Medicina

Naučnicima i dalje nedostaju djelovi slagalice o koronavirusu

ilustracija

Američki i britanski istraživači identifikovali su dosad stotine mutacija virusa koji izaziva bolest Kovid-19. Ali još niko nije utvrdio šta to znači za širenje virusa u populaciji i koliko efikasna vakcina može biti, piše BBC.

Virusi mutiraju – to im je posao.

Pitanje je – koja od ovih mutacija u stvari na bilo koji način mijenja težinu ili zaraznost bolesti?

Preliminarna istraživanja iz Sjedinjenih Američkih Država sugerišu da jedna određena mutacija – D614G – postaje dominantna i može učiniti bolest zaraznijom, a možda i težom.

Ali, drugi naučnici ga još nijesu pregledali i zvanično objavili.

Istraživači iz Nacionalne laboratorije Los Alamos u Novom Meksiku, pratili su promjene u „špicu” virusa koji mu daje karakterističan oblik, koristeći bazu podataka nazvanu Globalna inicijativa za dijeljenje svih podataka o gripu (GISAID).

Napominju da u ovoj konkretnoj mutaciji izgleda postoji nešto zbog čega ona brže raste – ali posljedice toga još nisu jasne.

Istraživački tim analizirao je podatke o pacijentima zaraženim korona virusom u Šefildu u Velikoj Britaniji.

Iako su otkrili da ljudi sa tom određenom mutacijom virusa imaju veću količinu virusa u ispitivanim uzorcima, nijesu pronašli jasne dokaze da su ti ljudi postali bolesniji ili da ostanu u bolnici duže.

„Mutacije nijesu loše”

Druga studija sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL) identifikovala je 198 mutacija virusa koje se ponavljaju.

Jedan od autora, profesor Fransao Balu, kaže da mutacije virusa nijesu same po sebi ni dobre ni loše.

„Mutacije same po sebi nijesu loša stvar i nema ništa što bi sugerisalo da SARS-CoV-2 mutira brže ili sporije nego što se očekivalo. Za sada ne možemo reći da li ovaj tip korona virusa postaje manje ili više smrtonosan i zarazan”, ističe Balu.

Studija sa Univerziteta u Glazgovu, koja je takođe analizirala mutacije, saopštila je da ove promjene ne predstavljaju različite sojeve virusa.

Zaključili su da trenutno cirkuliše samo jedna vrsta virusa.

Praćenje malih promjena u strukturi virusa važno je za razumijevanje i razvoj vakcina.

Virus gripa, na primjer, mutira tako brzo da se vakcina mora prilagođavati svake godine kako bi se nosila sa specifičnim sojem u cirkulaciji.

Razvoj ljekova

Mnoge od vakcina protiv Kovida-19 koje su trenutno u povoju ciljaju karakteristične šiljke virusa – ideja je da će vam tijelo prepoznati jedinstveni element klina i pomoći da se izbori protiv cijelog virusa.

Ali ako se taj špic promijeni, ovako razvijena vakcina mogla bi postati manje efikasna.

Trenutno je to sve teoretski. Naučnici još nemaju dovoljno informacija da kažu šta će značiti promjene na genomu virusa.

Doktorka Lusi van Dorp, koautorka studije UCL, rekla je da bi mogućnost analize velikog broja virusnih genoma mogla biti „neprocjenjiva za razvoj ljekova”.

„Volim genome, samo toliko mogu reći”, ipak je dodala u izjavi za BBC.

1

avatar
1000
1
0
0
 
1
Litanje
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Litanje
Gost
Litanje

A, nije, nije, to je zavjera. A i ne postoji. Evo tako kažu litijaši. Znači dokazano!

Send this to a friend