozbiljno bolesni kad njihov imunološki sistem pretjerano reaguje i uzrokuje štetu na tijelu
– Antitijela iz krvi onih koji su virus preboljeli ili koja su stvorena u laboratoriji, a koja bi mogla napasti virus i pomoći u oporavku
Koji lijek protiv koronavirusa najviše obećava?
Doktor Bruce Aylward iz SZO-a kaže da je remdesivir jedini lijek koji pokazuje neku efikasnost. Taj je lijek napravljen kako bi se liječila ebola, ali su se na kraju efikasnijima pokazale neke druge opcije.
Otada se taj lijek uspješno koristio za liječenje nekih drugih opasnih koronavirusa poput MERS-a, što budi nadu da bi mogao biti koristan i protiv koronavirusa koji uzrokuje Covid-19.
Rezultati sprovedeni na Univerzitetu Čikago takođe sugerišu da bi lijek mogao biti efikasan.
To je jedan od četiri lijeka za koji su SZO i proizvođač lijeka, Gilead, organizovali ispitivanje.
Može li lijek za HIV liječiti koronavirus?
O tome se mnogo govorilo, no malo je dokaza da dva lijeka koji se upotrebljavaju za liječenje HIV-a – lopinavir i ritonavir – mogu liječiti i koronavirus. Postoje određeni dokazi da su ti lijekovi efikasni u laboratorijskim uslovima, ali su eksperimenti na ljudima bili prilično razočaravajući.
Kombinacija ljekova nije ubrzala oporavak, smanjila smrtnost, ni smanjila količinu virusa kod pacijenata s ozbiljnim simptomima Covida-19.
Međutim, kako je lijek testiran samo na jako teško bolesnim pacijentima (skoro četvrtina je na kraju umrla), čini se da je u njihovom slučaju bilo prekasno da bi lijek uspio napraviti neku promjenu.
Mogu li pomoći lijekovi protiv malarije?
I lijekovi protiv malarije testiraju se u sklopu Pokušaja solidarnosti i Pokušaja oporavka.
Hlorokin i njegov derivat hidroksiklorokin, možda imaju antivirusni efekat i umiruju odgovor imunološkog sistema.
Lijek je postao poznat prvenstveno nakon što ga je spomenuo Donald Tramp, međutim i dalje je malo dokaza u njegovu efikasnost.
Hidroksiklorokin takođe se koristi za liječenje reumatoidnog artritisa upravo zbog toga što kontroliše imunološki odgovor.
Laboratorijski testovi pokazali su da može blokirati koronavirus, a neki anegdotalne priče upućuju na to da pomaže pacijentima.
Međutim, SZO kaže da još nema definitivnih dokaza u njegovu efikasnost.
A što je s lijekovima za imunitet?
Ako imunološki sistem pretjerano reaguje na virus, može doći do upalnih procesa u čitavom tijelu. To je dobro jer podstiče tijelo da se odbrani od virusa, ali je loše ako imunološki sistem pretjerano reaguje što može izazvati štetu na organizmu ili čak smrt.
U sklopu Pokušaja solidarnosti ispituje se i lijek interferon beta koji se koristi pri tretiranju multiple skleroze i smanjivanju upala. Interferoni su grupa hemikalija koje tijelo otpušta kad ga napadne virus.
U Velikoj Britaniji u sklopu Pokušaja oporavka, testira se i deksametazon, vrsta steroida koji se koristi za smanjenje upala.
Može li se krv oporavljenih koristiti u liječenju Covida-19?
Ljudi koji su preživjeli infekciju koronavirusom, trebali bi u svojoj krvi imati antitijela koja mogu napasti virus.
Ideja je da se uzme krvna plazma (dio krvi koji sadrži antitijela) i dâ se oboljelima kao terapija.
U SAD-u se već 500-tinjak pacijenata liječi plazmom oporavljenih, a u pokušaj se uključuju i druge zemlje.
Koliko će još vremena proći prije nego se pronađe lijek?
Još je prerano da bi se moglo znati kad će stići lijek za liječenje novog koronavirusa. Međutim, kroz par mjeseci bismo trebali početi dobijati rezultate pokušaja koji se trenutno sprovode. To je puno prije nego što će biti dostupna efikasma i sigurna vakcina. (Vakcina sprečava zarazu, ali je ne liječi)
Pomenuti lijekovi će biti dostupni prije vakcine jer oni već postoje i ljekari znaju da su sigurni za upotrebu. Što se tiče vakcine, ona se tek treba proizvesti.
Neke laboratorije ispituju i neke sasvim nove lijekove za koronavirus, no još se ne zna kad će početi testiranja na ljudima.
Zašto je uopšte potrebno liječenje?
Najočitiji odgovor na ovo pitanje je da bi se spasili ljudski životi. No dodatno je razlog što bi se u slučaju postojanja efikasnog lijeka, mogle ukinuti neke zaštitne mjere.
Postojanje efikasne terapije bi, konačno, Covid-19 učinilo znatno blažom bolesti.
Kad bi lijek pomogao u tome da ljudi više ne trebaju respiratore niti intenzivnu njegu, tada kontrola ljudskih života više ne bi trebala biti tako stroga.
Kako se sada liječe pacijenti?
Ako ste zaraženi koronavirusom, tada ćete najvjerojatnije iskusiti blaži oblik bolesti. U tom je slučaju najbolje ostati kod kuće, odmarati i piti puno tečnosti.
No neki pacijenti zahtijevaju intenzivnije liječenje u bolnici pri čemu dobijaju kiseonik ili se stavljaju na respirator.
